Industrijski kompleks Zollverein

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
Flag of Germany.svg Njemačka


Industrijski kompleks Zollverein na karti Njemačka
Industrijski kompleks Zollverein
Industrijski kompleks Zollverein
Lokacija Essena u Njemačkoj
Godina uvrštenja: 2001. (25. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/975 UNESCO

Industrijski kompleks Zollverein (njemački: Zeche und Kokerei Zollverein) je najpoznatija znamenitost grada Essena. Desetljećima se njegov rudnik ugljena (većinom iz 1932., a zatvoren 1986. god.) i koksara (zatvorena 1993. god.) ubrajali među najveće njihove vrste u Europi. Grotlo 12. (na slici desno), izgrađeno u Bauhaus stilu sa svojim karakterističnim vijugavim tornjem, koji je tijekom godina postao simbolom za cijelu pokrajinu Ruhr, smatra se arhitektonskim i tehničkim remek-djelom. Zbog toga se ovaj kompleks smatrao "najljepšim rudnikom na svijetu"[1]. Zollverein je fantastičan primjer evolucije razvoja i pada jedne industrije u razdoblju od 150 godina.[2]

  • Koksara čiji se vodeni kanal zimi pretvara u klizalište za posjetitelje

  • Bivša zgrada bojlera u bauhaus stilu sa zidovima od crvenog čelika i stakla. Danas muzej arhitekture Red Dot

Nakon što ga je 2001. god. UNESCO proglasio svjetskom kulturnom baštinom, kompleks koji je dugo ležao napušten te mu čak prijetilo urušavanje, počeo se obnavljati. Pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija i sam grad Essen osnovali su posebnu agenciju, te se nekoliko umjetničkih i dizajnerskih institucija smjestilo u prostorijama bivšeg rudnika ugljena, a planira se i obnova koksare. Obilazak kompleksa je besplatan, osim posebno vođenih obilazaka koje vode bivši rudari (Kumpels), a postoji i nekoliko turističkih atrakcija kao što je muzej Design Zentrum NRW, koji svake godine nudi prestižnu nagradu za dizajn (Red Dot Design Award); te muzej posvećen povijesti Ruhr (Ruhrmuseum), koji postoji još od 1904. god.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. ↑ Europski put industrijske baštine (engl.)
  2. ↑ Zollverein na UNESCOvim službenim stranicama

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
v · r · u
Svjetska baština u Njemačkoj
Flag of UNESCO.svg Kulturna baština (38)
Aachenska katedrala (1978.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
 Njemačka zastava
Prirodna baština (3)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština Ukrajine, Slovačke i Njemačke  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

Koordinate: 51°29′11″N 07°02′38″E / 51.48639°N 7.04389°E / 51.48639; 7.04389

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Industrijski_kompleks_Zollverein&oldid=4330165"