Industrijski kompleks Zollverein

Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
Svjetska baština – UNESCO

Država	Njemačka
Godina uvrštenja	2001. (25. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iii
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:975
Koordinate	51°29′11″N 7°02′38″E / 51.48639°N 7.04389°E / 51.48639; 7.04389
Industrijski kompleks Zollverein Lokacija Essena u Njemačkoj
v r u

Industrijski kompleks Zollverein (njemački: Zeche und Kokerei Zollverein) je najpoznatija znamenitost grada Essena. Desetljećima se njegov rudnik ugljena (većinom iz 1932., a zatvoren 1986. god.) i koksara (zatvorena 1993. god.) ubrajali među najveće njihove vrste u Europi. Okno 12. (na slici desno), izgrađeno u Bauhaus stilu sa svojim karakterističnim vijugavim tornjem, koji je tijekom godina postao simbolom za cijelu pokrajinu Ruhr, smatra se arhitektonskim i tehničkim remek-djelom. Zbog toga se ovaj kompleks smatrao "najljepšim rudnikom na svijetu".^[1] Zollverein je fantastičan primjer evolucije razvoja i pada jedne industrije u razdoblju od 150 godina.^[2]

Nakon što ga je 2001. god. UNESCO proglasio svjetskom kulturnom baštinom, kompleks koji je dugo ležao napušten te mu čak prijetilo urušavanje, počeo se obnavljati. Pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija i sam grad Essen osnovali su posebnu agenciju, te se nekoliko umjetničkih i dizajnerskih institucija smjestilo u prostorijama bivšeg rudnika ugljena, a planira se i obnova koksare. Obilazak kompleksa je besplatan, osim posebno vođenih obilazaka koje vode bivši rudari (Kumpels), a postoji i nekoliko turističkih atrakcija kao što je muzej Design Zentrum NRW, koji svake godine nudi prestižnu nagradu za dizajn (Red Dot Design Award); te muzej posvećen povijesti Ruhr (Ruhrmuseum), koji postoji još od 1904. god.

Industrijski kompleks Zollverein
Zollverein 1949.
Koksara čiji se vodeni kanal zimi pretvara u klizalište za posjetitelje
Izvozni toranj okna 12 s natpisom Zollverein
Bivša zgrada bojlera u bauhaus stilu sa zidovima od crvenog čelika i stakla. Danas muzej arhitekture Red Dot

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

↑ Europski put industrijske baštine Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2012. (Wayback Machine) (engl.)
↑ Zollverein na UNESCOvim službenim stranicama

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Službena stranica spomenika Zollverein (njem.)
Povijest kompleksa Zollverein Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2018. (Wayback Machine) (njem.)

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Industrijski kompleks Zollverein

v r u Svjetska baština u Njemačkoj
	Kulturna baština (52)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Herrnhut, naselje Moravske Crkve (2024.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva³⁾) prošireno na Granice Rimskog Carstva (Dunavski limes⁹⁾ i Donji germanski limes¹⁰⁾) (2021.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Palače kralja Ludwiga II.: Neuschwanstein, Linderhof, Kraljevska kuća na Schachenu i Herrenchiemsee (2025.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Schwerinski dvorac (2024.) • Mjesta ShUM gradova Speyera, Wormsa i Mainza (2021.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) • Židovsko-srednjovjekovna baština Erfurta (2023.)
	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)
	Nematerijalna svjetska baština u Njemačkoj (10)
¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke