Konzervacija satova

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dva francuska konzolna sata, (Muzej mjerenja vremena, Besançon)

Konzervacija satova jedna je od specijalnosti unutar područja konzervacije-restauracije predmeta kulturne baštine. Usmjerena je na očuvanje starih satova te predmeta srodnih satovima, poput glazbenih automata.

Konzervator restaurator satova mora poznavati povijest i tehnologiju izrade satnih mehanizama, osnove povijesti umijetnosti, te također restauratorsku etiku i suvremene metode konzervacije-restauracije istih. Neophodno je i poznavanje osnova znanstvenog ispitivanja predmeta.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Vrste satova[uredi | uredi kôd]

  • stolni
  • zidni
  • ručni
  • džepni
  • satovi na javnim mjestima (tornjevi, zvonici, trgovi itd.)

Materijali korišteni u izradi satova[uredi | uredi kôd]

  • drvo
  • metali
  • staklo
  • emajl
  • keramika i porculan
  • plastika

Propadanje[uredi | uredi kôd]

Vidi još: Konzervacija predmeta od drva, Konzervacija metala i Konzervacija plastike

Osnove konzervacije[uredi | uredi kôd]

Vidi još: Konzervacija predmeta od drva, Konzervacija metala i Konzervacija plastike

  • konzervacija restauracija satnog mehanizma
  • konzervacija kućišta sata

Preventivna konzervacija[uredi | uredi kôd]

Primjereno rukovanje i pohrana satova,te odgovarajući klimatski uvjeti u čuvaonicama i tijekom izlaganja, te redovno održavanje svi zajedno doprinose održivosti satnih mehanizama.

Rukovanje[uredi | uredi kôd]

Određene preventivne mjere poduzete od osoba koje rukuju mehanizmom mogu pridonijeti sprečavanju oštećenja:

  • Kod rada na metalnim dijelovima preporuča se nošenje platnenih ili nitrilnih rukavica.[1]

Pohrana i izlaganje[uredi | uredi kôd]

Primjereno skladištenje te odgovarajuća oprema za izlaganje doprinose sigurnosti predmeta. Kod osvjetljavanja se preporuča korištenje prekidača osjetljivih na pokrete. Također bolje je koristiti indirektnu rasvijetu.

Temperatura i vlažnost zraka[uredi | uredi kôd]

Kod satova s drvenim kućištem cca 40 - 60 % RV, kod metalnih najviše 40 % RV, te temperatura od 20°C.

Održavanje[uredi | uredi kôd]

Redovno održavanje osigurava dugoročno dobro stanje predmeta tj.sata.

Provjere stanja objekta[uredi | uredi kôd]

Stanje satova treba kontrolirati što češće, te treba osigurati i redovno podmazivanje i čišćenje mehanizma.

Školovanje konzervatora restauratora satova[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskoj trenutačno ne postoji mogućnost školovanja za konzervatora restauratora satova.

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora[uredi | uredi kôd]

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj, pa i restauratora satnih mehanizama danas prije svega određuju sljedeći propisi:

  • Zakon o muzejima (21.10.2015.)
  • Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci (22.07.2010.)
  • Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja (11.05.2009.),
  • Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (24.04.2003.).

Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]

  • Smith, E. Reparieren alter Uhren, München, 1983.
  • Wills, P.B. (Ed.) Conservation of Clocks and Watches, London, 1995.
  • Булатов Т.В. Научная реставрация старинных часовых механизмов. Методические рекомендации, ISBN: 978-5-91134-386-6, Moskva, 2009.
  • Barnes, N.; Jordan, A. Maintaining Longcase Clocks-- An owners Guide to Maintenance,Restoration and Conservation, Ramsbury 2013.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Fahey, Mary M. The Care and Preservation of Clocks. Benson Ford Research Center. The Henry Ford. Pristupljeno 19. studenoga 2015.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]