Hrvace
Hrvace | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Naselja | Dabar, Donji Bitelić, Gornji Bitelić, Hrvace, Laktac, Maljkovo, Potravlje, Rumin, Satrić, Vučipolje, Zasiok |
Površina[1] | 207,8 km2 |
Površina središta | 20 km2 |
Koordinate | 43°46′N 16°37′E / 43.76°N 16.62°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 3 144 |
– gustoća | 15 st./km2 |
Urbano | 1 483 |
– gustoća | 157 st./km2 |
Poštanski broj | 21233 |
Hrvace na zemljovidu Hrvatske |
Hrvace su općina u Hrvatskoj. U podnožju šumovitih brežuljaka na rubu Hrvatačkog polja uz cestu Sinj – Knin smjestilo se mjesto Hrvace. Hrvace se nalaze u sjeverozapadnom djelu Splitsko-dalmatinske županije i Cetinske krajine. Župu Hrvace (400m n/v) čine sela Hrvace i Rumin.
Općinska naselja
U sastavu općini je 11 naselja (stanje 2006), to su: Dabar, Donji Bitelić, Gornji Bitelić, Hrvace, Laktac, Maljkovo, Potravlje, Rumin, Satrić, Vučipolje i Zasiok.
Zemljopis
Raznolikost prirodnog bogatstva, rijeka, planina, polja, obilje pitkih izvora, jezera, bogatstvo flore i faune te 52 izvora pitke vode od kojih 40 teče stalno, dok 12 ljeti presuši.
- Rijeke: Cetina, Vojskova i Rumin.
- Jezera: Peručko, Miloševo i Stipančevo.
- Planine: Dinara, Svilaja, Kamešnica, Plišivica i Vrdovo.
Julije Bajamonti: "Selo Hrvace je jedno od najljepših i najvećih sela u Hrvatskoj. Njegove su ljepote i položaj jedinstven i veličanstven. Hrvace su zemaljski raj."[nedostaje izvor]
Stanovništvo
Popis 2011.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Hrvace ima 3.617[3] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 98,23%[4], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,63% čine pripadnici katoličke vjere.[5]
Popis 2001.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Hrvace imala je 4.116 stanovnika, raspoređenih u 11 naselja:
- Dabar – 26
- Donji Bitelić – 424
- Gornji Bitelić – 234
- Hrvace – 1.637
- Laktac – 0
- Maljkovo – 82
- Potravlje – 823
- Rumin – 220
- Satrić – 513
- Vučipolje – 113
- Zasiok – 44
broj stanovnika | 5056 | 5919 | 5742 | 6483 | 7065 | 7512 | 7392 | 7706 | 7810 | 8212 | 7137 | 6692 | 6206 | 5296 | 4116 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. |
Napomena: Podaci o broju stanovnika za 1869. godine sadrži dio podataka za grad Sinj.
Uprava
Načelnik općine Dinko Bošnjak.
Povijest
Mjesto i župa dobili su ime od našeg naroda, Hrvati i naše domovine Hrvatske. U prošlosti su još nazivane : (Hrvatce, Hrowacza napisno je u povelji hrvatsko- ugarskog kralja Matijaša Korvina, turski defter ih zove Hrvatice, Mleci - Hrvazze).[nedostaje izvor]
U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 204 stanovnika.[7]
Gospodarstvo
Uz razvijenu mesno prerađivačku industriju, u selu se nalazi jedan kamenolom i sjedište nekoliko privatnih građevinskih tvrtki dok se većina stanovništva bavi poljoprivredom i uzgojem stoke za vlastite potrebe.
Poznate osobe
- Nikola Jerkan, nogometaš i reprezentativac Hrvatske
- Janko Janković, nogometaš i reprezentativac Hrvatske
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
U Hrvacama se nalazi OŠ Dinka Šimunovića, nazvana prema slavnom piscu koji je kao učitelj radio u ovim krajevima, te inspiriran ljudima i prirodom napisao nekoliko knjiga.
Kultura
- KUD Peruća - nastupali na većim smotrama folklora u Hrvatskoj i drugim zemljama
- U Hrvatačkoj crkvi Gospe žalosne i Svih svetih djeluje mješoviti crkveni zbor sa oko 40 pjevača, koji svake nedjelje i na blagdane obogaćuje misna slavlja, pružajući ugodne smirujuće i osvježavajuće zvuke prisutnim vjerinicima.
Šport
Vanjske poveznice
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3
|