Chilehaus – Wikipedija

Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom
Svjetska baština – UNESCO

Država	Njemačka
Godina uvrštenja	2015. (39. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1368
Koordinate	53°32′53″N 10°00′6″E / 53.54806°N 10.00167°E / 53.54806; 10.00167
Hamburg class=notpageimage\| Lokacija Chilehausa u Hamburgu

Chilehaus (njem. za „Čileanska kuća”) u Hamburgu je deseterokatna poslovna zgrada koja je izgrađena od 1922. – 1924. godine prema nacrtima arhitekta Fritza Högera u iznimno stilu moderne arhitekture, poznatom kao „ekspresionizam opeke”. Zbog toga je Chilehaus, zajedno s lučkom i poslovnom četvrtima Speicherstadt i Kontorhaus, upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2015. godine.^[1]

Ova velika oštrokutna zgrada nalazi se u četvrti Kontorhausviertel i pokriva oko 6.000 m² u ulici Fischertwiete. Naručio ju je magnat brodskog prijevoza, Henry B. Sloman, koji se obogatio trgovinom salitrom iz Čilea, po čemu je zgrada i dobila svoje ime. Kako je zgrada građena tijekom njemačke hiperinflacije, nemoguće je izračunati troškove njezine izgradnje, ali se pretpostavlja da je koštala oko 10 milijuna njemačkih maraka.

Zgrada je slavna po svom krovu koji podjeća na pramac broda, te zbog svog pročelja koje tvori oštar kut na sjecištu ulica Pumpen i Niedernstrasse. Zbog se čega zgrada, usprkos teškom materijalu fasade, opeci, doima kao jako lagane građe. Struktura joj je od armiranog betona, obložena s 4,8 milijuna tamnih Oldenburg opeka.^[2] Izgrađena je na jako nepristupačnom terenu i da bi se učvrstila bilo je potrebno postaviti temelje na 16 m dubokim stubovima od armiranog betona. Kiparske ukrase na stubištima i na pročelju izveo je kipar Richard Kuöhl.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Speicherstadt and Kontorhaus District with Chilehaus (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2015.
↑ Sabine Thiel-Siling, (ur.), Icons of Architecture, Prestel, 1998., ISBN 3-7913-3398-4

Annemarie Jaeggi, Fagus: Industrial Culture from Werkbund to Bauhaus, 2000., New York, Princeton Architectural Press. ISBN 1-56898-175-9
Nikolaus Pevsner, Pioneers of Modern Design, 1949. ISBN 0-300-10571-1

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Chilehaus webcam od Chilehausa prema Hamburg-Speicherstadt, Elbe Filharmoniji i Hamburškoj luci (engl.)

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Chilehaus

v • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (48)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) ⁹⁾ • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) ¹⁰⁾ • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke