Festa Svetog Vlaha
|
Festa Svetog Vlaha, sveca-zaštitnika Dubrovnika |
|
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština |
|
 |
|
 Hrvatska |
|
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2009. |
| ID: | 00232 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-va je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj koja, prigodom proslave njegova blagdana 3. veljače, neprekidno traje od 972. godine[1] do danas. Temelji se na legendi o pojavljivanju svetoga Vlaha koji je pomogao Dubrovčanima u obrani od Mlečana. U Festu se masovno uključuju stanovnici grada, okolice, ali i nekih drugih krajeva Hrvatske i obližnjih zemalja, predstavnici državnih i mjesnih vlasti te predstavnici Rimokatoličke crkve.
"Osim duhovnog značaja Festa naročito oblikuje društvene odnose i pravila kao i kvalitetu vlasti. Festa kao izraz štovanja sveca obilježila je čitav kulturni, a dijelom i prirodni prostor Grada i okolice, te kroz sudjelovanje pojedinaca i grupa iz drugih mjesta u zemlji kao i onih iz okolnih zemalja potiče međukulturni dijalog."[2].
Sadržaj |
Opis [uredi]
Festa sv. Vlaha je bio blagdan svih stanovnika Dubrovačke Republike. Kako bi se omogućilo sudjelovanje svima, uvedena je tzv. 'Sloboština Sv. Vlaha', razdoblje kad je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao dva dana prije i dva dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana).
Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u narodnoj nošnji, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. U procesiji biskup i svećenici nose moći sv. Vlaha dok vjernici sa štovanjem ljube dlan i dodiruju relikvije u molitvama za sebe i svoj grad. Festa uključuje mnoge oblike ljudske kreativnosti, od narodnih običaja i pjesama do tradicionalnog oružja, trombuna, koje se pravi posebno za festu i kojim se puca tijekom feste i drugih važnijih događaja. Po završetku procesije odlaze barjaktari sa svojim barjacima u svoja sela prenijeti blagoslov parca svima koji na taj dan nisu mogli u Grad. Festa se tijekom stoljeća mijenjala pa ju je svaka generacija blago prilagodila kako bi unijela svoje ideje i učinila je suvremenom.
Izvori [uredi]
- ↑ Festa sv. Vlaha na Dubrovačkim turističkim stranicama (engl.)
- ↑ Festa Svetog Vlaha na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Poveznice [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
- Festa sv. Vlaha - opis na službenim stranicama UNESCO-a (engl.)
- Festa sv. Vlaha na stranicama kultura.hr (video)
- Štovanje sv. Vlaha u Dubrovniku - dubrovnikportal.com
|
||||||||||||
