Lübeck

Koordinate: 53°52′N 10°41′E / 53.867°N 10.683°E / 53.867; 10.683
Izvor: Wikipedija
Hanzeatski grad Lübeck
Die Hansestadt Lübeck
Hanzeatski grad Lübeck
Grb grada Hanzeatski grad Lübeck
Koordinate: 53°52′N 10°41′E / 53.867°N 10.683°E / 53.867; 10.683
Država Flag of Germany.svg Njemačka
Savezna država Zastava Schleswig-Holsteina Schleswig-Holstein
Upravno područje Lübeck
Gradonačelnik Bernd Saxe (SPD)
Površina 214,14 km2
Nadmorska visina 13 m
Stanovništvo 211.541 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 988 stan./km2
Poštanski broj 23501 – 23570
(stari 2400)
Pozivni broj 0451 i 04502
Registarska oznaka HL
Službena stranica luebeck.de
Karta
Hanzeatski grad Lübeck na karti Njemačka
Hanzeatski grad Lübeck
Hanzeatski grad Lübeck
Položaj grada na karti Njemačke

Lübeck [▶] (donjonjemački: Lübeek, danski: Lybæk) je grad u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein. Kroz grad, koji je najveća njemačka luka na Baltiku, protječe rijeka Trave. Hamburg je udaljen 65 km u smjeru jugozapada. Lübeck je najveća njemačka luka na Baltičkom moru. Lübeck je nekoliko stoljeća bio glavni grad Hanzeatske lige ("kraljica Hanze"). Stari se dio grada nalazi na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine.

Lübeck je rodno mjesto njemačkog kancelara Willyja Brandta.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prostor oko Lübecka je bio naseljen od neolitika. Oko 700. godine se naseljavaju Slaveni, a u tom prostoru već ima mnogo Germana. Slaveni su osnovali naselje Liubice sjeverno od današnjeg grada. Na tom prostoru su živjeli Slaveni Obodriti (Bodrići), a Liubice su bile njihovo najvažnije naselje.

Pečat grada Lübecka iz 1280. god.

Današnji grad je osnovao grof od Schauenburga i Holsteina Adolf II. 1143. godine. Sagradio je tvrđavu na otoku Bucu na rijeci Trave. U tom gradu su se naselili Nijemci. Grad je često mijenjao vlasnike. Između 1217. i 1227. su ga zauzeli Danci. Od 1200. postaje glavna baza Teutonskih vitezova za osvajanje Baltika. 1227. ga je Fridrik II. proglasio slobodnim carskim gradom. Postao je članom Hanze, saveza trgovačkih gradova na Baltičkom i Sjevernom moru. Do 14. st. je postao najveći i najznačajniji trgovački grad unutar Hanze i najznačajnija njemačka luka. Grad je nastradao u nekoliko ratova Hanze protiv Danske. U Tridesetogodišnjem ratu u 17. st. je bio neutralan, ali je doživio veliko razaranje. 1669. je raspuštena Hanza, a Lübeck je ostao slobodni grad i trgovačko središte.

Tokom Napoleonskih ratova su ga okupirali Francuzi. Ostao je samostalan grad sve do ujedinjenja Njemačke 1871. (od 1866. je bio član Sjevernonjemačkog saveza). S vremenom jača značenje Hamburga i njegove luke, a opada značenje Lübecka. Lübeck je bio prvi njemački grad koji su Saveznici bombardirali u 2. svj. ratu. 28. ožujka 1942. godine britanski bombarderi bacili su na Lübeck 300 tona bombi i za samo 32 sata ovaj se grad pretvorio u veliki kotao. Pet od sedam tornjeva bilo je teško oštećeno i svaka peta stambena kuća pretvorena je u pepeo.[1] Nakon rata se u grad naselilo mnogo izbjeglica. Blizu grada je prolazila granica dvije Njemačke.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Lübeck se nalazi na sjeveru Njemačke na Baltičkom moru. Nalazi se na estuariju (širokom ušću) rijeke Trave. Ušće je pogodna prirodna luka. Centar grada se nalazi na otoku na rijeci. Postoji kanal do rijeke Elbe. Reljef je nizinski (Pribaltička nizina).

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Crkva sv. Marije.

Stari grad je većinom sačuvao srednjovjekovni izgled sa starim zgradama i uskim ulicama. Tipične su zgrade u sjevernogotičkom (baltičkogotičkom) stilu (građene od crvene cigle bez fasade sa zelenim krovovima). U grad se nekoć moglo ući samo kroz četvera gradska vrata, od kojih su dvoja sačuvana, slavna vrata Holstentor (1478.) i Burgtor (1444.).

Središtem starog grada dominira sedam crkvenih tornjeva od kojih su najstariji toranj gradske gotičke katedrale i Crkve sv. Marije (Marienkirche), obje iz 13. i 14. stoljeća.

Ostale značajne građevine su:

  • Gradska vijećnica (Lübecker Rathaus).
  • Crkva Svete Katarine koja je nekada bila dio samostana, današnje latinske škole Katharineum.
  • Kuća Thomasa Manna.
  • Kuća Güntera Grassa.
  • Crkva Svetog Lovre koje se nalazi na mjestu groblja umrlih od kuge u 16. stoljeću.
  • Crkva Svetog Jakova (Lübecker Jakobikirche, 1334.).
  • Povijesno skladište soli (Salzspeicher) gdje je sol iz Lüneburga čekala na isplovljavanje prema baltičkim lukama.

Poput mnogih drugih njemačkih gradova, i Lübeck ima dugu tradiciju Božićnog sajma u Prosincu, koji uključuje slavnu tržnicu ručno rađenih predmeta u Bolnici Svetog Duha (Heiligen-Geist-Hospital) koja se nalazi na sjevernom kraju ulice Königstrasse.

Muzeji[uredi | uredi kôd]

U Lübecku se nalazi veliki broj manjih muzeja poput muzeja St. Annen, Behnhaus i Holstentor. Muzej kazališnih lutaka u Lübecku je privatnom vlasništvu, a u gradu se nalazi i atraktivna fontana lightvessel koja je izrađena kao rekonstrukcija hanzeatske karavele iz 15. stoljeća.

Hanzeatski grad Lübeck
Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Germany Luebeck St Petri Turm.jpg
Flag of Germany.svg Njemačka
Godina uvrštenja1987. (11. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:272
Koordinate53°52′11″N 10°41′11″E / 53.8697°N 10.6864°E / 53.8697; 10.6864 (WD)
Lübeck na karti Njemačka
Lübeck
Lübeck
  • Gradska vrata Holstentor (1470.).

    Gradska vrata Holstentor (1470.).

  • Bolnica Sveti Duh, jedna od najstarijih socijalnih institucija u Lübecku (1260.).

    Bolnica Sveti Duh, jedna od najstarijih socijalnih institucija u Lübecku (1260.).

  • Karakteristični strmi krov gradske kuće.

    Karakteristični strmi krov gradske kuće.

  • Gradska vijećnica.

    Gradska vijećnica.

  • Brodica Fehmarnbelt ispred koncertnog i kongresnog centra.

    Brodica Fehmarnbelt ispred koncertnog i kongresnog centra.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Lübeck

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Najljepša mjesta na svijetu, LEO COMMERCE, Rijeka-Zagreb 2009., str. 78.
  2. ↑ www.ville-larochelle.fr. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2017. Pristupljeno 13. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

v • u
Urbani i ruralni okruzi u Schleswig-Holsteinu
Zastava Schleswig-HolsteinaUrbani okruzi
Flensburg • Kiel • Lübeck •Neumünster •
Grb Schleswig-Holsteina
Ruralni okruzi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lübeck&oldid=6581764"