Konzervacija restauracija predmeta od bakra i njegovih slitina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Konzervacija restauracija predmeta od bakra i njegovih slitina je aktivnost posvećena zaštiti i očuvanju predmeta od bakra i njegovih slitina - znači prije svega bronce i mjedi,i to kako povijesnih tako i arheoloških. Kod nas na ovim predmetima kulturne baštine rade državno ispitani ili školovani konzervatori restauratori metala.

Kroz povijest su objekti od bakra i njegovih slitina izrađivani za uporabu u religiozne,umjetničke,tehničke,vojne ili kućanske svrhe. Sam čin konzervacije ovih predmeta teži prije svega ka usporavanju i sprečavanju propadanja ,te zaštiti u svrhu očuvanja za buduće korištenje. Prevencija i uklanjanje površinske nečistoće i korozijskih produkata primarni su cilj djelovanja konzervatora restauratora predmeta od bakra i njegovih slitina. Konzervator restaurator koji radi na predmetima od bakra ili njegovih slitina mora poznavati osnove povijesti i tehnologije obrade ovih materijala,kao i korozijske procese koji se najčešće javljaju na istima.Poželjna su i barem osnovna znanja o povijesti umjetnosti,arheologiji odnosno etnologiji ili tehnici zavisno kojim se materijalom pretežito bavi.Neizostavno je i poznavanje restauratorske etike,te suvremenih metoda rada na spomenutom materijalu.Također mora znati i barem osnovne pojmove vezane uz znanstvena ispitivanja ovih predmeta.

Hrvatski Apoksiomen - primjer konzervatorsko restauracijskog rada na arheološkom objektu od bronce - slitine bakra i kositra.
Kolosalna brončana skulptura Bude,u Kamakuri ,Japan, oko 1252.,vis.13,35 m,težina oko 93 tone

Povijest[uredi VE | uredi]

Najvažnije bakrene slitine korištene u izradi predmeta kulturne baštine[uredi VE | uredi]

Bakrene slitine koje se rijeđe koriste u izradi predmeta kulturne baštine[uredi VE | uredi]

Metalurgija[uredi VE | uredi]

Korozija[uredi VE | uredi]

Kip slobode, New York, SAD - primjer prirodno formiranog estetski prihvatljivog korozijskog sloja - patine na bakru.

Od korozijskih procesa na povijesnim i arheološkim predmetima od bakra i njegovih slitina svakako treba izdvojiti onaj najpogubniji za predmete - cikličku kloridima induciranu koroziju,tkz. Bolest bronce.

Konzervacija[uredi VE | uredi]

Povijesni predmeti[uredi VE | uredi]

Dokumentacija[uredi VE | uredi]

Dokumentacija mora uključivati detaljne podatke o stanju predmeta,te korištenim postupcima i materijalima prije,tijekom i nakon zahvata.Sastavni dio iste moraju biti i podaci o eventualnim znanstvenim istraživanjima provedenim na predmetu.U dokumentaciju mora biti uključena i preporuka o daljnjem održavanju objekta.

Istraživanja[uredi VE | uredi]

Danas su istraživanja integralni dio konzervatorskog tretmana metalnih predmeta kulturne baštine, barem u visoko razvijenim zemljama, kod nas su ona većinom još uvijek izuzetak a ne pravilo, posebice se ovo odnosi na naše muzeje-nažalost niti jedan od hrvatskih muzeja koji sakupljaju umjetničke, te tehničke ,arheološke i etnografske predmete ne posjeduje istraživačku opremu, a ni potrebno osoblje.

Identifikacija metala i slitina[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje,spot testovi,specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, XRD, PIXE, LIBS, SEM, elektrokemijske tehnike,metalografija

Identifikacija korozionih procesa i produkata[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje,spot testovi,Oddy test
  • Znanstvene metode - XRD, SEM, metalografija,elektrokemijske tehnike

Identifikacija metalu pridruženih materijala[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje,spot testovi,specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, kromatografija

Identifikacija tehnologije korištene za izradu predmeta[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje
  • Znanstvene metode - metalografija, gamagrafija,tomografija

Donošenje odluka o potrebi i posljedicama zahvata[uredi VE | uredi]

Poželjno je da kod donošenja ovih odluka učešće uzme što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti povijesničara umjetnosti,stručnjaka za koroziju bakra,te konzervatora restauratora.

Čišćenje[uredi VE | uredi]

kemijsko Elektokemijsko Mehaničko Ultrazvučno Laser
Amonium citrat 5% / pH 9[1][2]

Limunska kiselina 20% + 4% tiourea[3]

Fosforna kiselina 10 - 20 % + 1 % tiourea[4]

EDTA 4 % pH 10[5]

Kalij natrij tartarat 25 %

NaOH 120 g/40 g glicerol/1 lit vode[6]

Polimetakrilna kiselina 10-15 % pH 4,5 - 5,5[7]

NaOH 2-5%,anoda nehrđajući čelik Mješavina taložene krede i vode

Skalpel

Mikropjeskarenje

Čišćenje suhim ledom

Ultrazvučno dlijeto

Stlačeni vodeni mlaz

4-6 g natrij karbonata /6-8 g natrij fosfata

10-12 natrij silikata 1 lit destlirane vode 2-5 minuta,isprati i ako treba ponoviti[8]

Može se koristiti[9]

[10] [11]

Kemijski ili termički patinirane,odnosno obojene predmete nipošto ne čistiti pomoću kemijskih otopina,već isključivo destiliranom vodom ili nekim nepolarnim otapalom,poput white spirita ili benzina,te eventualno mješavinom jestivog ulja i spomenutih.Kod javne bronačane plastike najpouzdanijim se danas smatra korištenje lasera,no rad sa skalpelom još uvijek predstavlja tradicionalnu,tehnološki i financijski manje zahtjevnu opciju.

Strukturalna konsolidacija[uredi VE | uredi]

Mogu se koristiti vijci,zakovice,ljepjenje,tvrdo ili meko lemljenje,te zavarivanje. Kod većih i složenijih brončanih skulptura pod ovim se zahvatom podrazumijeva i zamjena starih željeznih unutrašnjih kostrukcija novima od nehrđajućeg čelika ili bronce.

Stabilizacija[uredi VE | uredi]

  • 4 metil imidazol

Zaštitne prevlake[uredi VE | uredi]

  • kombinacije - osnovni sloj Paraloid B 72 + završni sloj Renaissance wax itd.

Arheološki predmeti[uredi VE | uredi]

Dokumentacija[uredi VE | uredi]

Dokumentacija mora uključivati detaljne podatke o stanju predmeta,te svim korištenim materijalima i postupcima prije,tijekom i nakon zahvata.Sastavni dio iste moraju biti i podaci o eventualnim znanstvenim istraživanjima provedenim na predmetu.U dokumentaciju mora biti uključena i preporuka o daljnjem održavanju objekta.Kod arheološkog materijala poželjno je i da dio dokumentacije budu i napomene o nalaženju predmeta,sastavu i dubini tla u kom je nađen,odnosno dubini i vrsti vode,smjeru vodenih struja,količini i vrsti u vodi otopljenih plinova,kao i eventualnoj prisutnosti mikroskopskih i makroskopskih organizama u slučaju nalaza iz vode.

Istraživanja[uredi VE | uredi]

Danas su istraživanja integralni dio konzervatorskog tretmana metalnih predmeta kulturne baštine, barem u visoko razvijenim zemljama, kod nas su ona većinom još uvijek izuzetak a ne pravilo, posebice se ovo odnosi na naše muzeje-nažalost niti jedan od hrvatskih muzeja koji sakupljaju umjetničke, te tehničke ,arheološke i etnografske predmete ne posjeduje istraživačku opremu, a ni potrebno osoblje.

Identifikacija metala i slitina[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje,spot testovi,specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, XRD, PIXE, LIBS, SEM, elektrokemijske tehnike,metalografija

Identifikacija korozionih procesa i produkata[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje,spot testovi,Oddy test
  • Znanstvene metode - XRD, SEM, metalografija,elektrokemijske metode

Identifikacija metalu pridruženih materijala[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje,spot testovi,specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, kromatografija

Identifikacija tehnologije korištene za izradu predmeta[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje,spot testovi,specifična težina
  • Znanstvene metode - metalografija, gamagrafija,tomografija

Donošenje odluka o potrebi i posljedicama zahvata[uredi VE | uredi]

Poželjno je da kod donošenja ovih odluka učešće uzme što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti arheologa upoznatog sa temeljnim principima konzervacije predmeta,stručnjaka za koroziju bakra,te konzervatora restauratora.

Čišćenje[uredi VE | uredi]

U principu koristimo isključivo mehaničko čišćenje (skalpel,mikromotor sa raznim rotacionim alatima,mikropjeskarnik,ultrazvučno dlijeto itd.),čistimo do tkz.originalne površine,tj.sloja koji je nastao po napuštanju predmeta,nikako do čistog metala.

Strukturalna konsolidacija[uredi VE | uredi]

U principu bi trebalo koristiti isključivo reverzibilne konsolidante,odnosno ljepila,poput primjerice ugušćene otopine Paraloida B 72. Kao ojačanje možemo koristiti finu staklenu ili netakanu poliesternu tkaninu(Holytex,Reemay).

Stabilizacija[uredi VE | uredi]

Zasada se u ove svrhe i dalje najčešće koristi benzotriazol[12].Treba naglasiti da se isti sumnjiči za kancerogenost te je bolje koristiti manje toksične zamjene za isti,primjerice 4 metil imidazol[13].U posljedne se vrijeme ispituju i razni biljni ekstrakti,kao i karboksilatne otopine,te DMO2,ovaj posljednji je razvijen u Italiji i zaštićen je patentom.Ruska literatura spominje i mogućnost korištenja amonijevog sulfida [14],te alkalne taninske otopine[15]

Zaštitne prevlake[uredi VE | uredi]

  • kombinacije - osnovni sloj Paraloid B 72 + završni sloj Renaissance wax itd.

Preventivna konzervacija[uredi VE | uredi]

Predmete najbolje čuvati pri relativnoj vlazi zraka do 40 %.Arheološki materijal sa aktivnim kloridima do 35 %.Predmete kod kojih su metalu pridruženi i organski materijali najmanje 45 %.Rasvjeta do 300 lx za isključivo metalne predmete,do 150 lx za lakirane ili obojene,te do 50 lx za predmete kod kojih je metalu pridružen svijetloosjetljiv materijal.Temperatura 10 - 15 C.Za rukovanje sa predmetima obavezno koristiti pamučne ili polietilenske rukavice! Što češće kontrolirati stanje predmeta posebice arheoloških!

Školovanje konzervatora - restauratora metala u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

  • Umjetnička Akademija u Splitu,konzerviranje restauriranje metala predaje se na prvoj i drugoj godini od 1997.godine, a od 2011. pokrenut je i petogodišnji studij konzervacije restauracije metala.[16].
  • Sveučilište u Dubrovniku, preddiplomski i diplomski studij konzervacije-restauracije metala (od 2005.).Nastavu vode talijanski stručnjaci,uz obaveznu praksu u Italiji.Treba naglasiti da se nastava odvija u suradnji sa Instituto per l arte e il restauro Palazzo Spinelli iz Firence,komercijalno orijentiranom institucijom,koja u svojoj matičnoj zemlji tek od 2014. ima pravo izvođenja petogodišnjeg studija ,a studij konzervacije restauracije tek od 2015.[17]

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora metala u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe, pa i konzervatora restauratora metala ,uključujući i predmete od bakra odnosno njegovih slitina u Hrvatskoj danas prije svega određuju slijedeći propisi:

  • Zakon o muzejima /16. listopada 1998./,
  • Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci /22. srpnja 2010./
  • Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja /11. svibnja 2009./,
  • Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara /24. travnja 2003./.

Svi su ovi propisi,pa i oni najnoviji izrazito birokratski i neusklađeni sa propisima koji važe u drugim,prije svega onim visoko razvijenim zemljama Europske unije.Primjena istih također je krajnje netransparentna i podložna birokratskim manipulacijama,posebice u muzejima,dok je situacija u Hrvatskom restauratorskom zavodu ipak nešto povoljnija.

Nadležna državna tijela uporno podržavaju umjetnu i apsurdnu podjelu na muzejske restauratore i restauratore koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu ili privatno, i to uprkos tome što ovakova praksa u visoko razvijenim zemljama Europske unije ne postoji.

Što se tiče zaštite prava konzervatora restauratora,kako u ovom trenutku još ne postoji krovna udruga koja bi se bavila i ovim pitanjima,ista praktično ne postoji.Četiri trenutačno aktivne udruge koje okupljaju konzervatore restauratore u Hrvatskoj ovim se problemima praktično ne bave,te se stječe dojam da su isti za njih posve nebitni.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Selwyn, L. Metals and Corrosion - A Handbook for the Conservation Professional, Ottawa 2004.
  • Scott, D.A. Metallography and Microstructure of Ancient and Historic Metals, Santa Monica 1991.(online)
  • Scott, D.A. Ancient and Historic Metals - Conservation and Scientific Research, Santa Monica 1994.(online)
  • Scott, D.A. Copper and Bronze in Art - Corrosion, Colorants, Conservation, Los Angeles 2002.
  • Cronyn, J.M. The Elements of Archaeological Conservation, London 1990.
  • Rodgers, B. The Archaeologist Manual for Conservation - A Guide to Non-toxic, Minimal Intervention Artifact Stabilization, New York 2004.
  • La Niece,S. and Craddock,P. Metal Plating and Patination: Cultural, Technical and Historical Developments, Boston 1993.
  • Otien Alego,V.;Heath,G.;Hallam,D.;Creagh,D. Electrochemical evaluation of the anti-corrosion performance of waxy coatings for outdoor bronze conservation,METAL 98 : proceedings of the international conference on metals conservation,Draugignan 1998.
  • Meissner,B.;Doktor,A.;Mach,M. Bronze und Galvanoplastik-Geschichte-Materialanalyse-Restaurierung,Dresden 2000.(online)
  • Stambolov,T.;Bleck,R.D.;Eichelmann,N. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall,Weimar I/1987.(online)
  • Letardi,P.;Trentin,I.;Cutugno,G. Monumenti in bronzo all'aperto. Esperienze di conservazione e confronto.,Genova 2004.
  • Melucca Vaccaro,A.;De Palma,G. I Bronzi di Riace : restauro come conoscenza : 1: archeologia, restauro, conservazione/vol.1,Roma 2003.
  • Born,H. Restaurierung Antike Bronzewaffen,Mainz 1993.
  • Eggert,G., "Qualitative Analyse von Kupferlegierungen durch den Restaurator" in Arbeitsblatter, Heft 2, Gruppe 2, Bronze, Mainz 1988.
  • Budija, Goran. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od bakra i njegovih slitina. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 4 (2001.)
  • Taylor, R.J., and I.D. MacLeod, ‘Corrosion of bronzes on shipwrecks: a comparison of corrosion rates deduced from shipwreck material and from electrochemical methods’,

Corrosion 41 (1985) 100-104.

  • MacLeod, I.D., ‘Formation of marine concretions on copper and its alloys’, International Journal of Nautical Archaeology & Underwater Exploration 11 (1982) 267-275.
  • Paterakis, A.B., ‘The corrosion of archaeological bronzes by acetic acid – recommendations’, in Metal 2007: Interim Meeting of the ICOM-CC Metal WG, Amsterdam, 17-21 September 2007, ed. C. Degrigny, R. van Langh, I. Joosten, Bart Ankersmit, Amsterdam (2007) 94-99.
  • Degrigny, C., ‘The search for new and safe materials for protecting metal objects’, in Metals and museums in the Mediterranean, the PROMET project, ed. V. Argyropoulos, TEI Athens (2008) 179-235.
  • Merck-Gould, L., ‘The Preservation of a Gilded Monumental Sculpture: Research and Treatment of Daniel Chester French’s Quadriga’ in Gilded Metals: History, Technology and Conservation, Archetype Publications, London (2000).
  • Surface Preparation and Coating Application Practices for the Conservation of Large -Scale Metal Artifacts Justine Posluszny Bello, Patricia Miller, Mark Rabinowitz, Joseph Sembrat*, METAL 2010. conference proceedings, Charleston 2010.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. H.Brinch-Madsen, "Die reinigung von eisen mit ammoniakalischer Citronensaure", Arbeitsblatter fur Restauratoren 2/1974
  2. D.C.Horner, "The Application of Ammoniated Citric Acid to Metal Cleaning", Australasian Corrosion Enginering, Sept.1968, 3-9
  3. Stambolov,T.;Eichelmann,N.;Bleck,R.D. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall / I ,Weimar 1987.
  4. Stambolov,T.;Eichelmann,N.;Bleck,R.D. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall / I ,Weimar 1987.
  5. Stambolov,T.;Eichelmann,N.;Bleck,R.D. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall / I ,Weimar 1987.
  6. Stambolov,T.;Eichelmann,N.;Bleck,R.D. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall / I ,Weimar 1987.
  7. Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.
  8. Dasojan,M.A.;Palmskaja,I.J.;Saharova,E.V. Tehnologija elektrohimičeskih pokritij ,Lenjingrad 1989.
  9. 1.Cooper, M.I. (2002) Laser cleaning of metal surfaces: an overview. Paper presented at the UKIC Metals Section ‘Back to Basics: Surface Treatments’ conference (Liverpool, October 1999). Published in ‘Back to Basics, The Metals Section' Press, 34-39.
  10. Siano,S. The Gate of Paradise: physical optimization of the laser cleaning approach, Studies in Conservation 46/ 2001.
  11. Drakaki,E. et al. Evaluation of laser cleaning of ancient Greek, Roman and Byzantine coins,Surface and Interface Analysis, 42(6-7), 671 - 674. ,2010.
  12. Stambolov,T.;Bleck,R.D.;Eichelmann,N. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall,Weimar I/1987.,II/1988.
  13. http://www.medal-project.eu/11-Copper_conservation.swf
  14. Belkin A.P.,Nackij M.V. Metod obrabotki očagov "bronzovoi bolezni" mednih splavov sulfidami amonija//Restavracija pamjatnikov istorii i kulturi/GEL,Informkultura/Ekspres-informacija.Moskva,1987.Bp. 3. -S.6-8
  15. Šemahanskaja,M.S.;Lemenovskij,D.A.;Lomonosova,M.V.;Nesmejanova,A.N.;Brusova,G.P Novie metodi v restavracii archeologičeskogo metala,Vestnik restavracii muzeinih cenostei 1/11,Moskva 2008.
  16. http://www.umas.hr/odjeli/likovna-umjetnost/konzervacija-restauracija/ pristup stranici 14.12.2013.
  17. http://www.palazzospinelli.org/ita/corsi.asp Pristup stranici 12.03.2014,
  18. http://www.konferencija-restauracija.com/posteri/176-horvat-et-al.html ,pristup stranici 24.07.2012.
  19. http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=50943 Pristup stranici 13.03.2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Video zapisi
Pulpito di prato, restauro.jpg     Molimo pročitajte Opće odricanje od odgovornosti.
Sve navedene informacije namjenjene su profesionalnim konzervatorima, restauratorima, muzejskim djelatnicima, te onima koje ova problematika zanima i to isključivo u obrazovne svrhe.
Njihova svrha nikako nije nadomjestiti konzultiranje s profesionalnim konzervatorom.