Dubrovačka kolenda

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Dubrovačka kolenda stari je običaj čestitanja koji se njeguje u Dubrovniku i okolici. Kolendari obilazeći ulice, kuće i stanove pjesmom (kolendom) nazdravljaju Badnji dan, i čestitaju nadolazeći Božić i Novu godinu. Kolendari mogu nositi i razne glazbene instrumente, najčešće mandoline, gitare i harmonike, čijim sviranjem uljepšavaju kolendu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest kolendavanja seže daleko u prošlost, a najstariji pisani tragovi se mogu pronaći u 13. stoljeću unutar Statuta Dubrovačke Republike iz 1272. godine.[1]. U tim zapisima se spominje Badnjak kojega su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, čestitajući knezu pjesmom. Knez ih je za pjesmu nagrađivao. U Statutu se spominju i novogodišnji čestitari, obično mesari, mlinari i ribari koji su također čestitali knezu te pomorski kapetani i mornari koji su čestitke upućivali dubrovačkom nadbiskupu. Ne postoji pisani trag jesu li su oni u tim prigodama pjevali, ali se u tome ipak mogu prepoznati elementi kasnijih kolenda.[2]

Kolende se prema istom izvoru[1] spominju i 1706. godine. Tada je nadbiskup dubrovački zabranio svim crkvenim osobama da po gradskim ulicama izvode popijevke, u puku znane kao kolende. Godine 1744. dominikanac Serafin Crijević je zabilježio sljedeće:

Wikicitati „"Običaj je da uoči nekojih glavnih svetkovina idu uvečer mladići iz puka pred kuće plemića i građana pjevati razne popijevke, za koje ih nagrađuju kakvim darom."”
()

Na prijelazu u 19. stoljeće kolendari su uoči dana pojedinih svetaca te Božića, Nove godine ili Sveta tri kralja pjevale kolende na ulicama i pred vratima prijatelja ili rodbine.[2] Grupe kolendara su obično pjevale cijelu noć, a domaćini su ih častili suhim smokvama, narančama, rogačima, raznim slasticama, sokovima, vinom, rakijom, a u novije vrijeme i novcem.

Kolendavanje danas[uredi VE | uredi]

Običaj kolendavanja očuvan je u Dubrovniku i okolici do danas, a kolenda se pjeva u noći Badnjaka i Stare godine. Današnje kolendavanje očuvano je u promijenjenom obliku, a najomiljenije je kod djece, no i grupe odraslih kolendara u ove dane pjesmom na Stradunu i starim gradskim ulicama svojim sugrađanima i gostima čestitaju blagdane.[2]

Tekst kolende[uredi VE | uredi]

Tekst kolende varira od grupe do grupe kolendara i od područja do područja, a jedna od starijih inačica dubrovačke kolende, zabilježena u knjizi Maje Bošković-Stulli Pjesme, priče, fantastika, glasi:[2]

Dobar večer, ko j' u kući, pomogo vam svemogući.
Ođe, ođe, na zdravlje van Badnja veče dođe.

Došli smo vam kolendati, badnju veče čestitati.
Mi smo došli s vrh Konala u karoci od gospara.

Otvarajte škafetine, dajte nama beškotine.
Dajte nama bar rogača, da nam grla budu jača.

Ne bojte se da smo pijani jer je Vlaho Sveti s nami.
Neće gospođa neharna biti, kolendarima ne udjeliti.

Oj, djevojko s vrh fumara, nemoj rijet da ni gospara.
Ispred kuće bor zeleni, a u kući gospar sjedi.
(Ispred kuće drvo loza, u kući gospođa koza.)

A sad mi vas Bog veselio, čestito vam Badnje veče, da se veselite
Zdravlje i veselje i duhovno spasenje. Amen.

Stihovi "Ispred kuće drvo loza, a u kući gospođa koza" su bili pošalica, a pjevali su se jedino u slučaju da domaćin ili domaćica ne otvore vrata i ne počaste kolendare.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Pjesme, priče, fantastika - Maja Bošković-Stulli (Nakladni zavod Matice hrvatske : Zavod za istraživanja folklora, 1991. ISBN 8681149180)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Dulist - Ođe, ođe, nazdravlje Vam Preuzeto 23. prosinca 2010.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]