Kronologija Domovinskog rata: svibanj 1990.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


1. svibnja[uredi | uredi kôd]

4. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • Obilježena deseta obljetnica smrti Josipa Broza Tita - u Zagrebu su, kao i proteklih godine, u 15,05 (vrijeme Titove smrti) oglasile se sirene, dok su se u Beogradu održale antititovske demonstracije.[1]

8. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • Članovi CK SKJ, u krnjem sastavu, bez predstavnika Hrvatske i Slovenije (iz CKSKH sjednici prisustvovao samo Borislav Mikelić), bez kvoruma, (od 165 prisustvovalo 89 članova), raspravljali o dnevnom redu i karakteru sastanka, koji je sazvan kao 31. partijski plenum.[1]
  • Prema konačnim rezultatima izbora, od 40 mjesta u Društveno-političkom vijeću Gradske skupštine Zagreba, HDZ-u pripalo 37, komunistima jedno a u još dvije izborne jedinice održava se drugi krug 20. svibnja.[1]
  • Prema konačnim rezultatima izbora, u Vijeću općina zagrebačke Gradske skupštine od 56 mjesta HDZ osvojio 51, komunisti 4, a za jedno mjesto održat će se drugi izborni krug za 14 dana.[1]

10. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • KAKO je poznat pobjednik u slobodnim višestranačkim saborskim izborima, dr. Franjo Tuđman, predsjednik pobjedničke Hrvatske demokratske zajednice, inicirao sastanak svoji najbližih suradnika iz rukovodećeg vrha stranke s dosadašnjim najvišim funkcionarima SR Hrvatske.[1]
  • REPUBLIČKA izborna komisija obznanila izborne rezultate prvog i drugog izbornog kruga u Hrvatskoj - pobjednik HDZ.[1]

12. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • U BEOGRADU danas osnovana Srpska demokratska stranka, koja će, kako se objašnjava, okupljati tamošnje Srbe rodom iz Hrvatske, a glavni govornik na osnivačkoj skupštini bio dr. Jovan Rašković.[2]

13. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • NA zagrebačkom nogometnom stadionu u Maksimiru prekinut susret između Dinama i beogradske Crvene zvezde, jer su navijači Crvene zvezde izazvali neviđene nerede za vrijeme održavanja nogometnog susreta.[2]

14. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • U DVORANI Globus na Zagrebačkom velesajmu održana - nakon višestranačkih izbora u Hrvatskoj - prva sjednica Glavnog odbora Hrvatske demokratske zajednice.[2]

15. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • OBAVLJENA uobičajena svibanjska smjena na čelu Predsjedništva SFRJ - kolektivnog šefa države umjesto dosadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ dr. Janeza Drnovšeka (iz Slovenije), novi predsjednik Predsjedništva SFRJ dr. Borislav Jović (iz Srbije).[2]

19. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • NAVODNO, od grupe nepoznatih građana, napadnut Miroslav Mlinar, 23-godišnji student, predsjednik Mjesnog odbora Srpske demokratske stranke u Benkovcu, te nožem ranjen u predjelu vrata i trbuha.[2]

23. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • U SLOVENIJI, kao i u Hrvatskoj, oduzeto oružje Teritorijalnoj obrani i smješteno u skladišta JNA, učinjeno je to po nalogu Saveznog sekretarijata za narodu obranu iz Beograda a sve zbog straha da bi Slovenija i Hrvatska mogle i oružjem štititi svoje težnje sumjerene ostvarenju suvereniteta.[3]
  • ODRŽANA sjednica Predsjedništva SR Hrvatske, kojoj je predsjedavao predsjednik Ivo Latin, a raspravljalo se o povlačenju naoružanja Teritorijalne obrane u skladišta JNA, te konstatirano da ovo Predsjedništvo o tome, nije bilo obaviješteno, iako je Teritorijalna zaštita pod izričitom nadležnošću Republike.[3]

28. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • U POVODU upita i protesta iz Slovenije i Hrvatske predstavnici JNA objasnili da oružje slovenske i hrvatske Teritorijalne obrane nije oduzeto već samo premješteno u sigurnija skladišta.[3]
  • PREDSJEDNIŠTVO SFRJ nama namjeru zaustavljati proces demokratizacije, osporavati rezultate obavljenih višestranačkih izbora niti uvoditi izvanredne mjere, ali će tražiti poštovanje ustavnosti i zakonitosti, rekao u Skupštini SFRJ novi predsjednik Predsjedništva Borisav Jović.[3]

30. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • Održana konstituirajuća sjednica višestranačkog Sabora SR Hrvatske.[3]

31. svibnja[uredi | uredi kôd]

  • Nastavljeno zasjedanje hrvatskog Sabora, Stipe Mesić mandatar za sastav novog republičkog Izvršnog vijeća.[3]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e f g Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. svibnja – 10. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. a b c d e Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. svibnja – 20. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  3. a b c d e f Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. svibnja – 31. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.