Kolenda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kolenda je stari običaj čestitanja. Kolendari obilazeći ulice, kuće i stanove pjesmom (kolendom) nazdravljaju Badnji dan, i čestitaju nadolazeći Božić i Novu godinu. Kolendari mogu nositi i razne glazbene instrumente, najčešće mandoline, gitare i harmonike, čijim sviranjem uljepšavaju kolendu.

Povijest kolendavanja seže daleko u prošlost, a najstariji pisani tragovi se mogu pronaći u 13. stoljeću unutar Statuta Dubrovačke Republike iz 1272. godine.[1]. U tim zapisima se spominje Badnjak kojega su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, čestitajući knezu pjesmom. Knez ih je za pjesmu nagrađivao. U Statutu se spominju i novogodišnji čestitari, obično mesari, mlinari i ribari koji su također čestitali knezu te pomorski kapetani i mornari koji su čestitke upućivali dubrovačkom nadbiskupu. Ne postoji pisani trag da li su oni u tim prigodama pjevali, ali se u tome ipak mogu prepoznati elementi kasnijih kolenda.[2]

Na prijelazu u 19. stoljeće kolendari su uoči dana pojedinih svetaca te Božića, Nove godine ili Sveta tri kralja pjevale kolende na ulicama i pred vratima prijatelja ili rodbine.[2] Grupe kolendara su obično pjevale cijelu noć, a domaćini su ih častili suhim smokvama, narančama, rogačima, raznim slasticama, sokovima, vinom, rakijom a u novije vrijeme i novcem.

Ženska kolenda[uredi VE | uredi]

Poseban način tradicionalnog oblika pjevanja čine ženske kolende. Karakteristične su za područje dubrovačkog kraja. Melodiju jednostavnog opsega izvodi više

pjevačica jednoglasno. Mijenjajući se u manjim skupinama, svaka skupina svoj stih ponavlja dva puta. Zapisi iz 18. stoljeća, koje je istražila dr. sc. Lidija Bajuk, svjedoče nam o izvođenju ženskih kolendi u vrijeme Došašća. Izvodile su se u selima Smokovljani, Visočani, Doli i Lisac zapadnoga Dubrovačkog primorja. Prema lokalnim kazivačicama i samom sadržaju tih kolendi pretpostavlja se da se radi o obredno - običajnim napjevima. Također, može se pretpostaviti da su napjevi predstavljani u novogodišnjim praksama starovjernih Slavena.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kolenda

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Pjesme, priče, fantastika - Maja Bošković-Stulli (Nakladni zavod Matice hrvatske : Zavod za istraživanja folklora, 1991. ISBN 8681149180)
  2. 2,0 2,1 Dulist - Ođe, ođe, nazdravlje Vam Preuzeto 23. prosinca 2010.


Bajuk, Lidija. Odjeci slavenskog mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja. Zagreb, doktorska disertacija, Filozofski fakultet, 2018. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10225/1/Lidija_Bajuk.pdf

Bajuk, Lidija. Od ženskih kolendi Dubrovačkog primorja. Dubrovnik, Hrvatska, 2013. Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij "Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti" Dostupno na: https://www.bib.irb.hr/674433

Kipre, Ivica. Virtualni muzej Folklornog ansambla Linđo. Dubrovnik, Mundus digitalis d.o.o., 2018. Dostupno na: http://muzej.lindjo.hr/hr/tradicijska-kultura-dubrovnika-i-okolice/plesna-i- glazbena-bastina/tradicijski-oblici-pjevanja/