Česi u Hrvatskoj: razlika između inačica

Ovo je jubilarni 69.000 članak. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena promjena suradnika 109.93.110.28 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MirkoS18
Oznaka: brzo uklanjanje
mNema sažetka uređivanja
Redak 37: Redak 37:
Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a migracije su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari, a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propalog hrvatskog plemstva u [[Zapadna Slavonija|Zapadnoj Slavoniji]] kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.
Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a migracije su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari, a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propalog hrvatskog plemstva u [[Zapadna Slavonija|Zapadnoj Slavoniji]] kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.


Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanoj [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] češko se stanovništvo zadržalo jedino u [[Ivanovo Selo|Ivanovom Selu]], koje i danas zovu "Pemijom".<ref>[http://www.savez-ceha-rh.htnet.hr/hrvatski/cesiuh/index.htm Savez Čeha]</ref> Najstarije je selo sa češkim stanovništvom u RH.<ref name="HIC">[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar24.htm HIC: Hrvatski spomenar]</ref><ref name="najstarije">[http://zabava.hrt.hr/62002/najstarije-cesko-selo-u-hrvatskoj HRT: Najstarije češko selo u Hrvatskoj], 5. veljače 2010.</ref> Utemeljili su ga češki doseljenici iz [[Moravska|Moravske]] [[1826.]] godine.<ref name="najstarije"/> To isto selo je teško stradalo za velikosrpske agresije na Hrvatsku. Nakon što su velikosrbi ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali su dvadesetak mještana te potom ispalili topovsku granatu na njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestalog<ref name="Kronologija">[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija.htm HIC: Kronologija Domovinskog rata u zapadnoj Slavoniji]</ref>), svi češke narodnosti.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/bbb-se-susrecu-s-ljubiteljima-karadzica-i-mladica-kojima-ogradu-krasi-srpska-zastava/400226.aspx Index.hr] BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.</ref> Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnja od strane velikosrba pisali češkom predsjedniku Vaclavu Havelu,<ref name="HIC"/> jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka), a 21. rujna 1991. su velikosrbi napravili pokolj.<ref name="Kronologija"/>
Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanoj [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] češko se stanovništvo zadržalo jedino u [[Ivanovo Selo|Ivanovom Selu]], koje i danas zovu "Pemijom".<ref>[http://www.savez-ceha-rh.htnet.hr/hrvatski/cesiuh/index.htm Savez Čeha]</ref> Najstarije je selo sa češkim stanovništvom u RH.<ref name="HIC">[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar24.htm HIC: Hrvatski spomenar]</ref><ref name="najstarije">[http://zabava.hrt.hr/62002/najstarije-cesko-selo-u-hrvatskoj HRT: Najstarije češko selo u Hrvatskoj], 5. veljače 2010.</ref> Utemeljili su ga češki doseljenici iz [[Moravska|Moravske]] [[1826.]] godine.<ref name="najstarije"/> To isto selo je teško stradalo za velikosrpske agresije na Hrvatsku. Nakon što su velikosrbi ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali su dvadesetak mještana, te potom ispalili topovsku granatu na njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestalog<ref name="Kronologija">[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija.htm HIC: Kronologija Domovinskog rata u zapadnoj Slavoniji]</ref>), svi češke narodnosti.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/bbb-se-susrecu-s-ljubiteljima-karadzica-i-mladica-kojima-ogradu-krasi-srpska-zastava/400226.aspx Index.hr] BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.</ref> Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnja od strane velikosrba pisali češkom predsjedniku Vaclavu Havelu,<ref name="HIC"/> jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka), a 21. rujna 1991. su velikosrbi napravili pokolj.<ref name="Kronologija"/>


==Udruge==
==Udruge==
Redak 47: Redak 47:


==Obrazovanje==
==Obrazovanje==
Trenutno u Hrvatskoj dijeluju dvije češke osnovne škole:<br>
Trenutno u Hrvatskoj djeluju dvije češke osnovne škole:<br>
* Češka osnovna škola ''Jana Amose Komenskog'' (češ. ''Česká základní škola J. A. Komenského'') u Daruvaru i <br>
* Češka osnovna škola ''Jana Amose Komenskog'' (češ. ''Česká základní škola J. A. Komenského'') u Daruvaru i <br>
* Češka osnovna škola ''Josipa Ružičke'' (češ. ''Česká základní škola Josefa Růžičky'') u [[Končanica|Končanici]] s područnim školama.
* Češka osnovna škola ''Josipa Ružičke'' (češ. ''Česká základní škola Josefa Růžičky'') u [[Končanica|Končanici]] s područnim školama.


Redak 63: Redak 63:
==Glasila==
==Glasila==
Lokalni [[Radio Daruvar]] emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku.
Lokalni [[Radio Daruvar]] emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku.
Novinsko-izdavačka kuća [["Jednota"]] izdaje češke tjedne novine "Jednota", dječji mjesečnik "Dječji kutić" , godišnje "Češki narodni kalendar" i publicistički časopis "Pregled". Izdaje literarne i znanstvene radove a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkog jezika.<ref>[http://www.inet.hr/~vkoudela/Radio/qrq2000/cesi_u_hrvatskoj.htm www.inet.hr – Česi u Hrvatskoj]</ref>
Novinsko-izdavačka kuća [["Jednota"]] izdaje češke tjedne novine "Jednota", dječji mjesečnik "Dječji kutić", godišnje "Češki narodni kalendar" i publicistički časopis "Pregled". Izdaje literarne i znanstvene radove, a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkog jezika.<ref>[http://www.inet.hr/~vkoudela/Radio/qrq2000/cesi_u_hrvatskoj.htm www.inet.hr – Česi u Hrvatskoj]</ref>


==Kretanje broja Čeha==
==Kretanje broja Čeha==
Redak 158: Redak 158:
*[[Stjepan Radić (klavirist)]], klavirist, profesor, političar, unuk [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i [[Marija Radić|Marije Radić]] (Čehinje rođenjem, rodnog imena Marie Dvořáková)
*[[Stjepan Radić (klavirist)]], klavirist, profesor, političar, unuk [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i [[Marija Radić|Marije Radić]] (Čehinje rođenjem, rodnog imena Marie Dvořáková)
*[[Josip Salač]], pomoćni biskup zagrebački
*[[Josip Salač]], pomoćni biskup zagrebački
*[[Mirela Holy]], političarka<ref>[http://www.jutarnji.hr/mirela-holy--govore-mi-da-sam-cudna--ali-ja-se-ne-obazirem/300724/ Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem]<br>"''Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala. ''"</ref>
*[[Mirela Holy]], političarka<ref>[http://www.jutarnji.hr/mirela-holy--govore-mi-da-sam-cudna--ali-ja-se-ne-obazirem/300724/ Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem]<br>"''Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala.''"</ref>
*[[Jasenko Houra]], pjevač<ref>{{cite web|url=http://www.nacional.hr/clanak/49763/jasenko-houra-trideset-rockerskih-godina-heroja-ulice |title= Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice |accessdate=10. studenog 2013.}}<br>"''Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena...U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla...Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika.''"</ref>
*[[Jasenko Houra]], pjevač<ref>{{cite web|url=http://www.nacional.hr/clanak/49763/jasenko-houra-trideset-rockerskih-godina-heroja-ulice |title= Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice |accessdate=10. studenog 2013.}}<br>"''Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena... U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla... Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika.''"</ref>
*[[Jaroslav Šidak]], povjesničar
*[[Jaroslav Šidak]], povjesničar
*[[Duh, biskup]], prvi zagrebački biskup
*[[Duh, biskup]], prvi zagrebački biskup
*[[Branko Bubenik]], dr.sc.informacijskih znanosti, sveučilišni profesor, AV ahivist, tv i filmski snimatelj, rukovoditelj INDOK-a Hrvatske radiotelevizije
*[[Branko Bubenik]], dr.sc.informacijskih znanosti, sveučilišni profesor, AV arhivist, tv i filmski snimatelj, rukovoditelj INDOK-a Hrvatske radiotelevizije
*[[Arnošt Grund]], kazališni i filmski glumac i redatelj, filmski scenarist, pionir filma u Hrvatskoj, pjevač, entomolog i filatelist
*[[Arnošt Grund]], kazališni i filmski glumac i redatelj, filmski scenarist, pionir filma u Hrvatskoj, pjevač, entomolog i filatelist
*[[Božidar Grubišić (novinar)|Božidar Grubišić]], novinar, urednik<ref name="hcdzg">[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan54.htm Hrvatsko-češko društvo Zagreb] Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)</ref>
*[[Božidar Grubišić (novinar)|Božidar Grubišić]], novinar, urednik<ref name="hcdzg">[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan54.htm Hrvatsko-češko društvo Zagreb] Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)</ref>

Inačica od 20. ožujka 2021. u 13:40

Česi u Hrvatskoj

Češi v Chorvatsku

Grb Čeha u Hrvatskoj
Ukupno pripadnika
9.641
Značajna područja naseljavanja
Bjelovarsko-bilogorska županija 6.287
Grad Zagreb 835
Požeško-slavonska županija 649
Sisačko-moslavačka županija 578
Zagrebačka županija 244
Jezik
češki jezik
Povezane etničke grupe
Slovaci u Hrvatskoj
Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj
Zgrada Češke besede u Zagrebu

Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9.641 Čeha,[1] od čega najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Općina Končanica je jedina administrativna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo.

Legendarne sveze

Sveze Čeha s Hrvatima sežu još u legende koje se pozivaju na davna vremena. Ime Čeha iz legende o Čehu, Lehu i Mehu u svezi s Čehom i njegovih šestoricom braće iz Bijele Hrvatske koje se spominje u Dalimilovoj kronici, u dijelu teksta koji piše o doselidbi Slavena u Panonsku nizinu.[2]

Doseljavanje

Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a migracije su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale Austro-Ugarskoj monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari, a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propalog hrvatskog plemstva u Zapadnoj Slavoniji kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.

Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanoj Vojnoj krajini češko se stanovništvo zadržalo jedino u Ivanovom Selu, koje i danas zovu "Pemijom".[3] Najstarije je selo sa češkim stanovništvom u RH.[4][5] Utemeljili su ga češki doseljenici iz Moravske 1826. godine.[5] To isto selo je teško stradalo za velikosrpske agresije na Hrvatsku. Nakon što su velikosrbi ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali su dvadesetak mještana, te potom ispalili topovsku granatu na njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestalog[6]), svi češke narodnosti.[7] Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnja od strane velikosrba pisali češkom predsjedniku Vaclavu Havelu,[4] jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka), a 21. rujna 1991. su velikosrbi napravili pokolj.[6]

Udruge

Češka je manjina u 28 grada i naselja u Hrvatskoj organizirana u udruge Češke besede, koje čine Savez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru. U besedama djeluju folklorne skupine, puhački orkestri, radioamateri, pjevački zborovi, likovne skupine, kazališne družine. Češka beseda Zagreb, najstarije je kulturno-prosvjetno društvo Čeha u Hrvatskoj, osnovano 1874. godine i otada neprekidno djeluje do danas.[8]

Češka manjina zajedno sa slovačkom ima zastupnika u Hrvatskom saboru Vladimira Bileka.

Obrazovanje

Trenutno u Hrvatskoj djeluju dvije češke osnovne škole:

  • Češka osnovna škola Jana Amose Komenskog (češ. Česká základní škola J. A. Komenského) u Daruvaru i
  • Češka osnovna škola Josipa Ružičke (češ. Česká základní škola Josefa Růžičky) u Končanici s područnim školama.

O Češkoj i češkoj kulturi u školskoj godini 2007/2008. učilo se još i u Grubišnom Polju, Velikim Zdencima, Diošu, Dežanovcu, Trojeglavi, Hercegovcu, Međuriću, Brestovcu Daruvarskom, Siraču, Šibovcu, Lipovljanima, Kaptolu, Bjeliševcu, Lipiku, Pakracu, Virovitici, Zagrebu, Bjelovaru, Rijeci i drugim mjestima (Prekopakra[9] i sl.).

Također postoje i dva češka dječja vrtića:

  • Češki dječji vrtić Ferda Mravenec u Daruvaru (češki: Česká mateřská škola Ferda Mravenec) i
  • Češki dječji vrtić u Končanici (češki:Česká mateřská škola Končenice).

U gimnaziji u Daruvaru postoji odjeljenje na češkome jeziku.

U Daruvaru pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djeluje Središnja knjižnica Čeha u Hrvatskoj.[10]

Glasila

Lokalni Radio Daruvar emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku. Novinsko-izdavačka kuća "Jednota" izdaje češke tjedne novine "Jednota", dječji mjesečnik "Dječji kutić", godišnje "Češki narodni kalendar" i publicistički časopis "Pregled". Izdaje literarne i znanstvene radove, a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkog jezika.[11]

Kretanje broja Čeha

Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Čeha
- 1931. 45.715*
Narodna Republika Hrvatska 1948 28.991
1953. 25.967
1961. 23.391
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 19.001
1981. 15.061
Republika Hrvatska 1991. 13.086
2001. 10.510
2011. 9.641
(Statistički zavod Hrvatske) [12]
  • Napomena: U popisu stanovništva iz 1931. godine pod imenom Česi bilježeni su i podaci za Slovake.

Popis stanovništva 2001. godine

Županija Čeha Ukupni postotak
Bjelovarsko-bilogorska 7.098 67,54%
Grad Zagreb 813 7,74%
Požeško-slavonska 775 7,38%
Sisačko-moslavačka 670 6,38%
Zagrebačka 238 2,27%
Splitsko-dalmatinska 156 1,49%
Primorsko-goranska 145 1,38%
Brodsko-posavska 109 1,04%
Istarska 103 0,98%
Virovitičko-podravska 92 0,88%
Osječko-baranjska 61 0,58%
Vukovarsko-srijemska 43 0,41%
Šibensko-kninska 30 0,29%
Koprivničko-križevačka 28 0,27%
Zadarska 26 0,25%
Dubrovačko-neretvanska 26 0,25%
Varaždinska 23 0,22%
Krapinsko-zagorska 22 0,21%
Međimurska 22 0,21%
Karlovačka 20 0,19%
Ličko-senjska 10 0,09%
Ukupno 10.510 100%
(Popis stanovništva 2001. godine) [13]

Poznate osobe

Poznate osobe u Hrvatskoj koje su se izjasnile kao Česi ili su češkog podrijetla:

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ Popis stanovništva 2011. godine
  2. ↑ Historiografija o Česima u Hrvatskoj Vlasta Dugački: Historiografija o Česima u Hrvatskoj, Historijski zbornik g. LXI (2009.), br. 1, str. 235–252
  3. ↑ Savez Čeha
  4. ↑ a b HIC: Hrvatski spomenar
  5. ↑ a b HRT: Najstarije češko selo u Hrvatskoj, 5. veljače 2010.
  6. ↑ a b HIC: Kronologija Domovinskog rata u zapadnoj Slavoniji
  7. ↑ Index.hr BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.
  8. ↑ Česi u Hrvatskoj
  9. ↑ HRT: Češka beseda Prekopakra, 19. listopada 2010.
  10. ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  11. ↑ www.inet.hr – Česi u Hrvatskoj
  12. ↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  13. ↑ Popis stanovništva 2001. godine
  14. ↑ Politički zatvorenik Kronologija pravaštva (XIII.), prir. Mladen Kaldana
  15. ↑ Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem
    "Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala."
  16. ↑ Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice. Pristupljeno 10. studenoga 2013.
    "Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena... U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla... Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika."
  17. ↑ Hrvatsko-češko društvo Zagreb Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)

Vanjske poveznice


v • u
Manjine u Hrvatskoj
Albanci • Austrijanci • Bošnjaci • Bugari • Crnogorci • Česi • Mađari • Makedonci • Nijemci • Poljaci • Romi • Rumunji • Rusini • Rusi • Slovaci • Slovenci • Srbi • Talijani • Turci • Ukrajinci • Vlasi • Židovi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Česi_u_Hrvatskoj&oldid=5783518"