Konzervacija glazbala

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Barokna violina, Jacob Stainer,1658.
Violina - restauratorski zahvat u tijeku.

Konzervacija glazbala jedna je od specijalizacija unutar područja konzervacije restauracije predmeta kulturne baštine. Usmjerena je na preventivnu zaštitu i interventnu konzervaciju, prije svega povijesnih te rjeđe i arheoloških predmeta. Kao i kod konzervacije drugih predmeta i ovdje su osnovne postavke što bolje očuvanje tehnološko-povijesnog identiteta i integriteta obrađenog predmeta, te reverzibilnost kao i ponovljivost primijenjenih zahvata. Vrlo je važno i poštovanje načela minimalne intervencije. Osoba koja radi na ovim predmetima mora dobro poznavati povijest glazbe, osnove tehnologije izrade glazbala kroz povijest i temeljne uzroke njihovog propadanja. Bitna su i znanja o najnovijim načinima konzervacije, ali i upućenost u konzervatorsku etiku, te metode znanstvenog istraživanja.

Konzervacija muzčkih instrumenata jedinstvena je po tome što objekti na kojima se radi i dalje služe kao glazbala odnosno proizvode zvuk. Odluku o mogućnostima daljnjeg korištenja instrumenta mora donijeti školovani konzervator restaurator glazbala.

Povijest[uredi VE | uredi]

Najranija referenca na konzervaciju glazbala je pismo Antonija Stradivarija iz 1862. godine gdje on navodi kako restaurirati ne samo njegove već i instrumente drugih majstora.

Osnovne vrste glazbala[uredi VE | uredi]

  • udaraljke
  • puhačka glazbala
  • gudačka glazbala
  • trzalačka glazbala
  • elektronička glazbala

Materijali od kojih su glazbala izrađena[uredi VE | uredi]

  • drvo
  • metal
  • koža
  • keramika

Odlike propadanja[uredi VE | uredi]

Osnovni postupci konzervacije[uredi VE | uredi]

Dokumentiranje stanja predmeta[uredi VE | uredi]

Donošenje odluka o potrebi i posljedicama zahvata[uredi VE | uredi]

Čišćenje[uredi VE | uredi]

Strukturalna konsolidacija[uredi VE | uredi]

Izrada nedostajućih dijelova[uredi VE | uredi]

Preventivna zaštita[uredi VE | uredi]

Opći naputci za čuvanje glazbala[uredi VE | uredi]

U skladu sa preporukama Heritage Preservation’s Caring for Your Family Treasures: A Concise guide to caring for your cherished belongings by Jane S. Long and Richard W. Long,[1]sljedećih osam točaka treba imati u vidu kod zbrinjavanja starih glazbala :

  • “Izbjegavati prejako zatezanje žica.[2]
  • “Izbjegavati nagle promjene u zategnutosti žica.[3]
  • Klavire i pijanina micati samo ako za to imamo dovoljno ljudi te odgovarajuću opremu.[4]
  • Čuvati prirodnu patinu mjedenih instrumenata.[5]
  • “Čuvajte glazbala u prostoru s relativnom vlažnošću zraka oko 50%.[6]
  • “Kod sviranja drvenih puhačkih instrumenata iste prvo zagrijati te ih postupno prosviravati.[7]
  • “Vlagu iz puhačkih instrumenata ukloniti odmah nakon uporabe istih.[8]
  • “Ne uljiti ili polirati drvene instrumente.[9]

Ovome se može pridodati i obaveza stalne kontrole stanja glazbala, te stalnu kontrolu eventualne prisutnosti štetnika u prostoru gdje se glazbala čuvaju.

Školovanje konzervatora glazbala u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

U Hrvatskoj trenutačno ne postoji mogućnost školovanja za konzervatora restauratora glazbala, barem ne na visokoškolskoj razini.

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe, pa i konzervatora restauratora glazbala u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi:

  • Zakon o muzejima /21.10.2015./
  • Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci /22. srpnja 2010./
  • Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja /11. svibnja 2009./,
  • Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara /24. travnja 2003./.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Wilder, T. The Conservation, Restoration, and Repair of Stringed Instruments and Their Bows, London 2011.
  • Barclay, R. Preservation and Use of Historic Musical Instruments: Display Case or Concert Hall?, Leeds 2004.
  • Berrow, J.(Ed.)Towards the Conservation and Restoration of Historic Organs, London 2000.
  • Gwynn, D. Historic Organ Conservation - A practical introduction to processes and planing. London 2001.
  • Körndle, F.;Ulferts, G. D. (Hrsg.) Konservierung und Restaurierung historischer Tasteninstrumente in den Sammlungen der Klassik Stiftung Weimar, Bericht über die internationale Tagung vom 12. bis 14. September 2008 im Schlossmuseum Weimar, Weimar 2011.
  • Hellwig, F. (Hrsg.) Studien zur Erhaltung von Musikinstrumenten, Teil 1: Holzblasinstrumente, Firnisse, Koeln 2004.
  • Hellwig, F. (Hrsg.) Studien zur Erhaltung von Musikinstrumenten, Teil 2: Besaitete Tasteninstrumente, Orgeln, Koeln 2007.
  • Jonkanski, D.;Seidel, H.:Orgellandschaft Schleswig-Holstein, Zur Geschichte und Pflege eines Klang- und Kunstdenkmals, Kiel 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (2000) Musical Instruments, str. 106–113, Abrams, NY: Heritage Preservation
  2. (2000) Musical Instruments, str. 106–113, Abrams, NY: Heritage Preservation
  3. (2000) Musical Instruments, str. 106–113, Abrams, NY: Heritage Preservation
  4. (2000) Musical Instruments, str. 106–113, Abrams, NY: Heritage Preservation
  5. (2000) Musical Instruments, str. 106–113, Abrams, NY: Heritage Preservation
  6. (2000) Musical Instruments, str. 106–113, Abrams, NY: Heritage Preservation
  7. (2000) Musical Instruments, str. 106–113, Abrams, NY: Heritage Preservation
  8. (2000) Musical Instruments, str. 106–113, Abrams, NY: Heritage Preservation
  9. (2000) Musical Instruments, str. 106–113, Abrams, NY: Heritage Preservation
Pulpito di prato, restauro.jpg    Molimo pročitajte Opće odricanje od odgovornosti.
Sve navedene informacije namjenjene su profesionalnim konzervatorima, restauratorima, muzejskim djelatnicima, te onima koje ova problematika zanima i to isključivo u obrazovne svrhe.
Njihova svrha nikako nije nadomjestiti konzultiranje s profesionalnim konzervatorom.