Konzervacija i restauracija predmeta od željeza i čelika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Oko godine 400. sagrađen je željezni stup u Delhiju, visok 7 metara i težak više od 6 tona, koji i dan danas odolijeva monsunskim kišama i koroziji
Richard Serra, Fulcrum (1987.), 16,8 m visoka skulptura od Cor-ten čelika, London

Konzervacija i restauracija predmeta od željeza i čelika aktivnost je posvećena očuvanju i zaštiti predmeta od željeza i čelika, i to kako povijesnih tako i arheoloških. Na predmetima kulturne baštine od spomenutih materijala u Hrvatskoj rade školovani ili državno ispitani konzervatori restauratori metala.

Kroz povijest su predmeti od željeza i čelika izrađivani u religiozne, tehničke, umjetničke, kućanske, te vojne svrhe. Konzervacija restauracija istih teži prevenciji i usporavanju propadanja ovih predmeta, te također njihovom očuvanju za buduće generacije. Uklanjanje nečistoće te korozijskih produkata prvenstven je cilj zahvata na istima.

Konzervator-restaurator koji radi na predmetima od željeza ili čelika mora poznavati osnove povijesti i tehnologije obrade ovog materijala, kao i korozivne procese koji se najčešće javljaju na istima. Poželjna su i barem osnovna znanja o povijesti umjetnosti, arheologiji odnosno etnologiji ili tehnici zavisno kojim se materijalom pretežito bavi. Neizostavno je i poznavanje restauratorske etike, te suvremenih metoda rada na spomenutom materijalu.Također mora poznavati i osnovne pojmove vezane uz znanstvena ispitivanja ovih predmeta.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovne slitine željeza korištene u izradi predmeta kulturne baštine[uredi VE | uredi]

  • željezo za kovanje
  • čelici
  • nehrđajući čelici
  • lijevačke slitine

Metalurgija[uredi VE | uredi]

Korozija[uredi VE | uredi]

Hrđa, najčešći oblik atmosferske korozije željeznih predmeta

Konzervacija[uredi VE | uredi]

Povijesni predmeti[uredi VE | uredi]

Dokumentacija[uredi VE | uredi]

Dokumentacija mora uključivati detaljan opis svih faza rada, te korištenih materijala, znači prije, poslije i tijekom zahvata. U nju moraju biti uključeni i podaci o eventualnim znanstvenim ispitivanjima provedenim na predmetu, kao i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.

Istraživanja[uredi VE | uredi]

Danas su istraživanja integralni dio konzervatorskog tretmana metalnih predmeta kulturne baštine, barem u visoko razvijenim zemljama, kod nas su ona većinom još uvijek izuzetak a ne pravilo, posebice se ovo odnosi na naše muzeje-nažalost niti jedan od hrvatskih muzeja koji sakupljaju umjetničke, te tehničke, arheološke i etnografske predmete ne posjeduje istraživačku opremu, a ni potrebno osoblje.

Identifikacija metala i slitina[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, XRD, PIXE, LIBS, SEM, elektrokemijske tehnike, metalografija

Identifikacija korozionih procesa i produkata[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, Oddy test
  • Znanstvene metode - XRD, SEM, metalografija, elektrokemijske tehnike

Identifikacija metalu pridruženih materijala[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje,spot testovi, specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, kromatografija

Identifikacija tehnologije korištene za izradu predmeta[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, specifična težina
  • Znanstvene metode - metalografija, gamagrafija, tomografija

Donošenje odluka o potrebi i posljedicama zahvata[uredi VE | uredi]

Poželjno je da u donošenju odluka učešće uzme što veći broj stručnjaka, kao minimum možemo uzeti povijesničara umjetnosti, stručnjaka za koroziju željeza, te konzervatora restauratora.

Čišćenje[uredi VE | uredi]

kemijsko Elektokemijsko Mehaničko Ultrazvučno Laser
Amonium citrat 5% / pH 3,5[1]

Fosforna kiselina 10 - 20 % + 1 % tiourea[2]

EDTA 4 % pH 5,5[3]

Tioglikolna kiselina 3-30 % pH 7[3]

Polimetakrilna kiselina 10-15 % pH 4,5-5,5[4]

Mješavina organskih kiselina

47,5 g limunske kiseline

47,5 g natrijevog glukonata

4,9 g vinske kiseline

1 lit vode[5]

2-5 % NaOH,anode od nehrđajućeg čelika Mješavina taložene krede i vode

fina čelična vuna

skalpel

rotacijske čelične četke

mikropjeskarenje

čišćenje mlazom suhog leda[6]

natrij hidroksid 5-19 g

natrij karbonat 15-25 g

trinatrij fosfat 49-60 g

voda 1 lit

Uroni predmete na 2-5 minuta, isperi i ako treba ponovi.[7]

Može se koristiti[8]

Kod kemijski obojenih, znači plavljenih ili bruniranih predmeta nikako ne koristiti kemijsko čišćenje, već eventualno Ballistol, WD 40 ili mješavinu petroleja i parafina - sva ova sredstava omekšavaju hrđu te tako olakšavaju njeno uklanjanje. Predmete obojene uljanom ili nekom drugom bojom čistimo sredstvima koja se koriste i kod čišćenja slika ili polikromirane skulpture. Prije svega se tu radi o mješavinama raznih polarnih ili nepolarnih otapala.

Strukturalna konsolidacija[uredi VE | uredi]

Mogu se koristiti ljepljenje, vijci, zakovice, tvrdo ili meko lemljenje, te zavarivanje - bilo plinsko, elektrolučno, WIG, ili lasersko.

Stabilizacija[uredi VE | uredi]

Još uvijek je u svrhu stabilizacije povijesnih, te nešto rjeđe i arheoloških predmeta, rašireno korištenje taninskih otopina[9]. U novije vrijeme ispituju se i otopine na bazi karboksilata[10][11]te razni biljni ekstrakti, poput primjerice duhana[12].Također je moguće i korištenje mješavina tanina i fosforne kiseline te fosfatiranja.

Osim standardnog fosfatiranja razvijenog u svrhu industrijske primjene, postoje i procesi kod kojih dobiveni sloj nema vlastitu obojenost, te se stoga ne mijenja izgled predmeta. Takvi se procesi mogu koristiti i kod predmeta s tankim korozionim slojem, znači primijenjivi su i na kemijski i termički obojene, tj. plavljene ili brunirane predmete.

Zaštitne prevlake[uredi VE | uredi]

  • lakovi - Paraloid B-72 - Ormocer
  • voskovi - Renaissance Wax - Cosmolloid 80 H - Dinitrol 4010 - Poligen ES 91 009[13]
  • ulja - Ballistol - WD 40 - 8 dijelova white spirita / 2 dijela ribljeg ulja
  • kombinacije - osnovni sloj Paraloid B 72/ 2. sloj Renaissance Wax itd.

Arheološki predmeti[uredi VE | uredi]

Dokumentacija[uredi VE | uredi]

Dokumentacija mora uključivati detaljan opis svih faza rada, te korištenih materijala, znači prije, poslije i tijekom zahvata. U nju moraju biti uključeni i podaci o eventualnim znanstvenim ispitivanjima provedenim na predmetu, kao i preporuka za daljnje čuvanje predmeta. Kod arheoloških predmeta poželjno je i da dio dokumentacije budu i podaci o dubini, tipu i osobinama tla u kojem su predmeti nađeni, odnosno kod podvodnih nalaza o vrsti i dubini vode, kretanju morskih struja, količini plinova prisutnoj u vodi, kao i eventualnom prisustvu makro ili mikroskopskih organizama.

Istraživanja[uredi VE | uredi]

Danas su istraživanja integralni dio konzervatorskog tretmana metalnih predmeta kulturne baštine, barem u visoko razvijenim zemljama, kod nas su ona većinom još uvijek izuzetak a ne pravilo, posebice se ovo odnosi na naše muzeje-nažalost niti jedan od hrvatskih muzeja koji sakupljaju umjetničke, te tehničke, arheološke i etnografske predmete ne posjeduje istraživačku opremu, a ni potrebno osoblje.

Identifikacija metala i slitina[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, XRD, PIXE, LIBS, SEM, elektrokemijske metode, metalografija

Identifikacija korozionih procesa i produkata[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, Oddy test
  • Znanstvene metode - XRD, SEM, metalografija, elektrokemijske metode

Identifikacija metalu pridruženih materijala[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, kromatografija

Identifikacija tehnologije korištene za izradu predmeta[uredi VE | uredi]

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, specifična težina
  • Znanstvene metode - metalografija, gamagrafija, tomografija

Donošenje odluka o potrebi i posljedicama zahvata[uredi VE | uredi]

Poželjno je da u donošenju odluka učešće uzme što veći broj stručnjaka, kao minimum možemo uzeti arheologa upoznatog s temeljnim principima konzervacije željeznih predmeta, stručnjaka za koroziju željeza, te konzervatora-restauratora.

Čišćenje[uredi VE | uredi]

Kod arheoloških se predmeta preporuča isključivo korištenje mehaničkog čišćenja, znači skalpela, raznih rotacionih alata, ultrazvučnog dlijeta, te mikropjeskarenja. Čistiti do tzv. originalne površine, tj. sloja nastalog po napuštanju predmeta, nikako do samog metala.

Strukturalna konsolidacija[uredi VE | uredi]

U principu bi trebalo koristiti isključivo reverzibilne materijale poput ugušćene otopine Paraloida B 72. Mogu se koristiti i ojačanja od staklene tkanine ili netkane poliesterne tkanine, poput Holytexa ili Reemayja.

Stabilizacija[uredi VE | uredi]

Što se stabilizacije predmeta tiče ista se odnosi prije svega na što temeljitije uklanjanje topivih soli iz predmeta, prije svega klorida. Danas je najraširenija i najefikasnija metoda rad s alkalnom otopinom natrijeva sulfita[14]

Zaštitne prevlake[uredi VE | uredi]

  • lakovi - Paraloid B-72 - Ormocer
  • voskovi - Renaissance Wax - Cosmolloid 80 H - Dinitrol 4010 - Poligen ES 91 009
  • kombinacije - osnovni sloj Paraloid B 72/ 2. sloj Renaissance Wax itd.

Preventivna konzervacija[uredi VE | uredi]

Predmete je preporučeno čuvati na temperaturi 15-18 °C, relativnoj vlazi do 40 %, u slučaju predmeta kod kojih je željezo kombinirano s organskim materijalima najmanje 45 %, u slučaju arheoloških predmeta s aktivnim kloridima najviše 12-15 %. Rasvjeta do 300 lx za isključivo metalne predmete, do 150 lx za lakirane ili obojene, te do 50 lx za predmete kod kojih su prisutni i svijetloosjetljivi materijali. S predmetima rukovati u polietilenskim ili pamučnim rukavicama. Što češće kontrolirati stanje predmeta, posebno onih arheoloških.

Školovanje konzervatora - restauratora metala u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

  • Umjetnička Akademija u Splitu,konzerviranje restauriranje metala predaje se na prvoj i drugoj godini od 1997.godine, a od 2011. pokrenut je i petogodišnji studij konzervacije restauracije metala.[15].Treba naglasiti da su konzervaciju restauraciju metala niz godina tamo predavale osobe( i trenutačno opet predaju) koje to nikako ne bi mogle u nekoj visoko razvijenoj europskoj zemlji,uz izuzetak razdoblja od nepune 3 godine koliko je na studiju predavala Valentina Ljubić,inače voditeljica restauratorske radionice Tehničkog muzeja u Beču.[16][17]
  • Sveučilište u Dubrovniku, preddiplomski i diplomski studij konzervacije-restauracije metala (od 2005.).Nastavu vode talijanski stručnjaci,uz obaveznu praksu u Italiji.Treba naglasiti da se nastava odvija u suradnji sa Instituto per l arte e il restauro Palazzo Spinelli iz Firence,komercijalno orijentiranom institucijom,koja u svojoj matičnoj zemlji tek od 2014. ima pravo izvođenja petogodišnjeg studija ,a studij konzervacije restauracije tek od 2015..[18]

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora metala u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe, pa i konzervatora restauratora metala ,uključujući i predmete od željeza i čelika u Hrvatskoj danas prije svega određuju slijedeći propisi:

  • Zakon o muzejima (16. listopada 1998.)
  • Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci (22. srpnja 2010.)
  • Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja (11. svibnja 2009.)
  • Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (24. travnja 2003.)

Svi su ovi propisi,pa i oni najnoviji izrazito birokratski i neusklađeni sa propisima koji važe u drugim,prije svega onim visoko razvijenim zemljama Europske unije.Primjena istih također je krajnje netransparentna i podložna birokratskim manipulacijama,posebice u muzejima,dok je situacija u Hrvatskom restauratorskom zavodu ipak nešto povoljnija.


Nadležna državna tijela uporno podržavaju umjetnu i apsurdnu podjelu na muzejske restauratore i restauratore koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu ili privatno, i to uprkos tome što ovakova praksa u visoko razvijenim zemljama Europske unije ne postoji.

Što se tiče zaštite prava konzervatora restauratora,kako u ovom trenutku još ne postoji krovna udruga koja bi se bavila i ovim pitanjima,ista praktično ne postoji.Četiri trenutačno aktivne udruge koje okupljaju konzervatore restauratore u Hrvatskoj ovim se problemima praktično ne bave,te se stječe dojam da su isti za njih posve nebitni.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. H. Brinch-Madsen, "Die reinigung von eisen mit ammoniakalischer Citronensaure", Arbeitsblatter fur Restauratoren 2/1974.
  2. Stambolov, T.; Eichelmann, N.; Bleck, R. D.: Korrosion u nd Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall / I ,Weimar 1987.
  3. 3,0 3,1 (njem.) Stambolov, T.; Eichelmann, N.; Bleck, R. D.: Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall, I, Weimar, 1987.
  4. (rus.) Nikitin, M. K.; Meljnikova, E. P.: Himija v restavracii, Lenjingrad, 1990.
  5. USPT 4,264,418
  6. DRY-ICE BLASTING FOR THE CONSERVATION CLEANING OF METALS,Izlaganje na konferenciji Metal 2010.,R. van der Molen,Charleston 2010.
  7. Dasojan, M. A.; Palmskaja, I. J.; Saharova, E. V.: Tehnologija elktrohimičeskih pokritij, Lenjingrad 1989.
  8. 1.Cooper, M.I. (2002) Laser cleaning of metal surfaces: an overview. Paper presented at the UKIC Metals Section ‘Back to Basics: Surface Treatments’ conference (Liverpool, October 1999). Published in ‘Back to Basics, The Metals Section' Press, 34-39.
  9. Stambolov,T;Bleck,R.D.;Eichelmann,N. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall/I,Weimar 1987.
  10. North, N. A.; Hefter, G. T.; Tan, S. H.: Organic Corrosion inhibitors in Neutral Solutions; Part 1 – Inhibition of Steel, Copper, and Aluminium by Straight Chain Carboxylates, Corrosion, 53. svezak, br. 8., kolovoz 1997.
  11. Stéphanie Hollner, François Mirambet, Emmanuel Rocca, Solenn Reguer: Development of new environmentally safe protection systems for the conservation of iron artefacts, Metal 2010, conference proceedings, Charleston, 2010., str 160.
  12. http://www.electrochem.org/dl/ma/202/pdfs/0340.PDF Pristupljeno 28. svibnja 2012.
  13. Wolfram, J.: Better than paraloid? Testing poligen waxes as coatings for metal objects, Izlaganje na konferenciji Metal 2010., Charleston, 2010.
  14. (engl.) Gilberg, M.; Seeley, N.: The Alkaline Sodium Sulphite Reduction Process for Archaeological Iron: A Closer Look, Studies in Conservation, London, 1982.
  15. http://www.umas.hr/odjeli/likovna-umjetnost/konzervacija-restauracija/ pristup stranici 14.12.2013.
  16. http://www.e-insitu.com/hr/odsjek/odjel-za-restauraciju-i-konzervaciju-metala/specijalisticko-usmjerenje-konzervacija-restauracija-metala.html Pristup stranici 13.03.2014.
  17. http://www.technischesmuseum.at/person/mag-valentina-ljubic-tobisch Pristup stranici 13.04.2014.
  18. http://www.palazzospinelli.org/ita/corsi.asp Pristup stranici 12.03.2014,
  19. http://www.konferencija-restauracija.com/posteri/176-horvat-et-al.html ,pristup stranici 24.07.2012.
  20. http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=50943 Pristup stranici 13.03.2014.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • (engl.) Selwyn, L.: Metals and Corrosion-A Handbook for Conservation Professional, Ottawa, 2004.
  • (engl.) Scott, D. A.: Iron and Steel in Art - Corrossion, Colorants, Conservation, London, 2009.
  • (engl.) Scott, D. A.: Metallography and Microstructure of Ancient and Historic Metals, Santa Monica, 1991.
  • (engl.) Scott, D. A.: Ancient and Historic Metals-Conservation and Scientific Research, Santa Monica, 1994.
  • (engl.) Dillman, P.; Beranger, G.; Piccardo, P.; Matthiesen, H.: Corrosion of metallic heritage artefacts-Investigation, Conservation and Prediction of long term behaviour, Cambridge, 2007.
  • (engl.) Cronyn, J. M.: The Elements of Archaeological Conservation, London, 1990.
  • (engl.) La Niece, S.; Craddock, P.: Metal Plating and Patination: Cultural, Technical and Historical Develpoments, Boston, 1993.
  • (hrv.) Budija, G.: Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od željeza i njegovih slitina, Vijesti muzealaca i konzervatora, 1, Zagreb, 2002.
  • (engl.) Gilberg, M. R.; Seeley, N. J.: The alkaline sodium sulphite reduction process for archaeological iron: a closer look, Studies in Conservation 27, 1982., str. 180.-184.
  • (engl.) Costain, C. G.: Evaluation of storage solutions for archaeological iron, Journal of the Canadian Association for Conservation 25, 2000., str. 11.-20.
  • (njem.) Greiff, S.; Bach, D.: Eisenkorrosion und Natriumsulfitentsalzung: Theorie und Praxis, Arbeitsblätter für Restauratoren, Gruppe 1, 2000., str. 319.-339.
  • (engl.) Watkinson, D.: Chloride extraction from archaeological iron: comparative treatment efficiencies, Archaeological conservation & it´s consequences: Preprints of the contributions of the Copenhagen Congress 1996, International Institute for Conservation, London, 1996., str. 208.-212.
  • (engl.) Keene, S.; Orton, C.: Stability of treated archaeological iron: an assessment, Studies in Conservation 30, 1985., str. 136.-142.
  • (engl.) North, N. A.; Pearson, C.: Alkaline sulfite reduction treatment of marine iron, ICOM Committee for Conservation, 4th triennial Meeting, Venice, 13.-18. listopada 1975., reizdanje: Paris: International Council of Museums, 75/13/3, str. 1.-14.
  • (engl.) Turgoose, S.: Post-excavation changes in iron antiquities, Studies in Conservation 27, 1982., str. 97.-101.
  • (engl.) Mardikian, P.; Gonzalez, N. G.; Drews, M. J.; Nassanen, L.; ur. Eggert, G.; Schmutzler, B.: The use of subcritical alkaline solutions for the stabilization of archaeological iron artifacts, Archaeological Iron Conservation Colloquium State Academy of Art & Design, Stuttgart, 24.-26. lipnja 2010., str. 59.-62.
  • (engl.) Neff, D.; Réguer, S.; Bellot-Gurlet, L.; Dillman, P.; Bertholon, R.: Structural characterization of corrosion products on archaeological iron: an integrated analytical approach to establish corrosion forms, Journal of Raman Spectroscopy, 35, 2004., str. 739.-745.
  • (engl.) Selwyn, L.; McKinnon, W. R.; Argyropoulos, V.: Models for Chloride ion Diffusion in Archaeological Iron, Studies in Conservation, 46, 2001., str. 109.-120.
  • (engl.) MacLeod, I. D.; ur. Roy, A.; Smith, P.: In-situ conservation of cannon and anchors on shipwreck sites, Conservation of Archaeological Sites and its Consequences, IIC, London, 1996., str. 111.-115.
  • (engl.) MacLeod I. D.; Cook, D.; Schindelholz, E.: Corrosion and conservation of the American civil war ironclad USS Monitor (1862), Preprints for ICOM-CC Triennial Meeting, New Delhi, rujan 2008., str. 279.-285.
  • (engl.) Schmuecker, E.: Historic iron: surface stabilisation and appearance, MA thesis, Royal College of Art and Victoria and Albert Museum, London, 2004.
  • (engl.) Lemos, M.; Tissot, I.; Tissot, M.; Pedroso, P.; Silvestre, P.; ur. Degrigny, C.; Van Langh, R.; Ankersmit, B.; Joosten, I.: Conservation of a Portuguese 15th-century iron cannon: the advantages of dry-ice blasting methodology, poster presented at METAL07, Proceedings of the ICOM-CC Metal WG interim meeting, Rijksmuseum, Amsterdam, IV. svezak, 2007., str. 53.
  • (engl.) Turner, R.; ur. Moody, H.: Abrasive cleaning: an overview, Selected Papers from a Series of Conferences organized by the Metal Section of UKIC 1999-2000, Metals Section Press of the United Kingdom Institute for Conservation, London, 2002., str. 31.-33.
  • (engl.) Wilson, Lyn; Davey, Ali; Mitchell, David S.; Davidson, Alan: Traditional Architectural Ironwork : Scientific Approaches to Determining Best Conservation Practice and the Bute Canopy Case Study in Metal 2010, Proceedings of the Interim Meeting of the ICOM-CC Metal WG, Charleston, 2010.
  • (engl.) Wilson, Lyn; Mitchell, David S.;, Davey, Ali; Pritchard, D., ur. Mardikian, P.; Chemello, C.: Digital Documentation of Historic Ferrous Metal Structures: 3D Laser Scanning as a Conservation Tool, Metal 2010, Proceedings of the Interim Meeting of the ICOM-CC Metal WG, Charleston, South Carolina, 11.-15. listopada 2010.
  • (engl.) Fryer, Emily; Pullen, Derek; Greenfield, David; ur. Mardikian, P.; Chemello, C.; Watters, C., Hull, P.: Saving Your Spangles: The Conservation and Care of Galvanised Steel Sculptures, Metal 2010, Proceedings of the Interim Meeting of the ICOM-CC Metal WG, Clemson University, Charleston, South Carolina, 11.-15. listopada 2010.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Video zapisi
Pulpito di prato, restauro.jpg     Molimo pročitajte Opće odricanje od odgovornosti.
Sve navedene informacije namjenjene su profesionalnim konzervatorima, restauratorima, muzejskim djelatnicima, te onima koje ova problematika zanima i to isključivo u obrazovne svrhe.
Njihova svrha nikako nije nadomjestiti konzultiranje s profesionalnim konzervatorom.