Prijeđi na sadržaj

Josip Bratulić

Izvor: Wikipedija
Josip Bratulić

Josip Bratulić govori na promociji knjige o sigetskoj bitki u Čakovcu u rujnu 2016.
Rođenje 13. veljače 1939.
Sveti Petar u Šumi
Državljanstvo hrvatsko
Polje jezikoslovlje, povijest književnosti
Institucija Staroslavenski institut,
Filozofski fakultet u Zagrebu
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
Istaknute nagrade Državna nagrada za znanost
Portal o životopisima

Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mladost i školovanje

[uredi | uredi kôd]

Josip Bratulić je rođen u Svetom Petru u Šumi, 1939. godine. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Pazinu. Upisao je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je završio studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti te komparativnu književnost. Na istome je fakultetu 1975. godine magistrirao te doktorirao s temom Istarski razvod kao književni spomenik srednjovjekovne Istre.[1]

Znanstvena i pedagoška djelatnost

[uredi | uredi kôd]

Nakon završetka studija radio je u Staroslavenskom institutu »Svetozar Rittig«, a zatim je 1977. godine prešao na Filozofski fakultet, gdje je redoviti profesor na Katedri za stariju hrvatsku književnost do umirovljenja. Bio je dekan toga Fakulteta početkom 1990-ih.[2]

U Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je za člana suradnika prvi put 19. svibnja 1988., a drugi put 28. svibnja 1998. godine.[2] Za redovitoga člana HAZU-a izabran je na Glavnoj skupštini 18. svibnja 2000. godine.[2] Bio je predsjednik Matice hrvatske, od 1996. do 2002. godine.[2]

Bavi se proučavanjem starije hrvatske književnosti i srednjovjekovnih slavenskih književnosti pa je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978.) objavio je kritičko izdanje toga dragocjena hrvatskog spomenika srednjovjekovne Istre, koje je dosad doživjelo tri izdanja. Objavio je kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga što ih je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Matija Antun Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnova; Lekcionar Bernardina Splićanina itd.). Priredio je i preveo Žitja Konstantina Ćirila i Metoda (tri izdanja). Priredio je Izabrane poslanice svetoga Jeronima.

Urednik je biblioteke Histria Croatica. Za seriju Istra kroz stoljeća priredio je desetak knjiga. S hrvatskim kiparom Želimirom Janešom ostvario je jedinstveno spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu, Aleju glagoljaša RočHum, za koju je napisao i vodič.[1][3]

Njegova knjiga Hrvatski ex libris prva je knjiga u Hrvatskoj o ex librisima.[4]

Politička djelatnost

[uredi | uredi kôd]

Devedesetih godina dvadesetoga stoljeća aktivirao se u politici, u HKDS-u/HKDU-u. Kao kandidat HKDS-a u Koaliciji narodnog sporazuma kandidirao se na prvim višestranačkim izborima, 1990. godine za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske u Izbornoj jedinici Općina Centar - Zagreb.[5]

Djela

[uredi | uredi kôd]
Nepotpun popis

Zbirke rasprava:

  • Istarske književne teme (1987.)
  • Sjaj baštine (1990.)
  • Izazov zavičaja (1990.)

Monografije:

  • Istarski razvod, (1978.)
  • Želimir Janeš, (1992.) (suautor Branko Fučić)
  • Vukovar: Spomenica matice Hrvatske u povodu desete obljetnice Vukovarske tragedije 1991. – 2001., (2001.)
  • Hrvatski ex libris, (2007.)
  • Hrvatske autorske čestitke, (2011.)

Zbirka eseja:

  • Mrvice sa zagrebačkog stola (1994.)

Knjige:

  • Leksikon hrvatske glagoljice (1995.)
  • Hrvatska propovijed, (1996.)
  • Istra – zavičaj starina i ljepota (2000.)
  • Pula oduvijek (2001.)
  • Aleja glagoljaša : stoljeća hrvatske glagoljice (2019.)
  • Hrvatska glagoljica : postanak, razvitak, značenje (2022.), zbirka rasprava [6]

Nagrade

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Istrapedia: Bratulić, Josip, preuzeto 22. ožujka 2012.
  2. a b c d HAZU: Akademik Josip Bratulić, filolog, preuzeto 22. ožujka 2012.
  3. Istrapedia: Aleja glagoljaša, preuzeto 22. ožujka 2012.
  4. Tajno blago slikara i kolekcionara knjigaArhivirana inačica izvorne stranice od 23. prosinca 2008. (Wayback Machine), objavljeno u Nacionalu br. 637, 29. siječnja 2008., preuzeto 22. ožujka 2012.
  5. Izbori.hr: B) Vijeće općina. Izborna jedinica Općina Centar - ZagrebArhivirana inačica izvorne stranice od 18. travnja 2013. (Wayback Machine), str. 86., preuzeto 22. ožujka 2012.
  6. Josip Bratulić, Hrvatska glagoljica : postanak, razvitak, značenje, Matica hrvatska, Zagreb, 2022. (338 str.), ISBN 9789533411774

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta