Razgovor sa suradnikom:Andrija1234567

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
WikipediaTutorial.png
Ovaj je članak dio wikipedijina
Uvodnog tečaja
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Wikiprojekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Vidi

Pomoć:Sadržaj

Andrija1234567, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskome standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta,
  • izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom, te
  • slikeobvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika.

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić Button sig.png ili OOUI JS signature icon LTR.svg na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:Andrija1234567") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dvojno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


If you don't speak Croatian: This is a welcome message sent to new users of hr.wikipedia.

Još jednom, dobro došli! Kraljnnm (razgovor) 16:19, 7. travnja 2019. (CEST)

Budisavljevići - jezik[uredi]

Information.svg Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − hrvatski jezik. Želite li pisati na nekom drugom jeziku, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. Hvala na razumijevanju.--Kraljnnm (razgovor) 18:29, 7. travnja 2019. (CEST)

Potpisivanje[uredi]

Poštovani, kada uređujete stranice za Razgovore potrebno se potpisati. Potpis se radi na sljedeći način. Lijep pozdrav.-Kraljnnm (razgovor) 19:08, 7. travnja 2019. (CEST)

Povezivanje s drugim jezicima[uredi]

O tome kako povezati članak s drugom jezičnom inačicom Wikipedije više ovdje. Lijep pozdrav!--Man_Usk recider 23:22, 7. travnja 2019. (CEST)

Prikaži kako će izgledati[uredi]

Prikaži kako će izgledati3.PNG

Information.svg Pozdrav, cijenimo Vaše doprinose na Wikipediji i stoga Vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Tako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju. --Dvanaesti Igrač 21:08, 8. travnja 2019. (CEST)

Jezik[uredi]

Information.svg Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − hrvatski jezik. Želite li pisati na nekom drugom jeziku, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. Hvala na razumijevanju.--Tulkas Astaldo (razgovor) 12:31, 10. travnja 2019. (CEST)

Primjerice, pazi na one deportOVane i torpedOVane i slične stvari. Kubura (razgovor) 17:12, 10. travnja 2019. (CEST)

Da, to nije u skladu sa suvremenim književnim jezikom u Hr., ali to se da popraviti, od strane vas, ako ste dobre volje. Ako ne, onda će jezički puritanci svakome da nađu nešto što nije u skladu sa najnovijim standardima. A ne znam tko u Hr. govori ispravno jer ima toliko pravila, gdje novija potiru starija, a domoljublje se dokazue i govorom! Pa ako kažeš sport ili šport već si rekao svoje političko opredjeljenje. Ja pišem koliko mogu u skladu sa zahtjevima, a moje greške, grješke i pogrješke uvijek ima ko-tko da popravi. Andrija1234567 (razgovor) 20:21, 10. travnja 2019. (CEST)

Stepinac je u svojim besjedama koristio riječi hljeb, hiljadu... što, dakako, ukazuje na njegovo pravoslavno podrijetlo, jer od kajkavaca nije mogao u Žumberku to naučiti, samo od predaka, pounijaćenih Srba. Iako su svi Nemanjići koristili riječ tisuću, kao i svi Slaveni, to je bio kasniji utjecaj grčke crkve na pravoslavne, pretpostavljam, nakon ukidanja Pećke patrijaršije u dva navrata. To jezičko puritanstvo je samo odraz mnogo netolerantosti i duhovne pustoši. Kao vampiri koji njuše gdje što ima što nije po nečijim standardima pa palimo lomače. Ljudi koji drže do sebi se tako ne sramote, a opet, svako djeluje u skladu sa svojim stupnjem razuvoja. Neko ne bi ni mrava da zgazi, a drugi bi još da osjecaju glave. Andrija1234567 (razgovor) 22:11, 10. travnja 2019. (CEST)

Lijepo molim, nemojte podvaljivati nekakav kozmopolitizam, navodnu toleranciju i krotkost dok istovremeno vrijeđate na više razina. Hrvatskom jeziku nije svojstven izraz "od strane" kao ni bilo kakvi pasivi općenito. Ovdje se ne radi o tome tko u Republici Hrvatskoj govori pravilnije, a tko ne govori pravilno. Radimo na enciklopediji pa pišemo standardnim jezikom. Dakle, lijepo molim, da kao bilo koji drugi suradnik poštujete ono na što Vam se ukaže poput pisanja godina s točkom, jer su godine redni brojevi pa ih pišemo s točkom na kraju. Nitko ne zna sve Zahvaljujem na razumijevanju.--Tulkas Astaldo (razgovor) 15:36, 11. travnja 2019. (CEST)
Hvala na sugestijama. Dobrodošao je svaki dobronamjeran prigovor. Književni jezici su stalno podložni promjenama pravila i nisu svi u stanju sve da isprate. Zato na ovom projektu i rade, ne samo pojedinac na 1 članku, no se radi timski, i nedostatke jednih ispravljaju drugi. Dakako, to treba činiti uljudno, a ne u stilu prebrojavanja krvnih zrnaca, kako sam ja to isprva doživjeo. Kao dobrodošlicu, doživjeo sam sugestiju dvojice urednika da pišem na nekoj drugoj wikipediji, na jeziku koji možda bolje govorim. Divna dobrodošlica! Ako svi uče i griješe onda je to sveljudska osobina. Ovdje pozdravljam svaki konstruktivan doprinos i osuđujem svako korištenje prilike da se neko istresa ne nekoga iz nebitno kojih razloga. Neljudskim odnosom se mogu samo izgubiti urednici koji mogu da doprinose. Andrija1234567 (razgovor) 15:56, 11. travnja 2019. (CEST)
Andrijo, ovako. Prigovor na deportOVani i torpedOVani nije nikakva jezična novotarija (pravilno je deportIRani i torpedIRani), nego je u hrvatskom standardnom jeziku takva najmanje od 1945. godine. Daklem to si morao već znati. Drugo, pozivanje na argument da je jezično puritanstvo odraz "netolerantnosti" i "duhovne pustoši" je poznati (veliko)srpski argument iz doba Jugoslavije. Znači domaćin mora odstupiti od sebe na svom da bi tuđin nametnuo njegovo. Ne prolazi to. Znači da ti nisi tolerantan i da namećeš svoja pravila, ne poštuješ domaćinov jezik, a da ili iz svoje lijenosti, komodnosti, nametljivosti ili čak arogancije i osornosti guraš svoje. Pa što misliš, zašto je pukla bivša država? Zbog nepoštivanja posebnosti hrvatskog jezika (gdje je inzistiranje na samosvojnosti hrvatskog i pisanju isključivo hrvatskih oblika čak proglašavano fašizmom i o tome pisani cijeli članci i knjige) i svega što s tim ide bio je jači razlog nego gospodarstveni, vjerski i politički. Kubura (razgovor) 20:38, 11. travnja 2019. (CEST)
O jezičkom puritanstvu sam čitao kod Hrvatice Snježane Kordić u knjizi Jezik i nacionalizam. Preporučujem Vam tu knjigu, odlična je. Po vama, njeni stavovi su velikosrpski, ali ne, radi se o čistoj znanosti. Njoj se nestručnost pripisivati ne može. Prije će biti da je u Hrvatskoj jezik stvar politikanstva, i ljudi imaju traume duhovne kako da govore. Ona je trenutno najobrazovanija hrvatska jezikoslovka, doduše bez ozbiljnijeg zaposlenja u Hrvatskoj, jer smatra jezik Hrvata, Srba, Bošnjaka... jednim policentričnim jezikom. I to dokazuje znanstveno. Točno navodi koliko 2 jezika moraju biti različita da bi bila jezika. Tako sam u jednoj Općini u Hr. čuo kako dvojica umirovljenika pričaju, pa jedan reče penzija... zastade i ispravi se... mirovina. Dakle vi imate listu riječi za odstrel jer tako govore Srbi, a takve vrste kompleksa nisu nikakva znanost, nego čisto dokazivanje, i vjerujem da dolazi od onih koji su izvorno štokavci, a ne kajkavci ili čakavci. Ljudevid Gaj je ilirski jezik smatrao srpskim, tako da je pitanje što je hrvatski jezik danas. Po političkim odlukama on je ovo što je danas književni jezik u Hr, ali po povjesnim izvorima nije baš tako. Prije je čakavština ikavska hrvatski nego štokavska ijekavica, koja je nesporno srpska. Starčević je odbacivao ijekavicu jer je srpska. Tako da ste vi srpski jezik nazvali hrvatskim imenom, pa sada pametujete i lomačama utjerujete neke nove izraze. Ja cijenm trud na tom polju, njegovanje jezika... ali kada je motiv, samo da ne govorimo kao Srbi, i kako Srbi govore, mi nećemo, onda je to meni, tragikomično. Jednako koliko i kod Srba vlada nemar za jezik, toliko je i kod Hrvata panika ako se kaže nešto što se do jučer govorilo. Možete slobodno napisati članak o riječima koji se i od kada više ne koriste, da se ljudi lakše snalaze u pisanju članaka. Biskup Akšamović je govorio: za krst časni i slobodu zlatnu, Štrosmajer je govorio vladika... Stepinac hiljadu, hljeb... Odjendom to postadoše tabu riječi. Ne znam na kojem su onda oni jeziku govorili, kada to nije hrvatski? Dakle, po vama hrvatskim govorite samo vi i sada, u sadašnjosti, i to ne svi, no toliko mali broj ljudi, ispravno, da može stati pod jedno drvo. A svi u povijesti su jezički natrunjeni srbizmima, i vi ste veći Hrvati od njih. Otprilike je to tako. Gdje god nađete kod mene nešto što nije standard za ovu wiki, ispravite, a i sam ću se truditi da to standardizujem, pošto mi je jasno gdje pišem i da treba tako da pišem kako se zahtjeva. Npr. dobio sam savjet da se u hr. jeziku nakon godine piše točka, jer je to redni broj. U Hr biografskom leksikonu to ne nalazim. Tako da ću uvažavati savjete što je ovdje običaj, isto kao što ću osuđivati svaki pokušaj nasrtanja na nečije dostojanstvo, pod raznim drugim opravdanjima. Npr. smeta ti netko zbog nečeg drugog, a onda ga kao napadaš iz drugih razloga. Andrija1234567 (razgovor) 21:42, 11. travnja 2019. (CEST)
Uh, otišao si u drugom pravcu. Kordićki ne predbacuju velikosrpštinu nego jugoslavenstvo. Tvrdnje o štokavskoj ijekavici kao isključivom srpskom - to je velikosrpština. Hrvatski i srpski su slični, ali različiti. I dva jednojajčana bliznaca s istim DNK su različite osobe. Kad bismo po njoj se vodili, onda bi mogao tako to primijeniti na danski, norveški i švedski, no gle čuda, za to im se ne žuri. Ne isključuj mogućnost da su to osobe koje pišu takve stvari po zadaći, jer serbokroatistički akademski lobi jak je u Njemačkoj. Kubura (razgovor) 22:28, 12. travnja 2019. (CEST)
Njemački u Austriji nije austrijski, niti u Švicarskoj švicarski, ali srpski u Hr, BiH i Cg. su nazivani drugim imenima, a savršeno se razumiju, osim lokalizmi, tucizmi, romanizmi itd... Engleski se govori i u SADu i Australiji...dakle, velike kulture jaka i kulturna politika. Balkanski primitivizam, 100 nacija, jezika, identiteta od istoga. Pribislav Pohvalić na ikavici štokavskoj i kao katolik piše ćirilicom prije Turaka.i to naziva srpskim.. kao i Antun Matija Reljković o Slavoncim da su serbski čitali i pisali... Topalović Mato, taj ilirski odvaja od hr i buni se protiv kroatizacije Slavonaca... Tako da je pomalo tragikomično da guraš u istu naciju Dubrovčanina i Zagorca, kajkavca koji se jedva razumiju... a odvajaš Trebinjca, Cetinjanina i Dubrovčanina,koji istim jezikom govore. Samo je vjerska razlika tu formirala nacije, u slučaju Cg i Mk i komunizam. Književni hr jezik, današnji je bliži Vuku nego Bgd. Vuk je htjeo svoju ijekavicu samo za književni standard,i Zagreb je to ispunio,vršeći nasilje nad kajkavcima,a Skerlić i drugi su odbacili Vukovu ijekavicu da jedina bude književni u srpskom jeziku. Dakle u Zg imamo dosljednije Vukovce. O tome piše i Kordićka. Uvijek netko ispašta, jer se svi moraju potčinjavati književnom standardu. Gaj je u srbstvu nalazio svježu narodnu krv, jer je zapadnije slavenstvo ugroženo od germanizma i romanizma. Od usitnjavanja nas, korist imaju neki drugi, što se sada i vidi. Kada su tobože dobili neovisnu Hr, odoše svi iz nje. A i Srbijanci, glupaci i neradnici, bi da gospodare nad kulturnijim od sebe. Prolaze koliko mozak i koriste. Velikohrvatstvo nema veze sa hrvatsvom, to je čisti eksponent zapadnijih političkih interesa. Meni je velikohrvat tko zna i rabi glagoljicu, a takvih nema, ima samo ko mrzi Srbe, a da je i sam to, uglavnom. Tako da su te suvremene sintetičke nacije stvorene samo za razaranje slavenstva. Eto, Srbi, kakvi da su god, mogu čitati povelje Nemanjića, a u Hr zaboraviše i glagoljicu i ćirilicu, iako su franjevci Slavonije koristili ćirilicu. Vidim da pišete i Graz, a ne Grac i Pariz a ne Paris. Beograd je Beograd a ne Biograd kako su ijekavci nekada govorili, a Sremska Mitrovica je Srijemska, a ne Sremska... Ne znam koji su standardi, sem što vidim da ih nema. Andrija1234567 (razgovor) 23:04, 12. travnja 2019. (CEST)
Nadrobio si tu sad sve jugoslavenske mitove. Služiš se logičkim pogrješkama u tumačenju oblikovanja nacionalne svijesti. Sva se tri hrvatska narječja dobro razumiju i to vidiš najbolje u Gorskom kotaru i drugim kontaktnim mjestima. Ili misliš da su naši stari, koji nisu imali ni razreda osnovne išli na tržnice u Split, Bjelovar, Zagreb, Ogulin gdje se susreću narječja s rječnikom u rukama. Drugo, da nije bilo Hedervaryjeve i velikoaustrijske i velikomađarske politike "podijeli pa vladaj", te poslije karađorđevićevske velikosrpštine, pravoslavni bi bili drugi dio hrvatskog naroda; za njihove je politike pomagano komadanje hrvatskog naroda pa su pravoslavci, već formirani kao Hrvati završili u srpskom etničkom tkivu. Preko SPC su pravoslavni Hrvati postali Srbi, kao što kod pravoslavaca je nametan vladajući identitet, pa su svi pravoslavni Macedonci, Srbi, Bugari, Albanci, Cincari, Turci i dr. postali Grci u Grčkoj. Trebinje govori istočnohercegovačkim dijalektom, Cetinje zetskim, Dubrovnik dubrovačkim. Nacionalna svijest usko je povezana i s jezikom. Ako netko svoj jezik smatra posebnim, onda je to tako, ma kako god to netko želio staviti u isti lonac. Kubura (razgovor) 22:05, 15. travnja 2019. (CEST)

Hrvata je bilo pravoslavnih, ali do kneza Branimira ili kako neki kazu Branislava. Nacionalna svijest je samo stvar prosvjecenijih ljudi, policitko crkvenih centara, obrazovanih. Neuki zapadaju u lokalizme, budu stosta... Bunjevci, Sokci, Licani, Vlasi, Goranci... Tako da je istina da su RKC i SPC konacno formirale hr i srBsku naciju, ali u slucaju pravoslavnih u Bosni, Slavoniji, Hr. nema govora da su to bili pravoslavni Hrvati, jer to ne potvrdjuju povjesni dokumenti,a imamo dosta potvrda da su se izmedju ostalih naziva nazaivali i Srbima. Svi ti termini su u razna vremena imali razna znacenja, pa kad Mato Topalovic, katolicki svecenik iz Broda na Savi nece da bude Hrvat, tj kajkavac, jer tada su vec kajkavski zagorci postali Hrvati, a kasnije i katolicki Slavonci. Dokumenti doseljenike u Zumberak zovu cesto Rasani ili Srbi,a Nikola Jrisic je pored starih romana tj Vlaha doseljavao i Srbe, a i sam se potpisivao cirilicom i bio je pravoslavac. A Srba tu ima i od ranije, Ajnhard ih ne spominje na tlu danasnje Srbije nego 822. da kontrolisu veliki dio Dalmacije, a tada se Hrvati tu nigdje ne pominju. Velikosrbstvo nije cudna stvar jer je srb ime staro i znacilo je nesto drugo,i tesko ga je omedjiti na jedan prostor i vrijeme, kao i vlasko ime, pa bi Rumunji da je i Nikola Tesla bio Rumunj,jer su pravoslavni pominjani tu i kao Vlasi, pogrdno od Turaka tj potura, sto su i sami neukihi prihvatili. Termin za Srbe iz Hr nije bio Hrvati no Hrvacani,regionalizam kao i Srbijanci,sto nisu svi Srbi,no zitelji Srbije. Ima Srba koji se preizvaju Hrvacanin,sto bi bilo,da je zivjeo ili doselio u Slavoniju iz Hrvatske. Mislim da hr i srb ime imaju veze kao i albanski. Arbanasi su bili Sarbanasi,i veze nemaju sa kasnijim Siptarima, a hr znaci i krajina,kao i kranjska,croatia... herr je gospodin na njemackom a heruvimi su andjeli,nesbeski narod najblizi bogu,pored serafima,sto znaci plameni,ognjeni.a svi pravi Srbi su uvijek bili granicari i plemstvo,za privilegije,otuda prica o nebeskom narodu. Ser je britanska titula,plemicka... a korjen rijeci hero JE SER, junak,heroj, ser je i u opSERvacija i conSERvacija dakle posmatranje i cuvanje, kao i sluzba,ali ne ropska no vojna, uzvisena. Otuda kod Srba najvise konvertita jer je to sukob svetosavskog,novijeg i antickog srbstva kao plemstva i sluzenja raznim carstvima, cega su BUDISAVLJEVICI ODLICAN PRIMJER. hERBati hervati je isto sto serbi ili arbanasi, donarski tip, isti mentalni sklop, obicaji> pobratimstvo,krvna osveta, ratnici, ponos, cast, obraz... Problem Hrvata je sto su blizu naprednijih kultura, romana i germana i Dalmacija je bila skoro sasvim romanizirana,po gradovima je slavenski bio sramota govoriti a u Zagrebu i Osijeku njemacki... Jakovina Tvrtko nije u pravu kada kaze da Hr ne bi bilo da nije bilo 1918.i srbske vojske.. istina je da ne bi bilo ni srbske vojske ni "pobjede" da mocniji masoni nisu stvorili Kraljevinu SHS,da uniste AU. I nije Aleksandar bio nikakav velikosrbin, no Jugosloven, i Pribicevic se pokajao sto je s njim i ulazio u ikakvu kombinaciju, kada je upoznao sve to. Srbstvo tj narodni duh ybog narodne spc, je spasilo hrvatstvo,jer je narodni duh sprecavao odnarodjavanje,pa taman kad skoro da se dalmacija romanizuje,dodje vicko zmajevic sa ilirskim jezikom,trazi sjemeniste na ilirskom,i prigovara biskupima koji decenijama zive tu a nisu naucili ilirski jezi... dakle u valovima je romanizovane zapljuskivao narodni duh,jezik..pa dalmacija ni nakon preko milenijuma romanizma,politike,mlecana..nije nikada potpuno romanizirana...tomese ne moze zahvaliti RKC koja je romanizaciju i potpomgala cesto,vec pojedincima koji su se zahvaljucjui kasnijem napustanju pravoslavlja,duze ostali sa narodnim duhom. Rasani, Vlasi, Romi...su mnogi asimilirani u srbsku naciju preko SPC, a isto je bilo kod Hrvata, gdje su asimilirani mnogi slovenski kajkavci, stokavski ijekavci i ikavci, dakle Srbi Vlasi itd... Ciste nacije ne postoje, sem u glavama ogranicenih fanatika. Sve je stvar rada i politickog prestiza. I ovdje se sve hrvatizira i posthumno, ako je ptica preletjela Hr ona postaje hr ptica. Dragutin Prica je Hrvat jer je neki stranac tako cuo da je Hr pravoslavne vjere, a kada Krsto Popovic otvoreno srbuje u Glasu Crnogorca 1919. i u putovnici mu pise da je Srbin onda je on,po vasim standardima, etnicki Crnogorac. Kada cg nacija ne postoji! Dakle, vi jeste dobrim dijelom politicki motivirani, u hr korist, a ne u korist znanstvene istine i objektivnosti, ali to je u politickom zivotu legitimno. Znam da su se u hr prodavale i konzerve prazne sa natpismom, cisti hr zrak. Da su se rusile mnoge pravoslavne crkve u NDH a i u ratu devedesetih, a u Srbiji nikada ni 1 katolicka. Tako da Srbijanci jesu sve ali nisu nacionalno netrpeljivi niti su velikosrbi. To se prije moze pripisati ljudima koji su zivjeli pod hr prisilom da se pohrvate, a nisu htjeli da popuste, pa su morali ili pod zemlju, ili iz zemlje. Sada, vidim da odlaze i katolici, iz ekonomskih razloga jer ocigledno je da se niko nece izboriti za vas,u vasu korist, i da je rusenje Jugoslavije bilo ne da Hrvati zive bolje nego neki drugi, recimo Njemci, Zidovi, masoni. Banke i sve je sada njihovo, a mi roblje,kao i uvijek. I to i zasluzujemo jer smo si sve to dozvolili da nam nametnu. Andrija1234567 (razgovor) 12:03, 16. travnja 2019. (CEST)

Mali savjet[uredi]

[1] Bok Andrija, ovdje je lijepo objašnjeno kada treba rabiti sa ili s :) --Mateo K 01 (razgovor) 20:59, 11. travnja 2019. (CEST)

Hvala, baš mi je to trebalo danas :) Andrija1234567 (razgovor) 22:13, 11. travnja 2019. (CEST)

Postavljanje slika[uredi]

Vidim da ti nije jasno postavljanje slika. Evo ovdje je malo pojašnjenje o slikama. Opis si dobro stavio, izvor ako je s neke stranice onda staviš link i dopusnicu za korištenje izvora s te stranice, a ako si ti snimio onda napišeš vlasnito djelo postavljača, datum je datum nastanka slike, autor tko je napravio, objašnjenje koja je lincenca; ovdje je detaljnije objašnjeno postavljanje datoteka.-Kraljnnm (razgovor) 22:50, 11. travnja 2019. (CEST)

Hvala na pomoći, imam još dosta svjetlopisa koje bih postavljao. Nisu mi stvari baš najjasnije oko licenci jer ih ima dosta, dosta sam sam uradio, ali neke planiram da svjetlopišem i iz knjiga, pa ne znam koliko je to dopušteno, uglavnom portrete osoba. I želim da se stavlja tako da druge Wikipedije, sem hr ne mogu koristiti svjetlopise. Ne znam ni koju licencu da koristim najbolje... Andrija1234567 (razgovor) 16:13, 12. travnja 2019. (CEST)

Eh, to je ono zaguljeno pitanje. Fotografija prastara, umro davno i fotograf i fotografiranik i vlasnik fotografskog studija, pa su tu istekla autorska prava. Međutim pitanje je kako reguliraju te prastare fotografije u novim knjiškim izdanjima. Nisi jedini koji se lomi u glavi oko toga: "Šta napravit?" Onda ti je najlakše ovako: smanji tako da svaka fotografija bude <300 px u svakoj protezi oliti dimenziji (ali da ne bude megarazlučivost slike), i onda postavi i stavi predložak u objašnjenju {{poštena upotreba u|imečlanka}}. Slike s poštenom upotrebom smiju biti samo na jednom članku, a jedan članak smije imati samo jednu takvu sliku. Kubura (razgovor) 22:42, 12. travnja 2019. (CEST)

Ne zaboravi kategorizirati[uredi]

Evo sam ti pomogao na članku [2]. Kubura (razgovor) 02:50, 15. travnja 2019. (CEST)

E, da, tu sam zaboravio. Hvala! Andrija1234567 (razgovor) 14:18, 15. travnja 2019. (CEST)

Genitiv muških imena na -e[uredi]

Genitiv muških imena na -e nije -eta, nego -e, pridjev nije -etov, nego -in. Ante, Ante, Anti... Antin. Kubura (razgovor) 23:43, 15. travnja 2019. (CEST)

Nije posmrtovnica[uredi]

Nije posmrtovnica, nego osmrtnica. Kubura (razgovor) 23:43, 15. travnja 2019. (CEST)

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56858 Andrija1234567 (razgovor) 10:23, 16. travnja 2019. (CEST)

Hrvatski jezik[uredi]

Nuvola apps important.svg Skrećemo pozornost na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − hrvatski jezik te da doprinosi na drugom jeziku nisu dopušteni. Želite li pisati na nekom drugom jeziku, molimo odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. Hvala na razumijevanju.
[3] Ne govoriš hrvatskim. Potrudi se. Da si ti Srbin iz Hrvatske, ovakve pogrješke nikad ne bi napravio. Kubura (razgovor) 23:52, 15. travnja 2019. (CEST)

Bas mi je trebalo tako nesto, da mogu s cime da poredim ubuduce, jer su mi manje poznati ti termini. Posebno cinovi, titule... Hvala! Andrija1234567 (razgovor) 10:16, 16. travnja 2019. (CEST)

Slike[uredi]

Pretpostavljam da je ovdje ovo posrijedi, pa sam tako ostavio. Ispravi ako nije točno.[4] Kubura (razgovor) 22:17, 16. travnja 2019. (CEST)

Ma ja sam tu knjigu svjetlopisao još davno, ali može i ovako ostati. Andrija1234567 (razgovor) 14:00, 17. travnja 2019. (CEST)

Prikaži kako će izgledati[uredi]

Prikaži kako će izgledati3.PNG

Nuvola apps important.svg Molimo vas rabite tipku Prikaži kako će izgledati. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju nedavne promjene, čime otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji zanemaruju ovu uputu budu nakratko blokirani! Hvala na razumijevanju. --Dvanaesti Igrač 13:10, 18. travnja 2019. (CEST)

Dvosmjerni razgovori[uredi]

Bok Andrija, primijetih da suradnicima odgovaraš na njihove poruke na svojoj stranici za razgovor. Naime, kad ostalim suradnicima odgovaraš ovdje (na svojoj stranici za razgovor), oni ne dobivaju nikakvu obavijest da si im pisao. Stoga te lijepo molim, pročitaj ovdje kako održavati dvosmjerni razgovor (čitljivim). Srdačan pozdrav, Dvanaesti Igrač 13:29, 18. travnja 2019. (CEST)

Kod ovakvih slučaja[uredi]

[5] Ako je poštena uporaba (znači netko drugi je auktor), nastoj da bude svaka dimenzija od slike manja od 300 px i onda ta slika smije biti u samo jednom članku.
Ako si ti ono fotografirao samu ploču (ne da si fotografirao sadržaj knjige), onda je to tvoje auktorsko djelo i nema problema, onda su ti ruke slobodne i ti određuješ što ćeš postaviti i pod kakvom ćeš licencijom dati. Kubura (razgovor) 21:06, 19. travnja 2019. (CEST)

Ako su to fotografije čiji slobodni ekvivalent više nije moguće napraviti, onda se smije preuzeti tuđi rad, ali moraju biti manje dimenzije, kao gore. Ako se radi o slici čiji je auktor davno umro (prije više od 70 godina), onda je to u SAD javno dobro. Kubura (razgovor) 21:09, 19. travnja 2019. (CEST)

Evo primjera: [6]. Kubura (razgovor) 21:15, 19. travnja 2019. (CEST)

Da, ja stavljam samo svjetlopise koje sam sam svjetlpisao. Iz knjiga pisem postena uporaba i manje su, a ostalo stavljam nekada vece nekada manje,ali sam svh autor ja. Andrija1234567 (razgovor) 15:34, 20. travnja 2019. (CEST)

Lipe su ti slije crkve sv. Nikole na hridi. Pohvaljujem te za trud. Kubura (razgovor) 23:50, 3. svibnja 2019. (CEST)

Hvala. Andrija1234567 (razgovor) 23:55, 3. svibnja 2019. (CEST)

Postavljanje vlastitih slika na Zajednički poslužitelj umjesto na lokalne projekte[uredi]

Information.svgPozdrav, skrećemo vam pozornost da razmislite o postavljanju vaših slika na Zajednički poslužitelj, postupak je postavljanja isti kao i na wikipediji. Na wikipediju se postavljaju samo nužne slike i one koje se ne mogu postaviti na Zajednički poslužitelj. Prednost Zajedničkog poslužitelja za vas je što tamo možete postavljati i slike koje nećete rabiti u člancima, a takve se datoteke postavljene na wikipediju brišu. Hvala na razumijevanju. --MaGaporuči mi 19:41, 5. svibnja 2019. (CEST)

Prikaži kako će izgledati[uredi]

Prikaži kako će izgledati3.PNG

Information.svg Pozdrav, cijenimo Vaše doprinose na Wikipediji i stoga Vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Tako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju. --Dvanaesti Igrač 22:30, 8. svibnja 2019. (CEST)

Pripaziti[uredi]

[7] [8]-Kraljnnm (razgovor) 11:15, 29. svibnja 2019. (CEST)

I ovdje [9]-Kraljnnm (razgovor) 11:18, 29. svibnja 2019. (CEST)

Posebni odjeljak[uredi]

Kad postavljaš sliku, softver ti daje okvir u koji ispuniš polje s opisom, a ispod je i polje za izbor licencije. Jest da si licenciju već stavio u polje objašnjenje, stavi ju i u onaj padajući izbornik ispod. Kubura (razgovor) 20:00, 31. svibnja 2019. (CEST)

Ovako [10]. Kubura (razgovor) 20:01, 31. svibnja 2019. (CEST)

Umjetnički[uredi]

[11] Ovo je već umjetničko djelo. Kubura (razgovor) 20:45, 31. svibnja 2019. (CEST)

Savjet - fotografije i osobe[uredi]

Pripazi kod fotografiranja osoba. Po pravilu je potreban pristanak osobe koju si fotografirao osim ako je na fotografiji neprepoznatljiva ili ako je javno okupljanje ili javna površina, premda i tad se mora paziti. Kod mlađih osoba, vidjet ćeš da u novinama na tim fotografijama zamagle im lice, pa si to uzmi za naputak. Zato je najbolje kad fotografiraš neki objekt da se ne vide ljudi, ili barem da ih se ne može prepoznati. Kubura (razgovor) 20:58, 31. svibnja 2019. (CEST)

Zajednički poslužitelj[uredi]

Pozdrav, Andrija! Vidim da si prenio dosta fotografija na Wikipediju na hrvatskom jeziku pod GFDL licencijom. Bi li razmislio o postavljanju tih datoteka na Zajednički poslužitelj? To bi omogućilo i Wikipedijama na drugim jezicima, kao i drugim projektima, da koriste te fotografije. Naravno, sve fotografije na Zajedničkom poslužitelju trebaju biti pod nekom slobodnom licencijom, kao pod licencijom pod kojom si do sada postavljao ovdje datoteke. Na ZP možeš datoteke jednostavno prenijeti Datotečnim izvoznikom, kojeg možeš uključiti ovdje. Ako zatrebaš pomoć, slobodno javi.Face-smile.svg --Hmxhmx 14:59, 4. lipnja 2019. (CEST)

Pohvaljujem te za marljivo snimanje fotografija. Zbilja si se potrudio i pokrio dosad fotografijama nepokriveno područje. Kubura (razgovor) 22:16, 4. lipnja 2019. (CEST)

Smanjiti slike[uredi]

Vaša/e slika/e krši/e smjernicu o veličini slike koja se koristi pod uvjetima poštene upotrebe.
Nuvola apps important orange.svg


Molimo vas da postavite manju/e inačicu/e slike/a pod istim imenom datoteke.

Molimo pročitajte Wikipedija:Tečaj (Slike) ili postavite pitanje na Wikipedija:Kafić/Pitanja o slikama ako imate nedoumica.

Hvala!

Kubura (razgovor) 17:23, 6. lipnja 2019. (CEST)


Slike[uredi]

Bilo bi izvrsno slike koje postavljate i kategorizirati. Lijepo pozdravljam i zahvaljujem na razumijevanju.--Tulkas Astaldo (razgovor) 18:54, 12. lipnja 2019. (CEST)

Savjet oko popisa članka[uredi]

Preporučujem ti da popis članka napraviš u formatu tablice sličan mome, radi lakše preglednosti.--Croxyz (razgovor) 0:02, 9. srpnja 2019. (CEST)

Prikaži[uredi]

Prikaži kako će izgledati3.PNG

Information.svg Pozdrav, cijenimo Vaše doprinose na Wikipediji i stoga Vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici, kao u članku Bar (grad), uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Tako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. --Kraljnnm (razgovor) 17:22, 10. srpnja 2019. (CEST)

Plakat filma[uredi]

[12] Pod Izvor trebaš staviti stranicu s koje si skinuo sliku. Samo pazi na autorsko pravo te slike.-Kraljnnm (razgovor) 23:47, 17. srpnja 2019. (CEST)

Potpis[uredi]

Potpis.gif
Potpis vector 2010.png

Information.svg Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima na stranicama za razgovor i usput, prilikom komentiranja molimo vas da se potpišete kako bi komunikacija bila uspješnija. Potpis možete napraviti upisivanjem 4 tilde: ~~~~, ili jednostavnim pritiskom na alat za potpis prikazan na jednoj od slika s desne strane. --Kraljnnm (razgovor) 23:55, 17. srpnja 2019. (CEST)

Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)[uredi]

Information.svg Ovo je službena obavijest da je u članak postavljen predložak za narušavanje autorskih prava, iako sam vam već na stranici za razgovor članka napisao upute, pa ste dužni u roku od 15 dana poduzeti odgovarajuće mjere iz uputa.  • Bonč (razgovor) • COMPLAINTS > NUL •  23:28, 20. srpnja 2019. (CEST)

Odvjetnik[uredi]

[13] Radimo enciklopediju, a ne Dječje sveznanje.  • Bonč (razgovor) • Inteligencija je sposobnost dobrog rješavanja testova inteligencije. •  15:42, 23. srpnja 2019. (CEST)

Isto vrijedi iz za ovu izmjenu.

Nuvola apps important.png Molimo Vas prestanite s nekonstruktivnim doprinosima na Wikipediji. Vaše je neenciklopedijsko uređivanje upravo uspješno uklonjeno. Takvi doprinosi smatraju se vandalizmom zbog kojeg možete biti blokirani. Hvala na razumijevanju.  • Bonč (razgovor) • Čitajte pažljivo, ovo pišem samo jednom! •  15:49, 23. srpnja 2019. (CEST)

Hvala. I ja se ponekad zanesem pa što mi se učini zanimljivim stavim, mada, kad se bolje pogleda, i nije nekim stvarima ovdje mjesto. --Andrija1234567 (razgovor) 23:41, 23. srpnja 2019. (CEST)

"Na svu sreću..."[uredi]

[14] Promjenu sam djelomično uklonio, formulacije kao "na svu sreću..." ne spadaju u wikipediju. --Mateo K 01 (razgovor) 19:07, 16. kolovoza 2019. (CEST)

Neka si, to je bila ironija na ono nažalost što je pisalo 2 puta... Nije ispravno da se u članak unosi nečiji politčiki stav.

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Frank&diff=prev&oldid=5304641 Andrija1234567 (razgovor) 22:15, 16. kolovoza 2019. (CEST)

Citat[uredi]

Bok Andrija1234567, možeš li provjeriti ovaj citat što si dodao, zbog riječi koja je u njemu: rekog? Treba li biti i rekoh, npr. ... time što su okaljali moju kuću čime se, kako rekoh, ponosim.? Lp.--Rovoobob Razgovor 00:21, 17. kolovoza 2019. (CEST)

Da, treba rekoh. Andrija1234567 (razgovor) 12:30, 17. kolovoza 2019. (CEST)

Lijepo molim[uredi]

... ne koristite pasive u svojim doprinosima pogotovo izraz od strane odstranite iz svih svojih doprinosa. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--Tulkas Astaldo (razgovor) 18:11, 18. kolovoza 2019. (CEST)

Pitanje[uredi]

Ovdje opet pasiv. Tko je spomenuo i gdje?--Tulkas Astaldo (razgovor) 11:17, 22. kolovoza 2019. (CEST)

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fd/Hektorovic_notes.gif

https://www.youtube.com/watch?v=jaj7K7F4Jhs&feature=youtu.be&fbclid=IwAR0eVbTuDBGZN-WC-IkH3GUyeX1pDZ8P4rnpPzttFOtcGGcOZSTGJsuFFNc

pasiv ću ispraviti. --Andrija1234567 (razgovor) 11:19, 22. kolovoza 2019. (CEST)

To ti je ovdi na vrhu[uredi]

Znam za pivanje na taj način i tekstni zapis o tome, ovo što je rekao taj auktor [15] (znam za nj, nisam znao da se i tim bavi) imaš ovdi na vrhu stranice [16]. Kubura (razgovor) 22:01, 23. kolovoza 2019. (CEST)

Izvori[uredi]

Bok Andrija1234567, u nekim izvorima koje dodaješ (novine, knjige) nedostaju ti stranice koje potkrjepljuju ono što si dodao u članak. Npr.: [17], [18].

Rabiš engleski predložak Cite book: {{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= |year= |url= |publisher= |location= |id= }} u kojemu ti nedostaje parametar: |pages= gdje se upišu stranice. Taj parametar dolazi iza parametra |publisher=

Dodaj parametar |pages= u engleski predložak ili imaš ovdje predložak koji ima i parametar isbn, te možeš njega rabiti, dobar je za novije knjige gdje ima ISBN: {{Citiranje knjige | first= | last= | title= | at= | pages= | location= | publisher= | year= | isbn= | url= | ref= }} Lp.--Rovoobob Razgovor 08:58, 27. kolovoza 2019. (CEST)

Duhovitost[uredi]

Stari svijet bio je duhovit kad je davao imena: "Haj-nehaj". :) Kubura (razgovor) 22:14, 31. kolovoza 2019. (CEST)

Nisam siguran odakle to ime, jer je i u Senju tvrdjava Nehaj. --Andrija1234567 (razgovor) 19:49, 1. rujna 2019. (CEST)

Narodne odrednice[uredi]

[19] Bok Andrija, narodne odrednice osjetljiva su tema. Na hr.wiki su osobe koji inih izvori smatraju Srbima (koliko ja znam) opisani kao Crnogorci. Bez prethodne rasprave to se ne bih trebalo mijenjati. --Mateo K 01 (razgovor) 22:21, 3. rujna 2019. (CEST) Nitko i ne spori da su Crnogorci, ali tada nisu nacionalno Crnogorci. Tada su nacionalno Srbi i za to postoji bezbroj dokaza, dakako, svi izvori. Danas se može pisati za neke da su po nacionalnosti Crnogorci jer se tako osjećaju, ali za onda ne. A ako bi se tako pisalo onda bi to bila laž ista onoj da je Konstantin Veliki Srbin, jer je rođen u današnjem Nišu. --Andrija1234567 (razgovor) 17:17, 4. rujna 2019. (CEST)

Community Insights Survey[uredi]

RMaung (WMF) 16:47, 6. rujna 2019. (CEST)

Zaboravio si[uredi]

infookvir [20]. Kubura (razgovor) 22:18, 9. rujna 2019. (CEST)

Možeš staviti opis[uredi]

[21]... koljivo i tako to. Kubura (razgovor) 21:46, 12. rujna 2019. (CEST)

Umjetnička fotografija![uredi]

[22] Slika ti je za izložbu. Kubura (razgovor) 21:50, 12. rujna 2019. (CEST)

Šušanj[uredi]

Hm, genitiv je "šušnju". Osim ako domaće hrvatsko stanovništvo ne rabi taj naziv, onda je "šušanju". Kubura (razgovor) 22:11, 12. rujna 2019. (CEST)

Da, i meni je normalnije Šušnju, a i Butorac tako navodi, ali tamo se tako govori, pa sam se dvoumio oko toga. Tamo su katolici najviše Crnogorci po nacionalnosti, a ima i Srba, Albanaca i Hrvata. Što naginje Albaniji to postaju Albanci, a što naginje Kotoru Hrvatima. katolici 3,043 (7,24%), Hrvati - 254 (0,59%) Andrija1234567 (razgovor) 00:41, 13. rujna 2019. (CEST)

Izvrstan jezični dokument vremena.[23] Kubura (razgovor) 22:06, 14. rujna 2019. (CEST)