Prijeđi na sadržaj

Wittenberg

Koordinate: 51°51′N 12°39′E / 51.850°N 12.650°E / 51.850; 12.650
Izvor: Wikipedija
Lutherov grad Wittenberg
Lutherstadt Wittenberg
Lutherov grad Wittenberg
Grb grada Lutherov grad Wittenberg
Koordinate: 51°51′N 12°39′E / 51.850°N 12.650°E / 51.850; 12.650
Država Njemačka
Savezna država Zastava Saske-Anhalta Saska-Anhalt
Okrug Wittenberg
Gradonačelnik Eckhard Naumann (SPD)
Površina 160,20 km2
Nadmorska visina 67 m
Stanovništvo 50.408 (31. prosinca 2008.)
Gustoća stanovništva 210 stan./km2
Poštanski broj 06886
Pozivni broj 03491
Registarska oznaka WB
Službena stranica wittenberg.de
Karta
Lutherov grad Wittenberg na zemljovidu Njemačke
Lutherov grad Wittenberg
Lutherov grad Wittenberg
Položaj grada na karti Njemačke

Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu. Ima 48.176 stanovnika (31. prosinca 2007.), koji žive na površini od 160,20 km². Wittenberg leži na rijeci Elbi.

Wittenberg je značajan zbog svoje veze s Martinom Lutherom i početkom reformacije i protestantizma.

Lutherov spomenik na glavnom trgu starog grada (Marktplatz)

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvo naselje se spominje 1180. god. kao malo selo Flamanskih kolonizatora pod upravom dinastije Ascania. God. 1260., ono postaje rezidencijom knezova Saxe-Wittenberg, te 1293. god. dobiva gradski statut. Wittenberg je zahvaljujući svom smještaju u sljedećim stoljećima postao važnim trgovačkim središtem. Po izumiranju dinastije Ascania, knezovi Saxe-Wittenberga su ga poklonili dinastiji Wettin. Koncem 15. st. postaje važnim upravnim središtem kada se u grad doselio izborni saski princ Fridrik III. Tada započinje velika izgradnja grada, te se grade drugi most preko Elbe (1486. – 1490.), dvorska crkva Schlosskirche (1496. – 1506.) i obnavlja se palača.

Sveučilište u Wittenbergu je osnovano 1502. god., a pohađali su ga između ostalih i Martin Luther (koji je tu bio profesor teologije od 1508.) i Philipp Melanchthon (profeor grčkog jezika od 1518.). Martin Luther je 31. listopada 1517. god., duboko ogorčen načinom davanja oprosta Katoličke crkve, na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve.

Tijekom sedmogodišnjeg rata 1760. god., Wittenberg, tada Pruski grad, bombardirali su Austrijanci. Francuzi pod Napoleonom ga okupiraju 1806. i dodatno utvrđuju 1813. god. God. 1815., pruska vojska pod zapovjedništvom Tauentziena ga zauzima na juriš, čime je vojskovođa dobio naslov "von Wittenberg". Wittenberg tada postaje dio pruskim gradom u Saskoj pokrajini. Zidine Wittenberga su srušene u reorganizaciji vojnih snaga Njemačkog carstva 1873. god.

Povijesni centar Wittenberga je pošteđen bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, ali su Saveznici bombardirali tvornicu zrakoplova, kuće i kolodvor na rubovima grada. Grad su sovjetske trupe okupirale 1945., a 1949. god. je ušao u sastav novostvorenog DDR-a. Nakon ujedinjenja Njemačke, postao je dijelom pokrajine Saske-Anhalta.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Wittenberg je mjesto brojnih važnih povijesnih spomenika, kao npr. portreta i ostalih slika Lucasa Cranacha. Na vrata župne crkve Svih svetih Schlosskirche ("dvorac-crkva"), podignuta 1496. – 1506. god., Luther je prikovao 95 teza 1517. god. Bila je teško oštećena 1760. god. u požaru nakon francuskog bombardiranja za vrijeme Sedmogodišnjeg rata. Obnovljena je od 1885. – 1892. god. kada su drvena vrata zamijenjena brončanima i ponovno postavljen latinski tekst teza. Unutar crkve su grobnice Luthera i Philippa Melanchthona, te Fredericka Wisea (Peter Vischer Mlađi, 1527.) i Johna Konstanta (Hans Vischer), te portreti Lucasa Cranacha mlađeg koji prikazuju prve reformatore.

Gospina župna crkva, u kojoj je Luther često propovijedao, je izgrađena u 14. stoljeću, ali se mnogo promijenila od Lutherova vremena. Sadrži veličanstvene slike Lucasa Cranacha Starijeg kao Posljednja večera (s licima Luthera i ostalih reformatora), krštenja i ispovijedi. Osim toga, postoje brojne povijesne slike u crkvi Hermanna Vischera Starijeg (1457.). Drevna izborna palača je još jedan od objekata koji je pretrpio ozbiljna oštećenja 1760. god., a danas sadrži gradski arhiv. Tu su i kuća Melanchthon i dom Lucasa Cranacha Starijeg (1472. – 1553.), koji je bio gradonačelnik Wittenberga. Kipovi Luthera (Schadow), Philippa Melanchthona i Bugenhagena uljepšavaju grad. Mjesto izvan vrata Elster, gdje Luther javno spalio papinskog bika 1520. god., obilježeno je hrastom.

Partnerski gradovi

[uredi | uredi kôd]

Wittenberg je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Wittenberg
Nedovršeni članak Wittenberg koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.