Prijeđi na sadržaj

Azerbajdžan

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Azerbejdžan)
Ovo je glavno značenje pojma Azerbajdžan. Za druga značenja pogledajte Azerbajdžan (razdvojba).
Republika Azerbajdžan
Azərbaycan Respublikası
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Nacionalna himna Republike Azerbajdžan

Položaj Azerbajdžana
Glavni grad Baku
Službeni jezik azerski
Državni vrh
 - Predsjednik Ilham Alijev (İlham Əliyev)
 - Predsjednik Vlade Ali Asadov (Əli Əsədov)
Neovisnost Od Sovjetskoga Saveza
30. kolovoza 1991.
Površina 111. po veličini
 - ukupno 86.600 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 89. po veličini
 - ukupno (2011) 9.164.600[1]
 - gustoća 106/km2
BDP (PKM) procjena 2011.
 - ukupno 94.318 milijardi $[2] (88.)
 - po stanovniku 10,340 $[2] (106.)
Valuta manat (100 gopika¹)
Pozivni broj +994
Vremenska zona UTC +4
UTC +5 ljeti
Internetski nastavak .az
(1) izvan upotrebe

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Apšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Manejaca, koja je u 7. stoljeću pr. Kr. došla pod vlast Medijskog Carstva, odnosno u 6. stoljeću pr. Kr. Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Pobjedom Aleksandra Makedonskog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.

Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbajdžanska SSR, a 1991. neovisna država Azerbajdžan.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Oko polovine teritorija zauzimaju planine. Masiv Kavkaz (4 480 metara) diže se sjevernom, a Mali Kavkaz (3 722 metara) s Karabaškim visočjem u jugozapadnom dijelu republike. Obala Kaspijskog jezera je slabo razvedena. Klima je kontinentska, ponegdje suptropska. Glavne rijeke su Kura i Aras.

Demografija

[uredi | uredi kôd]
nacionalnost brojnost postotak
Azeri 8 172 800 91,6%
Lezgi 180 300 2,02%
Armenci 120 300 1,35%
Rusi 119 300 1,35%
Tališi 112 000 1,26%
Avari 49 800 0,56%
Turci 38 000 0,43%

Azerbajdžan ima ukupno 9 165 000 stanovnika. Prema procjeni, u odnosu na prethodnu 2013. godinu, broj stanovnika porastao je za 0,99%. Prema popisu iz 2009., najviše ima Azera, 91,6%. Među značajnije nacionalne manjine spadaju Lezgi, kojih ima 2%, potom Armenci i Rusi kojih ima 1,35% i Tališi kojih ima 1,26%. Gotovo svi Armenci žive u faktički neovisnom Gorskom Karabahu, koji je predmet spora između Armenije i Azerbajdžana.

Dio serije članaka o
Azerbajdžanu
Azərbaycan
Grb Azerbajdžana

Kultura
Azerski jezik

Šport
Azerbajdžan na Olimpijskim igrama

Povijest

Politika
Predsjednik Azerbajdžana

Državni simboli
Grb • Zastava • Himna

Zemljopis Azerbajdžana

Demografija
Azeri • Azerbajdžanska dijaspora

Gospodarstvo
Azerbajdžanski manat

Administrativna podjela
Popis gradova

Nacionalni sastav Azerbajdžana znatno je izmijenjen nakon rata u Gorskom Karabahu. Gotovo sve armensko pučanstvo je protjerano, izuzev na području faktički neovisnog Gorskog Karabaha. Istovremeno je protjerano i sve azersko pučanstvo s područja Armenije i Karabaha.

U Azerbajdžanu također živi 0,29% Tatara, 0,28% Tata, 0,24% Ukrajinaca, 0,14% Cahura, 0,11% Gruzina, 0,07% Kurda, 0,04% Udina, 0,1% Židovi i 0,11% ostalih.

Prema vjerskom sastavu, 93,4% pučanstva Azerbajdžana su muslimani. Od toga, 85% njih su šijiti, a 15% suniti. Kršćana ima 4,8%. Među njima najbrojniji su pripadnici Ruske pravoslavne Crkve koji čine 2,5% ukupnog pučanstva, te potom pripadnici Armenske apostolske Crkve, koji gotovo isključivo žive u Gorskom Karabahu i čine 2,3% ukupnog pučanstva Azerbajdžana.

Prema podatcima iz 2011., 53,6% stanovništva čini urbano pučanstvo, dok stopa urbanizacije iznosi 1,64% godišnje, prema procjenama 2010. – 2015. Očekivana životna dob žene je 75,26, a muškarca 68,92 godina.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Promet

[uredi | uredi kôd]

Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.

Gradovi

[uredi | uredi kôd]


Vidi i

[uredi | uredi kôd]

Izvori i bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. The International Population Day, The demographic situation in Azerbaijan, The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan, 11 July 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. srpnja 2013. Pristupljeno 30. siječnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. a b Azerbaijan:Report for Selected Countries and Subjects. International Monetary Fund. Pristupljeno 12. travnja 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Azerbajdžan
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Azerbajdžan
Wječnik ima rječničku natuknicu Azerbajdžan
Nedovršeni članak Azerbajdžan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.