Kronologija Domovinskog rata: kolovoz 1990.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


2. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Od 2.256 zaposlenih u Saveznom sekretarijatu za vanjske poslove samo je 267 (11,8) iz Hrvatske, a i od toga broja samo je nešto više od 50 posto Hrvata.[1]

5. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • U Knin stigao brzojav kojim Ministarstvo za pravosuđe i upravu Hrvatske zabranjuje provođenje referenduma, bilo da je riječ o kulturnoj ili političkoj autonomiji, u zajednici općina sjeverne Dalmacije i Like.[1]
  • U Banja Luci održana osnivačka skupština Srpske demokratske stranke, a Jovan Rašković Markovićevo jugoslavenstvo ocijenio kao nastavak antisrpske politike.[1]

7. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Unatoč zabrani, u Kninu i Donjem Lapcu odlučili da se referendum o srpskoj autonomiji održi od 19. kolovoza do 2. rujna ove godine.[1]

14. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u Zagrebu razgovarao s novinarima javnih glasila, te upozorio da se Hrvatska suočava s dobro organiziranom urotom, kojoj je u pozadini velikosrpska koncepcija.[2]
  • Jučerašnji odlazak kninske delegacije Srba, koja sebe proglašava predstavnikom sviju Srba u Hrvatskoj, u Beograd (saveznom državnom predsjedniku Srbinu Borisavu Joviću) nastavak je one politike iz prošlosti koja je pokroviteljstvo za Srbe tražila u Beču, Budimpešti ili Beogradu, piše Večernji list.[2]

18. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Na izvanrednoj sjednici Vlade i Predsjedništva Sabora Hrvatske predloženo da se Srpska demokratska stranka kao teroristička stavi izvan zakona.[2]
  • Radio Knin i Tanjug javili da je oko 18 sati predsjednik Skupštine općine Knin dr. Milan Babić proglasio na području općine ratno stanje. Babić kasnije opovrgnuo vijest da je proglasio ratno stanje.[2]
  • U Sarajevu, pred više od deset tisuća delegata i gostiju u Skenderiji održana osnivačka skupština HDZ-a za Bosnu i Hercegovinu.[2]

19. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Predsjedništvo Republike Hrvatske zatražilo od Predsjedništva SFRJ i Saveznog izvršnog vijeća da osiguraju poštovanje ustavnog poretka u čitavoj zemlji.[2]
  • Srbi se na referendumu izjašnjavaju o autonomiji u Hrvatskoj.[2]
  • U pismu Predsjedništvu SFRJ Slobodan Milošević licemjerno kaže da se represivnim mjerama pokušava Srbima u Hrvatskoj ukinuti osnovno ljudsko pravo - slobodno izražavanje mišljenja.[2]

20. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Nitko od zastupnika SDS-a u Saboru Republike Hrvatske neće prisustvovati izvanrednom zasjedanju Sabora, javljeno iz Knina.[2]

21. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Obrana Hrvatske i razvijanje demokracije nadstranačka je obveza svih, zaključak je skupa hrvatskih političkih stranaka održanog u Zagrebu.[3]
  • Osobnim izjašnjavanjem građana ne mogu se mimo saveznog Ustava i republičkih ustava mijenjati odnosi između i unutar društveno-političkih zajednica - stvarati odnosi autonomije, zaključak je jučerašnje sjednice Saveznog izvršnog vijeća.[3]
  • U Negoslavcima, selu vukovarske općine, za autonomiju glasovalo 132% (!) Srba.[3]

22. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • U intervjuu Dnevniku, emisiji Švedskog radija za Jugoslavene, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman rekao da referendum nema nikakve pravne osnove i da za Republiku Hrvatsku neće značiti ništa.[3]

24. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Na Izvanrednom zasjedanju Sabora Republike Hrvatske govorio hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman upozorivši da je danas Hrvatska suočena s izvanrednim stanjem - najavljivanim ustankom, koji je kulminirao u otvorenoj oružanoj srpskoj pobuni.[3]
  • Sabor Republike Hrvatske proglasio Rezoluciju o zaštiti ustavnog demokratskog poretka i nacionalnim pravima u Hrvatskoj, te tajnim glasanjem razriješio dužnosti člana Predsjedništva SFRJ dr. Stipu Šuvara i na njegovo mjesto izabrao Stipu Mesića, dosadašnjeg predsjednika Vlade Hrvatske. Novi predsjednik Vlade je Josip Manolić.[3]

26. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • U Donjem Lapcu i Našicama za autonomiju Srba u Hrvatskoj izjasnilo se 160, odnosno 400 posto,rekao član izborne komisije Dušan Vještica na konferenciji za novinare Srpske demokratske stranke u Kninu.[3]

27. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • U Splitu predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otvorio XV. Europsko atletsko prvenstvo.[3]

28. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Biro za štampu Predsjedništva SFRJ prosvjedovao što je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u Splitu otvorio Prvenstvo Europe u atletici, jer je to pravo predsjednika države, u ovom slučaju predsjednika Predsjedništva SFRJ dr. Borisava Jovića.[3]

30. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Ustavni sud Hrvatske poništio odluke skupština općina Knin, Donji Lapac, Gračac, Vojnić, Dvor, Glina, Obrovac i Benkovac o osnivanju zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like, jer niti jedna skupština općina nema, niti je imala, ustavno ovlaštenje da osnuje zajednicu općina i da utvrđuje teritorij zajednice općina.[3]
  • Delegacija američkog Kongres, predvođeno Bobom Doleom, nakon posjeta Jugoslaviji, dala izjavu u Zagrebu, u kojoj ističe kontraste između brzih koraka da demokraciji i slobodnom poduzetništvu u Hrvatskoj i Sloveniji naspram ustrajnosti na staroj komunističkoj represiji u Srbiji.[3]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. kolovoza – 10. kolovoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. kolovoza – 20. kolovoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. kolovoza – 31. kolovoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.