Prijeđi na sadržaj

Goslar

Koordinate: 51°54′N 10°25′E / 51.900°N 10.417°E / 51.900; 10.417
Izvor: Wikipedija
Goslar
Goslar
Grb grada Goslar
Koordinate: 51°54′N 10°25′E / 51.900°N 10.417°E / 51.900; 10.417
Država Njemačka
Savezna država Zastava pokrajine Donje Saske Donja Saska
Upravno područje Goslar
Gradonačelnik Henning Binnewies (SPD)
Površina 92,58 km2
Nadmorska visina 255 m
Stanovništvo 41.455 (31. prosinca 2009.)
Gustoća stanovništva 448 stan./km2
Poštanski broj 38640-38642-38644
Pozivni broj 05321, 05325
Registarska oznaka GS
Službena stranica goslar.de
Karta
Goslar na zemljovidu Njemačke
Goslar
Goslar
Položaj grada na karti Njemačke

Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj. On je administrativno središte okruga Goslar, a nalazi se na sjeverozapadnoj padini planine Harz. Goslar je staro rudarsko središte s rudnim ležištem u obližnjem Rammelsbergu) olovo, cink, bakar, srebro, zlato) koji su se iskorištavali od 968. do zatvaranja 1988. god. Grad je industrijsko (kemijska, kovinska, tekstilna i elektrotehnička industrija), kulturno i turističko središte s mnogim znamenitostima. Stari dio grada i rudnici Rammelsberga su UNESCO-ova svjetska baština.

Panorama Goslara sa sjevernog tornja crkve na središnjem trgu (Marktkirche)

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Pečat grada Goslara iz 1240. god.

Salijski car Henrik I. osnovao je grad 922. god. nakon što su otkrivena ležišta srebra u obližnjem Rammelsbergu. Članom Hanze postaje u 13. st., a zahvaljujući bogatstvu iz rudnika srebra, grad je postao slobodnim gradom Svetog Rimskog Carstva od 1290. god. Srednjovjekovni carski dvorac (Kaiserpfalz) je izgrađen oko 1040. god. i odmah je postao ljetnom rezidencijom careva, osobito Henrika III. koji ju je posjetio dvadesetak puta, te je i sahranjen u gradu Goslaru. Tada je izgrađena i srednjovjekovna katedrala od koje je ostao samo trijem u izvornom obliku. U 16. st. Goslar dobiva gradsku vijećnicu u kojoj je danas muzej rudarstva.

U zimu 1798. god., najhladnijoj u tom stoljeću, mladi engleski pjesnik William Wordsworth je u Goslaru započeo pisati svoju autobiografsku poemu Preludij (Razvoj pjesnikova uma). Goslar je pripojen Pruskoj 1802. god., a poslije se nalazi pod Vestfalijom (1807. – 1814.), Pruskom (1814. – 1815.), Hannoverom (1815. – 1866.) i ponovno pod Pruskom (od 1866.).

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Rudnici Rammelsberga, povijesni grad Goslar i vodovodni sustav Gornji Hartz
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1992. (16. zasjedanje)
VrstaKulturno i prirodno dobro
Mjeriloi, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:623
Koordinate51°54′22″N 10°25′45″E / 51.906003°N 10.429163°E / 51.906003; 10.429163 (WD)

Stari dio grada Goslara je od 1992. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Tu se nalaze:

  • Carski dvorac iz oko 1040. god.; jedna od najstarijih svjetovnih zgrada u Njemačkoj. Obnovljen od 1867. – 1879. god.
  • Ostaci srednjovjekovnih gradskih zidina s tornjevima iz 16. st.
  • Široka vrata (Breites Tor)
  • Vijećnica iz 12. st.
  • Kuće iz 13. – 16. st.
  • Romaničke i barokne crkve (Neuwerkirche, Frankenbergkirche, i dr.)

U gradu se nalaze i brojni muzeji, i to prirodnih znanosti, umjetnosti, kulturne povijesti (u kojem se čuva zbirka zakona Goslarski statuti iz 14. st.), te lova i šumarstva.

Partnerski gradovi

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Goslar