Hrvati u Makedoniji

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvati u Makedoniji su hrvatska iseljenička skupina u Republici Makedoniji.

Brojno stanje[uredi VE | uredi]

Po popisu stanovništva provedenom 1994., u Makedoniji je te godine živjelo 2.248 Hrvata.[1] odnosno 0,1% stanovnika Republike Makedonije, dok se je prema popisu iz 2002. godine 2.686 osoba izjasnilo kao Hrvati.[2]

Zemljopisna distribucija[uredi VE | uredi]

U Makedoniji je Hrvata najviše u Skopju, Štipu i Bitoli. Manje skupine žive i po ostalim gradovima središnje i istočne Makedonije.[2]

Pravni status[uredi VE | uredi]

Status makedonskih Hrvata je reguliran dvama međudržavnim sporazumima: Programom kulturne suradnje između Ministarstava kulture Republike Hrvatske i Republike Makedonije iz 1999. i Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj iz 2007. godine.[2]

Školstvo[uredi VE | uredi]

Od 1998. godine djeluje lektorat hrvatskog jezika Filološkom fakultetu "Ćiril i Metodij" u Skopju.

Na zahtjev Zajednice Hrvata u Republici Makedonji, hrvatsko je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo je učitelja hrvatske nastave u Republiku Makedoniju. Nastava na hrvatskom djeluje od školske godine 2009./2010. Održava se u Skopju, Bitoli, Štipu i Kumanovu.

Povijest[uredi VE | uredi]

O dugotrajnoj nazočnosti Hrvata u Makedoniji i Grčkoj svjedoče i tamošnji toponimi, primjerice Arvati kod Donje Prespe, te Harvati na Atici i Harvation na Peloponezu, u Grčkoj.

Za osmanskih su vremena Hrvati u Makedoniji bili nazočni kao misionari, redovnici, svećenici i učitelji u katoličkim školama. Pojavljuje se i kao trgovci u trgovačkim četvrtima.

Ulaskom Makedonije u Kraljevinu SHS, Hrvati se u Makedoniji pojavljuju u poslovnim ulogama. Ondje su slani učitelji, profesori, porezni, policijski i ini državni činovnici.

Brojka Hrvata u toj državi porasla je osobito u razdoblju od 1946. do 1980. godine, kad su brojni hrvatski časnici i dočasnici službovali u tadašnjoj socijalističkoj republici Makedoniji (u sastavu SFRJ). Puno je Hrvata, nakon Drugog svjetskog rata, pomoglo u razvoju Sveučilišta u Skopju.

Neki su tamo ostali trajno živjeti, a posljedica je i priličan broj sklopljenih mješovitih brakova, tako da je malo kompaktnih hrvatskih obitelji. No, nacionalna svijest Hrvata u Makedoniji je na visokoj razini, što svjedoči činjenica da su se u visokom postotku očitovali kao govornici hrvatskog jezika. Većina ih je katoličke vjeroispovijesti (oko 70 postotaka).

Poznati Hrvati u Makedoniji[uredi VE | uredi]

Hrvati koji su neko vrijeme živjeli i/ili radili u Makedoniji:

Nakladništvo[uredi VE | uredi]

Hrvatska društva[uredi VE | uredi]

Hrvatska društva:

  • Zajednica Hrvata u Makedoniji, Skopje, od 1996. godine, ogranci u Bitoli, Kumanovu, Ohridu, Strugi i Štipu
  • Zajednica Hrvata Libertas Štip

Mješovita hrvatsko-makedonska društva:

  • Društvo Marko Marulić, od 1993.
  • Udruga Hrvata Slavonije,
  • Hrvatsko nacionalno vijeće iz Štipa
  • Makednosko hrvatsko društvo Tetovo
  • Udruga građana Croatia – Kumanovo
  • Makedonsko-hrvatsko društvo Štip
  • Hrvatski Svjetski Kongres u RM

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. HIC
  2. 2,0 2,1 2,2 ZHRM O nama
  3. Hrvatska riječ - Hrvatski biskup spašavao Židove
  4. Katolički tjednik Politicki i vjerski celnici podržali otvaranje spomen-centra žrtvama holokausta
  5. (engl.) Righteous Among the Nations Honored by Yad Vashem - Macedonia Preuzeto 16. veljače 2012.
  6. Hrvati u Makedoniji Tekst : mr.sc.Ljerka Totch Naumova, Hrvatski glas - Berlin
  7. Hrvatski iseljenički zbornik 2010. Sanja Vulić: Perspektive nakladništva hrvatskih manjina, str. 161.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]