Mjanmar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Unija Mjanmar
Myanmar long form.png
(Pyidoungzu Myanma Naingngandau)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Gabar Majay Bamar Pyay
Položaj Mjanmara
Glavni grad Naypyidaw
Službeni jezik burmanski
Vlada
 - Predsjedatelj Than Shwe
 - Predsjednik Vlade Thein Sein
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. siječnja 1948.
Površina 39. po veličini
 - ukupno 678.500 km2
 - % vode nepozn.  %
Stanovništvo 27. po veličini
 - ukupno (2004) 42.720.196
 - gustoća 62/km2
Valuta kjat (100 pya)
Pozivni broj +95
Vremenska zona UTC +6:30
Internetski nastavak .mm

Mijanmar, Mianmar drugim imenima Burma, Mjanmar, Mjanma, službeno Unija Mjanmar je država u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora (dijelova Indijskog oceana). Graniči na zapadu s Bangladešom, na sjeverozapadu s Indijom, na sjeveroistoku s Kinom, na istoku s Laosom te na jugoistoku s Tajlandom.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Mijanmara odnosno Burme političko je pitanje. Od neovisnosti do 1989. službeno ime zemlje bilo je Unija Burma. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, no promjenu nisu priznale oporbene snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Ipak, novo su ime priznali Ujedinjeni narodi u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.

Povijest[uredi VE | uredi]

Burma je od 1531. do 1885. bila središte neovisnoga kraljevstva koje je svoj vrhunac doživjelo sredinom 18. stoljeća kada je pod mijanmarskom vlašću bio velik dio susjednog Tajlanda i neke indijske pokrajine. Britanci su postupno, u tri rata od 1824. do 1885. osvojili zemlju i uključili je u sastav Britanske Indije.

Od neovisnosti 1948. Burma je, usprkos gospodarskom oporavku, pokazivala znakove političke nestabilnosti koja je kulminirala 1958. kada je vojni vrh preuzeo vlast, a zatim ponovno 1962. kada je vojska svrgnula demokratski izabranu vladu. Politika generala Ne Wina bila je mješavina marksizma i nacionalizma većinskih Burmanaca s gotovo potpunom izolacijom zemlje. Nakon njegovog povlačenja 1988. vlast je preuzela skupina njemu bliskih vojnika na čelu s generalom Sau Maungom koja je isprva nastavila reforme započete pred kraj Winovog razdoblja, ali je nakon 1990. pojačala izolaciju zemlje, ne dopustivši formiranje demokratske vlade nakon izbora na kojima je pobijedila stranka predvođena Aung San Suu Kyi, kćerkom oca mijanmarske neovisnosti Aung Sana. Ona je odbila napustiti Mijanmar i od tada se uglavnom nalazi u kućnom pritvoru.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

U rubnim dijelovima zemlje te na istoku dominiraju planinski lanci i visoravni (najviši vrh 5.881 m visoki Hkakabo Razi na tromeđi s Indijom i Kinom). U središnjem dijelu nalazi se dolina glavne mijanmarske rijeke Irrawaddy i njenih pritoka, ispresijecana niskim gorjima koja se pružaju u smjeru sjever-jug. Klima je, osim u najsjevernijim dijelovima, monsunska.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Burmanske etničke skupine
Dominiraju etnički Burmanci (oko 70% stanovništva) čija je tradicionalna religija teravadski Budizam. U planinama i visoravnima na sjeveru i istoku žive manjinski narodi koji se često oružano sukobljavaju sa središnjim vlastima oko zahtjeva za neovisnošću. Najveći među njima su Shan (oko 9%) i Karen (oko 7%).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Desetljeća promašene politike marksizma i izolacije učinila su Mijanmar jednom od najsiromašnijih zemalja svijeta. Većina stanovnika još se uvijek bavi poljoprivredom. Reformski napori u posljednjem desetljeću bili su tek djelomično uspješni, a sankcije SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana uvedene 2003. dodatno su pogoršale tešku gospodarsku situaciju.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Mjanmar
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Mjanmar
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Mjanmar u Wječniku, slobodnom rječniku.