Konzervacija restauracija predmeta od krzna

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

KOnzervacija restauracija predmeta od krzna je djelatnost koja se bavi očuvanjem i zaštitom predmeta od krzna,odnosno predmeta koji sadrže i dijelove od krzna-.KOd muzealiziranih predmeta na njihovoj zaštiti rade za ovaj materijal specijalizirani konzervatori restauratori.

Određenje po vrstama objekata[uredi VE | uredi]

Krzna[uredi VE | uredi]

Krzno pume

Krznom definiramo životinjsku kožu sa sačuvanom dlakom.

Razlika između kose i krzna[uredi VE | uredi]

Razlika je semantičke prirode.I kosa i krzno izgrađeni su od keratina, a od njega su također i koža,kandže,nokti,kopita, i rogovi..[1]

Preparirane životinje[uredi VE | uredi]

Prepariranje je kao tehnika postojalo već u Drevnom Egiptu.Iako se ovdje u biti radilo više o mummificiranju nego prepariranju,oni su životinje sačuvali u njihovom izvornom obliku uklanjanjem unutarnjih organa i isušivanjem lešine pomoću soli iz rijeke Nil.[2] najranija primjena prepariranja u suvremenom smislu počinje početkom 16. stoljeća. [2] Vremenom su se tehnike razvijale,i u Viktorijansko doba već imamo preparirannje jednako današnjem.Dolazi do prelaza sa tehnike punjenja životinskih koža slamom ili papirom do uporabe unutarnje potporne konstrukcije i izvornih životinjskih lubanja..[2] Preparirane se životinje u muzejima koriste i danas.Kao posebno značajan možemo ovdje izdvojiti rad Carl Akeleya, koji je prvi preparirane životinje počeo izlagati u simuliranom prirodnom okolišu.w.[3]

Aleksandra Danska u odjeći od hermelina

Krznena odjeća i srodni predmeti[uredi VE | uredi]

Ljudi krznenu odjeću nose od pradavnih vremena.Najpoznatiji stari primjer je danas svakako Ötzi - Ledeni čovjek,te putem njega imamo neposredan dokaz o korištenju i izgledu krznene odjeće i obuće prije otprilike 5300 godina.

Umjetnički objekti[uredi VE | uredi]

Alvar Altov naslonjač 400,prevučen jelenskom kožom

Moderna umjetnost[uredi VE | uredi]

Postoji više primjera ovakovih predmeta u razdoblju Moderne.Kao najpoznatiji primjer izdvojimo rad Merret Openheim naziva Le Déjeuner en fourrure.|

Uzroci propadanja krznenih predmeta[uredi VE | uredi]

Tepih buba hrani se vunom

Insekti[uredi VE | uredi]

Temperatura i vlažnost zraka[uredi VE | uredi]

Kemijski uzroci[uredi VE | uredi]

Neprimjerena pohrana[uredi VE | uredi]

Normalno trošenje materijala,krzno divlje mačke

Rukovanje[uredi VE | uredi]

Krzneni se predmeti lako prljaju.Kod odjeće dolazi i do oštećenja uslijed nošenja.S a predmetima treba rukovati u nitrilnim rukavicama.

Preparirani objekti[uredi VE | uredi]

Stariji su primjerci prepariranih životina ispunjavani slamom i papirom,kako bi se rekreirala muskulatura životinja.[4] B

Čišćenje[uredi VE | uredi]

Suho čišćenje[uredi VE | uredi]

Četke i usisač[uredi VE | uredi]

Čišćenje spužvom[uredi VE | uredi]

Mokro čišćenje[uredi VE | uredi]

Štetno za sve na bjelančevinama zasnovnae materijale.

Smrzavanje[uredi VE | uredi]

Ovo je jedini siguran način uništenja štetnika na krznu.[5] Objekte stavimo u poliesterne vreće iz kojih istisnemo sav zrak.2 tjedna u frizeru je obično dovoljno (-18 C).Na temperaturi od - 30 dovoljna su 72 sata..[5]

Preventivna zaštita[uredi VE | uredi]

"Od svih predmeta od prirodnih materijala,oni dobiveni od životinjskih koža među natrajnijim i najotpornijim su materijalima u zbirkama .[6]" Međutim sva su krzna osjetljiva na oštećenja od svjetlosti i temperature.Također obavezna je primjena Muzejske integrirane zaštite od štetnika.

Krzna[uredi VE | uredi]

Preparirani objekti[uredi VE | uredi]

U viktorijansko doba u uporabu je ušao arsenov sapun.[7]"Francuski farmaceut Jean-Baptiste Bécoeur, izumio je 1738 pastu za preveniranje napada štetnika na prepariranim objektima.[8] Radilo se o mješavini arsen trisulfida,kamfora,kalijeva karbonata,kalcijeva hidroksida i sapuna .[2] Dotični za svog života nije javno obznanio sastav mješavine no isti je 1820 ustanovio i popularizirao Louis Dufresne,francuski preparator.[7] T

Odjeća i pribor[uredi VE | uredi]

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Kite,M.,Thomson,R.:Conservation of Leather and Related Materials,London 2006.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. What’s the Difference Between Hair and Fur? pristupljeno 24. travnja 2016.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 taxidermy - A Short History of Taxidermy pristupljeno 30. travnja 2016.
  3. admin (29. studenoga 2011.). Carl Akeley pristupljeno 30. travnja 2016.
  4. 11 Things You Probably Didn't Know About Taxidermy pristupljeno 30. travnja 2016.
  5. 5,0 5,1 Pogrješka u citiranju: nije zadan tekst za izvor :16
  6. Minnesota Historical Society. Skin and Skin Products (Leather) pristupljeno 15. travnja 2016.
  7. 7,0 7,1 Marte, Fernando (1. siječnja 2006.). "Arsenic in taxidermy collections: History, detection, and management" 21 (1) pristupljeno 30. travnja 2016.
  8. Fox, Gene. Arsenic and old mounts – be careful pristupljeno 30. travnja 2016.