Tvornica Fagus – Wikipedija

Tvornica Fagus
Svjetska baština – UNESCO

Država	Njemačka
Godina uvrštenja	2011. (35. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:1368
Koordinate	51°59′2″N 9°48′44″E / 51.98389°N 9.81222°E / 51.98389; 9.81222
Alfeld class=notpageimage\| Lokacija Tvornice Fagus u Njemačkoj
v r u

Tvornica Fagus u Alfeldu (Leine, Donja Saska) je kompleks od 10 građevina koji je započet oko 1910. godine prema nacrtima arhitekta Waltera Gropiusa, a postala je znamenitost razvoja moderne arhitekture i industrijskog dizajna 20. stoljeća. Započeo ju je arhitekt Eduard Werner, a dovršio ju je Adolf Meyer 1913. godine, a dodatci u unutrašnjosti su dovršeni 1925. godine.

U njoj se nalaze građevine posvećene svakoj od etapa (proizvodnja, skladištenje i odvoz) u manufakturnoj proizvodnji obuće, a u funkciji je i dan danas. Kompleks je najpoznatiji po funkcionalističkoj estetici prostora, ali i velikim staklenim panelima koji su prekrivali njezina pročelja, što je bila prva i revolucionarna uporaba stakla na ovaj način, a koja će kasnije postati prepoznatljiva odlika moderne arhitekture. Ovaj kompleks je preteča kasnije Bauhaus škole i jako snažno je utjecala na razvoj arhitekture u Europi i Sjevernoj Americi. Zbog toga je Tvornica Fagus upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2011. godine.

Najstariji potpuno stakleni kut građevine koju nosi unutarnja konstrukcija na svijetu.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Annemarie Jaeggi, Fagus: Industrial Culture from Werkbund to Bauhaus, 2000., New York, Princeton Architectural Press. ISBN 1-56898-175-9
Nikolaus Pevsner, Pioneers of Modern Design, 1949. ISBN 0-300-10571-1

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Tvornica Fagus na Great Buildings Online (engl.)
Fagus na Gropius.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2013. (Wayback Machine) (njem.)
(njem.)

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Tvornica Fagus

v r u Svjetska baština u Njemačkoj
	Kulturna baština (52)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Herrnhut, naselje Moravske Crkve (2024.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva³⁾) prošireno na Granice Rimskog Carstva (Dunavski limes⁹⁾ i Donji germanski limes¹⁰⁾) (2021.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Palače kralja Ludwiga II.: Neuschwanstein, Linderhof, Kraljevska kuća na Schachenu i Herrenchiemsee (2025.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Schwerinski dvorac (2024.) • Mjesta ShUM gradova Speyera, Wormsa i Mainza (2021.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) • Židovsko-srednjovjekovna baština Erfurta (2023.)
	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)
	Nematerijalna svjetska baština (7)	Bauhütten (2020.) • Modrotisak (2018.) • Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Rafting drvetom (2022.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Suvremeni ples u Njemačkoj (2022.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)
¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke