Dvorci Augustusburg i Falkenlust

Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Bruhlu
Svjetska baština – UNESCO

Država	Njemačka
Godina uvrštenja	1984. (8. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv,
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:288
Koordinate	50°49′39″N 6°54′29″E / 50.82750°N 6.90806°E / 50.82750; 6.90806
Augustusburg i Falkenlust class=notpageimage\| Lokacija Brühla u Njemačkoj

Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu, Sjeverna Rajna-Vestfalija (Njemačka), su iznimni rokoko dvorci povezani prostranim Schlossparkom. Smješteni u idiličnom vrtnom pejzažu, dvorci Augustusburg (rezidencija Kölnskog princa-nadbiskupa) i lovačka loža Falkenlust su najraniji primjeri rokoko arhitekture u Njemačkoj i kao takvi su 1984. god. upisani na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.^[1]

Augustusburg je izgrađen početkom 18. stoljeća po nalogu Kölnskog nadbiskupa i izbornog princa Clemensa Augusta Bavarskog (1700. – 1761.) iz obitelji Wittelsbach. Arhitekti Johann Conrad Schlaun i François de Cuvilliés su dizajnirali dvorac Augustusburg kao građevinu u obliku slova U s tri kata i dva nivoa potkrovlja. Veličanstveno stubište je dizajnirao Johann Balthasar Neumann, a izniman park je djelo Dominique Girard koji je dizajnirao i raskošni cvjetni vrt južno do dvoraca koji je 1800. god. rekonstriurao Peter Joseph Lenné i pretvorio ga u pejzažni vrt. Pokušaji da se renovira ovo područje pokazalo se kao iznimno težak zadatak zbog nekvalitetnog materijala u okolici.

Falkenlust je izgradio François de Cuvilliés od 1729. do 1740. god. u stilu lovačke lože Amalienburg u parku dvorca Nymphenburg.

Nedugo nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1994. god., kako je jako blizu Bonna, tadašnjeg glavnog grada Republike Njemačke, Augustusburg je korišten kao prijemna dvorana za goste Njemačkih predsjednika. Dvorci s parkom su također i mjesto održavanja godišnjih dvorskih koncerata u Brühlu.

Od 2001. god., uprava dvoraca posjetiteljima, uz standarni obilazak kompleksa, nudi i posebne tematske obilaske po cijeni od 5 eura. U blizini se nalazi i muzej Max Ernsta.

Bilješke i izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Dvorci na službenim stranicama UNESCO-a

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Službene stranice dvoraca (njem.)

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Augustusburg i Falkenlust

v • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (48)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) ⁹⁾ • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) ¹⁰⁾ • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke