Kronologija Domovinskog rata: rujan 1992.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


1. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednik Republike Hrvatske dr. Tuđman na konferenciji za novinare u Zagrebu izjavio da je londonska konferencija - kraj velike Srbije.[1]
  • Hrvatska nema želje da postane stalni član Pokreta nesvrstanih, ali postoje razlozi da se uspostave što bolji odnosi sa zemljama članicama, kazao hrvatski predsjednik dr. Tuđman.[1]
  • U Dubrovniku počelo suđenje petorici izdajnika i suradnika okupatora koji su dubrovačku općinu htjeli pripojiti tzv. Jugoslaviji.[1]
  • Nastavljaju se napadi na Tomislavgrad i Mostar.[1]
  • Bivši poljski premijer Tadeusz Mazowiecki srušio alibi glavnog tajnika UN Boutrosa Ghalija za pasivnost plavih kaciga na području bivše Jugoslavije.[1]

3. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Raketom pogođen talijanski zrakoplov koji je u Sarajevo prevozio humanitarnu pomoć, tvrde svjedoci nesreće. Sva četiri člana posade poginula.[1]
  • Parlamentarna skupština Zapadnoeuropske unije (WEU) pozvala na potpunu blokadu SR Jugoslavije.[1]
  • Europska dvanaestorica pojačali trgovinski embargo protiv Srbije i Crne Gore.[1]
  • Njemački tjednik Stern slikom dokazao kako Makedonija i Grčka krše naftni embargo protiv Srbije.[1]

4. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Pobunjeni hrvatski Srbi oružjem otjerali pripadnike UNPROFOR-a s Peručkog jezera, kad su namjeravali ispustiti višak vode koja je zaprijetila srušiti branu, čime bi bila poplavljena mnoga sela u dolini Cetine.[1]
  • Ekipa novinara i snimatelja francuske televizije kamerom zabilježila masakr 50 Muslimana u selu Dobošnici, blizu Tuzle.[1]
  • Na Summitu nesvrstanih u Džakarti Jugoslavija isključena iz rasprave.[1]
  • Francuski predsjednik Mitterand usprotivio se uspostavi blokade zračnog prometa na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno BiH, poput one na jugu Iraka.[1]
  • Unatoč nesreći talijanskog zrakoplova, slanje humanitarne pomoći u Sarajevo će se nastaviti, zaključeno na konferenciji o bivšoj Jugoslaviji u Ženevi.[1]

5. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatska se ne može složiti s prijedlogom premijera tzv. SR Jugoslavije Milana Panića da dio vojske SRJ ostane na vrhu Prevlake, rekao u Zagrebu Mavraku Gouldingu, pomoćniku glavnog tajnika UN, hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.[1]
  • Čile prekinuo diplomatske odnose s tzv. SR Jugoslavijom[1]

6. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Supredsjedatelji Mirovne konferencije, Vance i Owen zahtijevaju da Srbi u BiH predaju UNPROFOR-u teško naoružanje do 12. rujna 1992.[1]
  • Stručnjaci talijanskog Ministarstva obrane pronašli dokaze da je zrakoplov koji je prevozio humanitarnu pomoć u Sarajevo pogođen projektilom SAM-7 pod nazivom strijela.[1]
  • Grupa za sukcesiju država bivše Jugoslavije započela radom u Ženevi.[1]
  • Nesvrstani na summitu u Džakarti osudili srpsku politiku.[1]
  • Zaprepašteni smo držanjem UNPROFOR-a, stoji u pismu zadarskih nadbiskupa Marijana Oblaka i Ivana Prenđe vrhovnom zapovjedniku UNPROFOR-a Satishu Nambiaru, u povodu najnovijeg rušenja katoličkih crkava.[1]

7. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Konstituiran novi Sabor Republike Hrvatske, Stjepan Mesić predsjednik Sabora.[1]
  • Muslimani ne mogu očekivati da će 17 posto Hrvata biti ti koji će osloboditi cijelu Bosnu i Hercegovinu, a onda im predati političku vlast, rekao za Večernji list predsjednik HVO srednje Bosne Dario Kordić.[1]
  • Muslimanske postrojbe osvojile sarajevsko naselje Stup, naseljeno uglavnom Hrvatima, koje je dosad bilo sarajevska oaza mira.[1]
  • Mock opominje zapadne zemlje da je isteklo vrijeme za oklijevanje u BiH, jer će, u protivnom, radikalne islamske države vjerojatno same vojno intervenirati.[1]

8. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Sabor Republike Hrvatske izglasao povjerenje novoj Vladi na čelu s Hrvojem Šarinićem.[1]
  • Srbi u Hrvatskoj - kao građani Hrvatske srpske nacionalnosti, hrvatski državljani - moraju shvatiti da je u njihovu interesu, da sami, što prije i što više, pridonesu normalizaciji odnosa u čitavoj Hrvatskoj, stoji u poslanici predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.[1]
  • Hrvatska za zbrinjavanje oko 700.000 prognanika i izbjeglica troši oko 20 posto svoga proračuna, rekao u Saboru predsjednik hrvatske Vlade Hrvoje Šarinić.[1]
  • Slavonski Brod srpski agresor iz Bosne razara i najubojitijim oružjem koje ima - raketama zemlja-zemlja, tzv. lunama.[1]
  • Glavni tajnik UN Boutros Ghali dao u Parizu načelnu suglasnost prijedlogu zračne zaštite letova za dopremu humanitarne pomoći Sarajevu, uz uvjet da operacija teče pod nadzorom UN.[1]
  • Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, u razgovoru s novinarom Reutera, obećao da će i prije postavljenog roka od strane Vancea i Owena staviti pod međunarodni nadzor sve teško oružje.[1]

9. rujna[uredi | uredi kôd]

  • U Zagrebu hrvatski predsjednik Tuđman razgovarao sa supredsjedateljima Ženevske konferencije Vanceom i Owenom. Zaključeno da UNPROFOR mora poduzeti odlučnije korake u otvaranju prometnica i povratku prognanika, te razoružanju srpske paravojne milicije.[1]
  • Predstavnici SDA i HDZ dogovorili u Međugorju regionalnu podjelu BiH na četiri konstitutivne jedinice, u kojoj ne dominira isključivo etnički kriterij.[1]
  • Francuska zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti nakon ubojstva dvojice francuskih vojnika blizu Sarajeva.[1]
  • Zabrinut sam za sudbinu zarobljenih Muslimana, jer je predstavnik Međunarodnog Crvenog križa protjeran iz srpskog logora Trnopolje pod prijetnjom oružja, izjavio u Londonu sir John Thompson, vođa međunarodne istražne komisije o zarobljeničkim logorima u BiH.[1]

10. rujna[uredi | uredi kôd]

  • U novom izvještaju glavnog tajnika UN Boutros Ghalija o BiH predviđeni humanitarni koridori za 11 gradova,[kojih?] a snage UN imat će pravo na samoobranu.[1]
  • U konclogorima diljem okupiranje BiH, prema podacima Vlade BiH, Srbi drže 30-35 tisuća žena i djevojčica, nad kojima se seksualno iživljavaju.[1]
  • U Zagrebu proslavljena pedeseta godišnjica osnivanja domobranske časničke škole.[1]
  • Hrvatske prognanici dali Vladi i UNPROFOR-u ultimatum, sa zadanim konkretnim i preciznim datumima povratka, te točno određeni mjestima povratka.[1]
  • Obični ljudi u tzv. Jugoslaviji potpuno dezinformirani istinama što im ih serviraju režimski mediji.[1]

11. rujna[uredi | uredi kôd]

  • U Deklaraciji Ministarskog komiteta Europskog savjeta sa zasjedanja u Istanbulu srpske i crnogorske snage proglašene glavnim agresorom na suverenu državu BiH, te najoštrije osuđeno etničko čišćenje.[2]
  • Srpski zrakoplovi iskorištavaju letove humanitarne pomoći kao zaklon, piše New York Time, citirajući vladine izvore.[2]
  • Embargo protiv Srbije osuđen na propast, tvrdi njemački TV-novinar i otkriva kako svijet, zajedno sa Srbijom, izigrava ekonomske sankcije protiv tzv. Jugoslavije.[2]

14. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Na udaru srpskog topništva i zrakoplovstva i dalje Bosanska Posavina, Sarajevo, Mostar, Goražde, Bihać...[2]
  • Ne prestaje granatiranje Slavonske Posavine iz Bosne, Slavonski Brod pretrpio nova razaranja i žrtve.[2]
  • Hrvatskoj napokon odobren od Visokog komesarijata UN za izbjeglice prvi milijun dolara pomoći za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica.[2]
  • U priopćenju Zajednice srpskog naroda u Republici Hrvatskoj istaknuto da je osnivanju Zajednice pružen otpor iz redova onih snaga koje u tome činu 'prepoznaju' akt priznanja hrvatske države.[2]
  • Pobunjeni hrvatski Srbi minirali zadarski aerodrom, usprkos tvrdnjama UNPROFOR-a da piste na aerodromu nisu minirane, rečeno na konferenciji za novinare u Zadru.[2]
  • Cyrus Vance rekao novinarima u Beogradu, u prisutnosti Ćosića i Panića, kratko i jasno: Prevlaka pripada Hrvatskoj.[2]

15. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Vijeće sigurnosti UN prihvatilo rezoluciju kojom odobrava upućivanje novih 6.000 pripadnika Mirovnih snaga u BiH sa zadaćom zaštite humanitarnih konvoja.[2]
  • Veleposlanik Republike Hrvatske u Ujedinjenih narodima dr. Mario Nobilo predao vjerodajnice glavnom tajniku UN Boutros Ghaliju.[2]
  • Ustavni sud BiH donio odluku o neustavnosti Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.[2]
  • Srbi prave budalama vas i nas, odgovor je predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića supredsjedateljima Mirovne konferencije Vanceu i Owenu.[2]
  • Embargo na uvoz oružja pogodio je sve republike osim Srbije. Ta činjenica, uz jamstva da neće biti vojne intervencije protiv agresora, dala je Srbiji zeleno svjetlo za početak napada - rekao za Večernji list u Washingtonu bivši načelnik yugo-deska u State Departmentu George Kenney.[2]
  • Britanska vlada zatražila od Odbora UN za sankcije istragu o srpskim trgovačkim aktivnostima na Cipru.[2]
  • Vance i Owen osudili, u kontaktu s Radovanom Karadžićem, bombardiranje četiriju gradova u BiH.[2]

16. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Američki, hrvatski i bosansko-hercegovački veleposlanici u UN odlučno traže isključenje Jugoslavije iz svjetske organizacije, te istaknuli da Srbija i Crna Gora nemaju pravo isključivog nasljeđivanja bivše države.[2]
  • Specijalci iz Srbije trebali su likvidirati, uoči londonske konferencije, dvadesetak uglednih Srba Gorskog Kotara,ali su zapeli u minskim poljima.[2]
  • HDZ BIH, unatoč teškoćama u ratu, glavna je politička snaga hrvatskog naroda u BiH, izjavili u Ljubuškom predstavnici Crkve u Hrvata u BiH.[2]

17. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Minobacači, mine i granate, umjesto u Angolu, neidentificiranim brodom dopremljeni u jednu crnogorsku luku.[2]
  • Pobunjeni hrvatski Srbi uvjetuju otvaranje dionice auto-ceste od Nove Gradiške do Novske otvaranjem cijele auto-ceste od Zagreba do Beograda.[2]
  • U Split iz Sarajeva stigla tri autobusa sa 160 izbjeglica, u organizaciji Židovske općine Sarajevo.[2]
  • Premijer tzv. SR Jugoslavije Milan Panić, po povratku iz Moskve, izjavio Crnogorskom radiju da poluotok Prevlaka pripada Hrvatskoj.[2]

18. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Za rata nametnuta Hrvatskoj oko 3.600 djece ostalo bez jednog ili oba roditelja, izjavio u susretu s delegacijom UNICEF-a u Zagrebu hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.[2]
  • Poslije gotovo pet mjeseci borbe oslobođen je sav teritorij općine Goražde, izjavio predsjednik ratnog predsjedništva te općine Hadžo Efendić.[2]

19. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Novi zločin srpskog zrakoplovstva u BiH: u bombardiranju Brčkog poginule 42 osobe, a 86 ih je ranjeno.[2]
  • Vijeće sigurnosti UN izglasovalo Rezoluciju 777., kojom isključuje tzv. Jugoslaviju iz rada Generalne skupštine i odriče pravo SRJ da je automatski naslijedi.[2]

20. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Odlazim na zasjedanje Generalne skupštine UN kako bih iznio hrvatska gledišta glede okončanja ratne krize na području bivše Jugoslavije - kazao predsjednik Tuđman u Zagrebu pred put u New York.[2]
  • Srpski zrakoplovi dvaput bombardirali Novi Travnik, javlja Press-centar Oružanih snaga BiH.[2]
  • Glavni tajnik UN Boutros Ghali u intervjuu Reuteru izrazio bojazan da bi raspad bivše Jugoslavije mogao postati zastrašujućim uzorom za 21. stoljeće.[2]
  • Beograd će, ako zatraži primanje u UN, morati poštovati ne samo ljudska prava i prava nacionalnih manjina, nego i međunarodno pravo, a posebno načelo nemijenjanja međunarodnih granica silom, rekao u Beču šef austrijske diplomacije Alois Mock.[2]
  • Amnesty International upozorava na srpske logore u BiH i poručuje vladama i svjetskoj javnosti: Nemojte reći da nismo znali![2]
  • Srbiji valja dati ultimatum da zaustavi ratovanje, rekla u Londonu za CNN bivša britanska premijerka Margaret Thatcher.[2]

21. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Dvadesetičetiri odbornika Skupštine općine Subotica traži trojezične natpise ulica u ovom gradu s mađarskom i hrvatskom većinom.[3]
  • Od 2.089 brodova koji su kontrolirani u Jadranskom moru, 29 je pod sumnjom da krše embargo protiv Srbije i Crne Gore, priopćilo belgijsko Ministarstvo obrane.[3]

22. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatska daje odlučnu potporu naporima glavnog tajnika UN za ostvarenje mira i za osnivanje stalnih vojnih snaga UN, iznio dr. Franjo Tuđman u govoru na Generalnoj skupštini UN u New Vorku.[3]
  • Očekujemo da ćemo se sastati sa reis-ul-ulemom Jakubom Selimoskim i gospodinom srpskim patrijarhom Pavlom, izjavio nadbiskup zagrebački kardinal dr. Franjo Kuharić odlazeći na Svjetski ekumenski kongres crkava u Ženevu.[3]
  • Zbog nemogućnosti smještaja izbjeglica, Hrvatska će, uvažavajući međunarodno humanitarno pravo, strogo kontrolirati granicu prema BiH, odlučila hrvatska Vlada.[3]

23. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Generalna skupština UN prihvatila Rezoluciju kojom utvrđuje da SRJ ne može automatski nastaviti članstvo bivše, sada nepostojeće, Jugoslavije u UN, te da Beograd mora ponovno zatražiti prijam u članstvo Svjetske organizacije.[3]
  • Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, u povodu odluke o uklanjanju SFRJ iz članstva UN, izjavio za HTV da je time definitivno završeno jedno povijesno razdoblje na tlu južnoslavenskih naroda.[3]
  • Da dr. Franjo Tuđman nije pobijedio na izborima u Hrvatskoj 2. kolovoza, Hercegovine bi nestalo za 24 sata, izjavio predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban u intervjuu Večernjem listu.[3]
  • Srpski zrakoplovi u pet navrata, u grupama po šest, izveli snažan napad na središte Jajca kasetnim i napalm-bombama, od kojih je najviše palo na gradsku bolnicu, vatrogasni dom, novu školu i dječji vrtić.[3]
  • U New Yorku, sporazum između Hrvatske i BiH o zajedništvu u obrani potpisali predsjednici dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.[3]

25. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Suglasili smo se da se u neka mjesta prognanici mogu vratiti, izjavio dr. Franjo Tuđman nakon razgovora u Zagrebu s Vanceom i Owenom.[3]
  • Hrvatski Sabor prihvatio Zakon o aboliciji, kojim se uređuju obustave i nepokretanja krivičnog progona i postupka protiv počinitelja krivičnih djela u ratu protiv Hrvatske, počev od 17. kolovoza 1990. do danas, uz izuzeće počinitelja za čiji je progon Hrvatska obvezna međunarodnim pravom.[3]
  • Vlasti pobunjenih hrvatskih Srba u Belom Manastiru protjerali su iz Brajina Vrha 100 mještana, uglavnom Hrvata, koji su stigli u mađarski pogranični grad Pečuh.[3]
  • Prezidij Vrhovnog sovjeta Republike Bjelorusije priznao Republiku Hrvatsku.[3]
  • SAD podnijele Boutrosu Ghaliju popis ratnih zločina koje su učinile srpske snage na području bivše Jugoslavije.[3]
  • Skupština Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) isključila tzv. SRJ iz članstva.[3]
  • Europski savez novinskih agencija primio u svoje članstvo Hrvatsku izvještajnu agenciju (HINA).[3]

26. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Više od tisuću ljudi poubijali su Srbi u ovom kraju, stoji u pismu koje su iz opkoljenog Kotor Varošauputili fra Stipo Marčinković, Neven Marković i Ivica Puškarić hrvatskoj Vladi, Biskupskoj konferenciji u Zagrebu, UNPROFOR-u i Promatračkoj misiji UN, s molbom za najhitniju humanitarnu pomoć uz pratnju plavih kaciga.[3]
  • Ubio sam 9 ljudi, rekao poljski plaćenik u srpskoj vojsci u BiH, opisujući srpske zločine nad civilima i zarobljenicima u intervjuu bonskom Generalanzeigeru.[3]

27. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Zapovjednik Istočnog sektora UNPROFOR-a Aleksandar Hromčenkov dao tri različite izjave o povratku prognanika: najprije da će ga spriječiti, zatim, da će ga maksimalno zaštititi, pa opet da nema povratka, konstatiraju prognanici u Osijeku i iznose niz negativnih primjera o ponašanju ruskih časnika i vojnika u istočnoj Slavoniji.[3]

28. rujna[uredi | uredi kôd]

  • Mitropolit bosanski Nikolaj iznio podatke o zločinima u BiH po kojima je vidljivo da su Srbi pogubili 120.000 Muslimana.[3]
  • Washington objavio svjedočanstva o srpskim pokoljima u BiH.[3]
  • Hrvatska i BiH zatražile skidanje zastave i pločice s imenom bivše Jugoslavije iz UN.[3]
  • Ministarstvo obrane Republike Hrvatske opovrglo mogućnost o navodnoj prisutnosti Hrvatske vojske u BiH.[3]
  • Srpski zrakoplovi razornim krmačama sravnili sa zemljom čitava slavonskobrodska naselja.[3]

29. rujna[uredi | uredi kôd]

  • U Zagrebu održani razgovori predsjednika Tuđmana i Izetbegovića o pripremi zajedničkog prijedloga o uređenju BiH političko-administrativnom i teritorijalnom smislu.[3]
  • Prema riječima direktora za civilna pitanja UNPROFOR-a Cedrica Thornberrya, UNPROFOR je protiv preuranjenog povratka prognanika, jer, kako je naglasio, to bi bilo i protivno Vanceovu planu.[3]
  • Šef francuske diplomacije Ronald Dumas upozorava da zločini srpske stane u BiH podsjećaju na tragediju čovječanstva prije 50 godina.[3]
  • Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović spreman pobunjenim Srbima ponuditi prekid vatre tijekom zime, ako Srbi prekinu opsadu gradova.[3]
  • Sve jača medijska kampanja Sarajeva protiv HVO-a, a sukobe između Muslimana i Hrvata potiče sam vrh Oružanih snaga BiH, ustvrdio Božo Rajić, dopredsjednik HZ Herceg-Bosne.[3]

30. rujna[uredi | uredi kôd]

  • U Ženevi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić potpisali sporazum prema kojem će Jugoslavenska armija napustiti Prevlaku do 20. listopada, u skladu s Vanceovim planom.[3]
  • U prometnoj nesreći pokraj Severina na Kupi poginuo predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Zlatko Crnić.[3]
  • U Varaždinu završeno suđenje oficirima bivše JNA optuženima za rušenje helikoptera EZ: potpukovniku Dobrivoju Opačiću i poručniku Emiru Šišću po 20 godina zatvora.[3]
  • Odgođen najavljeni povratak prognanika na okupirana područja Hrvatske, jer, kako upozorava UNPROFOR, Srbi su spremni ubijati.[3]
  • Francuski general Philippe Morillon postavljen za zapovjednika UNPROFOR-a za BiH.[3]
  • U etničkom čišćenju BiH, prema svjedočenju prognanika, sudjeluje i Crveni križ samozvane srpske države.[3]
  • Parlamentarna skupština Europskog savjeta po hitnom postupku raspravlja o stanju u bivšoj Jugoslaviji.[3]
  • Srpske paravojne formacije sprečavaju plan UN i unatoč UNPROFOR-u nastavljaju etničko čišćenje, stoji u najnovijem Ghalijevom izvješću o mirovnoj operaciji u Hrvatskoj.[3]
  • U Neumu obilježena godišnjica napada jugovojske i četnika na Ravno, što je bio i početak agresije na BiH.[3]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. rujna – 10. rujna. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 2,18 2,19 2,20 2,21 2,22 2,23 2,24 2,25 2,26 2,27 2,28 2,29 2,30 2,31 2,32 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. rujna – 20. rujna. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 3,15 3,16 3,17 3,18 3,19 3,20 3,21 3,22 3,23 3,24 3,25 3,26 3,27 3,28 3,29 3,30 3,31 3,32 3,33 3,34 3,35 3,36 3,37 3,38 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. rujna – 30. rujna. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.