Konzervacija predmeta tehničke i industrijske baštine

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Konzervacija predmeta tehničke i industrijske baštine specijalnost je unutar konzervacije-restauracije.Posvećena je tehničkim predmetima ,te industrijskoj baštini.Temeljni principi konzervacije ovih predmeta jednaki su kao i kod drugih predmeta kulturne baštine,znači prije svega usmjerenost ka striktnom poštovanju i što boljem očuvanju izvornosti samog predmeta na kojem se radi.Reverzibilnost te uočljivost rekonstruiranih dijelova kao i mogućnost ponavljanja zahvata također su vrlo važne.

Konzervator predmeta tehničke i industrijske baštine mora biti dobro upoznat sa poviješću tehnologije,kao i osnovnim osobinama materijala od kojih se ovi predmeti najčešće sastoje,znači metala,drveta,kože,tekstila,papira,gume i plastike,da navedemo samo one koji se češće susreću.Veliku važnost ima i poznavanje restauratorske etike i teorije kao i posjedovanje znanja o recentnim metodama rada na ovoj grupi predmeta.Neizostavno je i poznavanje znanstveno zasnovanoh metoda istraživanja.

Dubrovački tramvaj u Tehničkom muzeju u Zagrebu


Uže određenje pojma tehničke baštine

Tehnička baština odnosno spomenici u sebi dokumentiraju izuzetnu tehničku vrijednost,bilo svojom važnošću unutar povijesti tehnologije,bilo zbog svoje rijetkosti te dobre očuvanosti.

U tehničke spomenike ubrajamo:

Industrijske spomenike u užem smislu riječi,poput primjerice visokih peći,pogona za dobivanje električne energije,starih proizvodnih pogona

Spomenike vezane uz dobivanje rudače

Spomenike poput starih prometala i pripadajuće im infrastrukture - mostovi,brodogradilišta,ceste,željezničke pruge, povijesna vozila, avioni, brodovi, lokomotive, vagoni, motorni vlakovi, itd.

Dokumenti vezani uz povijest tehnike i industrije

Također tu ubrajamo i povijesna seoska gazdinstva,trgovine,zanatske radionice,sve zajedno sa svim inventarom i pripadajućim objektima

Povijest

Kod nas organizirana briga za tehničku baštinu započinje tek nakon drugog svijetskog rata,osnivanjem Tehničkog muzeja u Zagrebu 1954. godine.

Preventivna konzervacija

Brojni su kulturni proizvodi ,pa tako i predmeti tehničke baštine,osjetljivi na okoliš u kom se čuvaju, poput temperature, vlažnosti i zagađenosti zraka te razinu osvijetljenja i ultraljubičastog zračenja. Predmeti moraju biti zaštićeni i čuvani u primjerenim uvjetima. Kod predmeta tehničke i industrijske baštine preventivna konzervacija vrlo je važan čimbenik unutar strategije za maksimalno produljenje opstojnosti istih.Kako se u pravilu radi o predmetima na kojima se javlja velik broj različitih materijala ,te koji su često izloženi vanjskim uvijetima,osmišljavanje programa preventivne zaštite za iste kompleksan je i izrazito zahtijevan zadatak.

Interventna konzervacija

Dokumentiranje zatečenog stanja

  • pisana dokumentacija
  • foto dokumentacija
  • video ili filmska dokumentacija

Donošenje odluka o potrebi,opsegu i posljedicama zahvata

Poželjno je da u donošenju ovih odluka sudjeluje što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti kustosa zbirke,znanstvenika koji se bavi propadanjem tehničkih predmeta,odnosno materijala od kojeg jest sam predmet,te samog konzervatora restauratora.

Čišćenje

  • mehaničko
  • kemijsko
  • elektrokemijsko
  • ultrazvučno
  • čišćenje laserom
  • čišćenje plazmom

Postupanje sa oštećenim predmetima

Zaštita

Konzervacija predmeta tehničke i industrijske baštine u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je konzervacija predmeta tehničke i industrijske baštine vezana uz tehnički muzej u Zagrebu,kao središnju instituciju posvećenu ovoj vrsti predmeta.Nažalost koncept restauriranja koji ova ustanova njeguje i propagira u svijetu se već više od 20 godina smatra definitivno zastarjelim.Radi se o konceptu posve jednakom onom koji koriste i nazovi restauratori starih automobila,što znaci potpuno uklanjanje izvorne boje ili druge površinske dekoracije,te zatim obnavljanje istog.Makakova bila opravdanja za ovaj postupak,te kolika ga god dokumentacija pratila krajnji rezultat jest sviježe i uredno obojen kvazipovijesni i nakaradni surogat originalnog povijesnog objekta[1].

Školovanje restauratora predmeta tehničke i industrijske baštine

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

Specijalističko školovanje restauratora predmeta tehničke i industrijske baštine u Hrvatskoj trenutačno nije moguće.

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe,pa i restauratora tehničke i industrijske baštine u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi:

  • Zakon o muzejima /21.10.2015./
  • Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci/22.07.2010./
  • Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja /11.05.2009./,
  • Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara /24.04.2003./.

Slobodni software primijenjiv u konzervaciji predmeta tehničke baštine

  • The Modular Cleaning Program[2],autor Chris Stavroudis,po metodi Richarda Wolbersa
  • besplatni američki program za vodenje restauratorske dokumentacije[3]
  • besplatni operativni sustavi: sve Linux distribucije (npr. Debian, Ubuntu, Fedora ,Puppy Linux...)
  • besplatne alternative Microsoft Word(R)-u: OpenOffice Suite ,LibreOffice, AbiWord
  • uređivanje fotografija:GIMP, VIPS[4], ImageJ
  • slobodni preglednici slika:GQview,Xnview,IrfanView
  • stolno izdavaštvo, izrada plakatnih prezentacija: Scribus

Izvori

  1. Kuehn,H. Gedanken zur Restaurierung von Historischen Gegenstaenden der Technik und der Naturwissenschaeften, objavljeno u Zeitschriften für Kunsttechnologie und Konservierung, Jg. 3, 1989, S. 112-125.
  2. http://cool.conservation-us.org/byauth/stavroudis/mcp/
  3. http://conservationdatasystems.com/default.htm
  4. http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS

Dodatna literatura

  • Matschoss,C.;Lindner,W. Technische Kulturdenkmale,Muenchen 1932.(reprint 1984.)
  • Dauskart,M. Wie halte ich es mit dem Erbe - Aspekte zum Dinggebrauch im technikhistorischen Museum,objavljeno u Technische Kulturdenkmale (TKD), Heft 16, 1988, Str. 33-35.
  • Kuehn,H. Gedanken zur Restaurierung von Historischen Gegenstaenden der Technik und der Naturwissenschaeften, objavljeno u Zeitschriften für Kunsttechnologie und Konservierung, Jg. 3, 1989, Str. 112-125.
  • Goetz,K.Teschnisches Kulturgut in der Restaurierung,objavljeno u "Zeitrisse - Mitteilungen zur regionalen Kultur und Geschichte", Heft 3, Saarbrücken 2001, Str. 12-14.
  • Breuninger,J. Technisches Kulturgut : Der Bahnpostwagen von 1888 des Museums für Kommunikation Nürnberg ; (Beiträge des Symposions "Aus Alt Mach' Neu? Die Konservierung Technischen Kulturguts. Der Bahnpostwagen von 1888 des Museums für Kommunikation Nürnberg" in Nürnberg, 26. 27. Oktober 2001),Berlin 2005.
  • Newey, H., ‘Conservation and the Preservation of

Scientific and Industrial Collections’, in Tradition and Innovation: Advances in Conservation. Contributions to the IIC Melbourne congress, 10-14 October 2000, ed. A. Roy and P. Smith, International Institute for Conservation, London (2000) 137-139.

  • Binnie, N., ‘Conservation Plan for an Avro Arrow Model

through Recovery Phase, Surface Assessment, Cleaning, and Transport’, Canadian Conservation Institute, Ottawa ,Canada (2001).

  • Nordgren, E., D. Krop, E. Secord, E. Sangouard, M. Saul,

P. Paden and G. Hanley, ‘USS Monitor Conservation: preserving a marvel of 19th century technology’, in Incredible Industry Conference Proceedings, 25-27 May 2009, eds. M. Ryhl-Svendsen, K. Borchersen, and W. Odder, Nordic Association of Conservators 18’ Conference (2009) 127-135.

  • Granato,M.;Rangel,M. Cultura Material e Patrimonio da Ciencia e Tecnologia,Rio de Janeiro 2009.(online)

Vanjske poveznice vezane uz konzervaciju tehničke baštine u svijetu

Vanjske poveznice vezane uz konzervaciju i tehničku baštinu u Hrvatskoj


Pulpito di prato, restauro.jpg     Molimo pročitajte Opće odricanje od odgovornosti.
Sve navedene informacije namjenjene su profesionalnim konzervatorima, restauratorima, muzejskim djelatnicima, te onima koje ova problematika zanima i to isključivo u obrazovne svrhe.
Njihova svrha nikako nije nadomjestiti konzultiranje s profesionalnim konzervatorom.