Kronologija Domovinskog rata: kolovoz 1992.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


1. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Makedonija podnijela zahtjev za članstvo u UN.[1]
  • Izbori u Hrvatskoj. Biraju se predsjednik Republike i 124 zastupnika u hrvatskom Saboru.[1]

2. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Dr. Franjo Tuđman (Hrvatska demokratska zajednica) dobio, prema nepotpunim, neslužbenim rezultatima za izbor predsjednika Republike Hrvatske 56,64% glasova (obrađeno 36,90% biračkog tijela). HDZ u glasovanju za državne liste vodi sa 44,53%, ispred HSLS sa 18,15% glasova (obrađeno 17,06% biračkog tijela).[1]

3. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Nizozemska javnost nezadovoljna vladinom politikom prema izbjeglicama u Hrvatskoj i BiH.[1]
  • Europska komisija istaknula da Hrvatska ove zime mora pronaći 300.000 mjesta za izbjeglice, a već ih je dosad smjestila 598.000, napominje Visoki komesarijat za izbjeglice (HCR).[1]
  • Izvješća o srpskim koncentracijskim logorima, tema je dana u Francuskoj, čija je diplomacija zatražila od srpskih vlasti da odmah dopuste pristup zatočenicima.[1]
  • Srbi granatiraju Bihać, a po prvi put bačeni su i bojni otrovi.[1]
  • Na XXV olimpijskim igrama u Barceloni tenisač Goran Ivanišević donio Hrvatskoj prvu medalju, i to zlatnu. [1]

4. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • U Francuskoj objavljeni novi dokazi o srpskim zločinima u Bosni i Hercegovini.[1]
  • Zastupnici u njemačkom Bundestagu zahtijevaju da se Muslimanima i Hrvatima hitno uputi pomoć u oružju kako bi se mogli oduprijeti bandama srpskih ubojica.[1]
  • I Američka vlada raspolaže podacima o zločinima u srpskim konclogorima, rekao predstavnik State Departmenta R. Boucher.[1]
  • Srpski zrakoplovi ponovno raketirali samo središte Slavonskog Broda.[1]
  • Alija Izetbegović pismeno zatražio od Vijeće sigurnosti UN da se ukine embargo na uvoz oružja u BiH.[1]
  • Vlada Republike Hrvatske uputila pismo Boutrosu Ghaliju u povodu najnovijeg zračnog napada na Slavonski Brod.[1]

5. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Pomorska kontrola provedbe sankcije UN protiv Srbije i Crne Gore nedjelotvorna, oružje u Srbiju dolazi rijekama.[1]
  • U 96 srpskih logora na okupiranom dijelu BiH više od 130.000 zatočenika.[1]
  • Vijeće sigurnosti UN zatražilo slobodan pristup zarobljenicima u BiH.[1]
  • Američke židovske organizacije oštro protestiraju zbog velikosrpskih logora smrti i traže odlučnu akciju Svjetske zajednice.[1]
  • Francusko Ministarstvo obrane odlučno opovrglo glasine da Generalštab razmatra vojnu intervenciju protiv Srbije.[1]
  • Srbi dosad iz naftonosnog polja Đeletovci opljačkali 45 tisuća tona nafte.[1]

6. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Prema konačnim rezultatima, na izborima za predsjednika Republike Hrvatske pobijedio dr. Franjo Tuđman, prvak Hrvatske demokratske zajednice, već u prvom krugu, osvojivši apsolutnu većinu glasova, te i službeno postao predsjednik Republike Hrvatske.[1]
  • U Zagrebu otvoren područni ured Svjetske zdravstvene organizacije za područje bivše Jugoslavije.[1]
  • Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio zahtjev Srpske narodne stranke da predstavlja srpsku nacionalnu manjinu iz Hrvatske u hrvatskom Saboru.[1]
  • Veliki sefardski rabin Mordehaj Eliahu pozvao oko 5.000 Židova koji žive na području bivše Jugoslavije da smjesta napuste to područje.[1]
  • Kamere televizijske mreže ITN snimile scene iz srpskih logora smrti koje su potom potresle svijet.[1]
  • Vatikan potvrdio postojanje zatočeničkih logora pod srpskim nadzorom u BiH te se zalaže da UN i europske zemlje interveniraju kako bi zaustavile srpski imperijalizam.[1]
  • BH-Press objavio popis koncentracionih logora i zatvora u Srbiji i Crnoj Gori.[1]

7. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • U UN-u još početkom srpnja znali sve o užasima u srpskim logorima za Muslimane i Hrvate, no svi su šutjeli i prebacivali odgovornost.[1]
  • Američki židovski čelnici na sastanku s Bushovim savjetnikom Brentom Scowcroftom zatražili da se razmotri upotreba sile kako bi se doprlo do koncentracijskih logora nacističkog tipa u BiH.[1]
  • Američki predsjednik Bush užasnut i ogorčen zbog strahovitog nasilja koje se provodi nad nedužnim civilnim stanovništvom BiH.[1]
  • U BiH u dosadašnjem tijeku rata poginulo više od 100.000 ljudi.[1]
  • Ajatolah Janati, posebni izaslanik ajatolaha Hamneija, posjetio zagrebačku džamiju i tom prilikom poručio Muslimanima da se moraju boriti protiv zla, a ono je u ovom trenutku srpska imperijalistička vojska.[1]

10. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Na pregovorima u Bruxellesu i Londonu, Hrvatska nema što mijenjati u svojim stajalištima, rekao predsjednik Tuđman na prvoj postizbornoj konferenciji za novinare u Zagrebu.[1]
  • Europski parlament traži preko WEU i NATO upotrebu svih raspoloživih sredstava međunarodne zajednice za hitno otvaranja konc-logora u BiH.[1]
  • Demokratski predsjednički kandidat Bill Clinton izjavio da SAD ne bi smjele isključiti mogućnost upotrebe zrakoplovstva u vezi sa strašnim problemom srpskih zatvoreničkih logora.[1]
  • DVIJE tajne službe - američka CIA i izraelska Mossad - imaju dokaze o postojanju koncentracionih logora u BiH.[1]
  • SRBI U BiH u konc-logore zatvaraju i sarajevske Židove - izjavio čelnik Židovske zajednice u listu Maariv i navodi tri takva slučaja.[1]
  • Veleposlanik BiH u UN zatražio od međunarodne zajednice da opskrbi muslimanske snage oružjem i da iz zraka napadne srpske položaje.[1]

11. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Američki predsjednik Bush najavio imenovanje ambasadora u Republici Hrvatskoj, predsjednik Tuđman sa zadovoljstvom prihvatio Bushov prijedlog o najvišoj razini diplomatskih odnosa, Američki Senat obećao da će osigurati sredstva nužna za američko sudjelovanje u vojnim snagama UN.[2]
  • I Rusija za vojnu zaštitu humanitarnih konvoja u BiH.[2]
  • Iz izvješća Organizacije za ljudska prava vidljivo da Srbi u BiH ljudima režu nosove i siluju djevojčice.[2]

12. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman svečano prisegao pred sucima Ustavnog suda nakon ponovnog izbora za predsjednika Republike.[2]
  • Helsinki Watch poziva UN da organiziraju međunarodno suđenje za ratne zločine: Ratku Mladiću, Slobodanu Miloševiću, Radovanu Karadžiću, Blagoju Adžiću, Životi Paniću, Vojislavu Šešelju, Željku Ražnatoviću, Mirku Joviću i Dragoslavu Bokanu.[2]
  • Prema podacima Biroa za istraživanje rata i ratnih razaranje, srpski agresor do 11. kolovoza na teritoriju BiH osnovao 111, a u Srbiji i Crnoj Gori 17 konc-logora.[2]
  • Helen Delich-Bentley, Jim Moody i Milan Panić na udaru američkih medija i politike zbog nezakonitosti koje su učinili pomažući Beograd.[2]
  • Međunarodna komisija za ljudska prava optužila vlasti u Beogradu da provode politiku apartheida protiv gotovo cjelokupnog stanovništva Kosova.[2]

13. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Vijeće sigurnosti prihvatilo Rezoluciju 770, po kojoj je odobrena vojna akcija u BiH.[2]
  • Helsinki Watch raspisao tjeralicu za ratnim zločincima u BiH.[2]
  • Ubijen američki novinar David Kaplan na putu u Sarajevo, dok je bio u konvoju koji je pratio jugoslavenskog premijera Milana Panića.[2]

14. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Zarobljeni vukovarski borci, njih 726, zamijenjeno kod Nemetina za 250 od 406 Srba, jer je 156 građana srpske nacionalnosti odbilo prelazak na srpsku stranu.[2]
  • Američki predsjednik George Bush pozdravio Rezoluciju 770, kojom se odobrava primjena svih potrebnih sredstava kako bi se dopremila humanitarna pomoć u BiH.[2]
  • Europska komisija u Bruxellesu s velikim zadovoljstvom primila usvajanje Rezolucije 770.[2]
  • Grčka se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u BiH.[2]
  • Rusija blokirala prihvaćanje rezolucije o krizi na prostoru bivše Jugoslavije.[2]
  • NATO podržava Rezoluciju 770 UN.[2]
  • Britanski vojni stručnjaci razrađuju plan vojne intervencije u BiH - prvi stiže turski bataljun.[2]

15. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Grčka i Makedonija krše embargo UN o sankcijama protiv Srbije.[2]
  • Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji osudila Srbe, no Rusija je uspjela ublažiti oštar ton priopćenja.[2]
  • Belgija će poslati još vojnika u bivšu Jugoslaviju za zaštitu humanitarnih konvoja, budu li to od nje tražili saveznici.[2]

16. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • U okolici sela Markušice ruski vojnici izašli iz UNPA sektora da bi prikrili incident koji je izazvala srpska strana, dok su pri razmjeni zarobljenika u blizini Nemetina tri pripadnika tzv. srpske milicije pripadnicima ruskog bataljuna davali cigarete i rakiju a istodobno nogama i šakama udarali zarobljenike.[2]
  • Zapovjednik srpskih snaga u BiH general Ratko Mladić zaprijetio da će srušiti zrakoplove koji, kako kaže, padobranima bacaju oružje bosanskim snagama.[2]
  • Američki predsjednik George Bush izjavio da Amerika nije svjetski policajac i da u BiH ne kani slati svoje vojnike, ali da zračni napadi nisu isključeni.[2]

18. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Na Slavonski Brod palo 250 najrazornijih granata, a kao posljedica toga sedam poginulih i 14 ranjenih Brođana.[2]
  • Mađarska, koja sankcije Vijeća sigurnosti UN protiv Srbije i Crne Gore primjenjuje od lipnja, dosad zbog toga izgubila 300 milijuna dolara, te traži od Vijeća sigurnosti naknadu štete.[2]
  • SAD uspostavile pune diplomatske odnose s Hrvatskom, Slovenijom i BiH.[2]
  • Bivši poljski ministar Tadeusz Mazowiecki doputovao u Ženevu, gdje će početi istragu o kršenju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije.[2]
  • Velika Britanija poslati će u BiH do 1.800 vojnika, radi zaštite humanitarnih konvoja.[2]

19. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Zbog sve učestalijih napada na Slavonski Brod odlučeno da se oko 6.000 djece evakuira u sigurnije predjele Hrvatske.[2]
  • U Apelu svjetskoj javnosti gradonačelnik Goražda pozvao UN na vojnu intervenciju.[2]
  • Amnesty International potvrdio zlodjela u BiH.[2]
  • Diverzanti Oružanih snaga BiH napali banjalučki aerodrom i tom prilikom uništili više zrakoplova.[2]

20. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Švicarska vlada podupire Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN kojom se odobrava vojna sila za zaštitu humanitarnih konvoja u BiH.[2]
  • Izvješće Helsinki Watcha o ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije govori da Srbi provode protjerivanja pučanstva kao ratnu taktiku.[2]
  • Glasnogovornik UNPROFOR-a Frederic Eckhard potvrdio vijest da su pripadnici srpske milicije u Baranji, na mostu između Bezdana i Batine, protjerali belgijske pripadnike snaga UN s njihovog kontrolnog mjesta.[2]
  • SRBI nastavljaju s pljačkom nafte u Đeletovcima uz prešutnu suglasnost UNPROFOR-a.[2]
  • Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović izjavio za Njemačku televiziju da u BiH postoje jedinice Hrvatskog vijeća obrane, ali da nije istina da je prisutna i Hrvatska vojska.[2]
  • Srpski zrakoplovi nastavljaju s napadima na Goražde. Na taj grad padaju napalm i kasetne bombe, a u posljednje vrijeme Srbi bacaju i bojne otrove.[2]
  • Ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić ponovio u Washingtonu da se protivi kantonizaciji BiH.[2]

21. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Šef ruske diplomacije Andrej Kozirev odlučno protiv ruskog oslanjanja na pravoslavni čimbenik na prostoru bivše Jugoslavije, te ustvrdio da Moskva nije odvjetnik Beograda.[3]
  • Potresni dokumenti povijesti - brzojav iz Sarajeva 1914. o crnogorskom masakru ranjenika - podsjeća na 1992. u BiH.[3]
  • Srbi započeli naseljavati Drniš.[3]
  • Hrvatska postala članicom Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO).[3]

22. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Rusija spremna podržati najodlučnije mjere Vijeća sigurnosti, kako bi se ostvarila sigurnost mirovnih snaga UN u BiH.[3]

23. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Sunday Times tvrdi da su Amerikanci prije deset dana bili spremni na odlučnu akciju, ali da su ih Francuzi i Britanci odgovorili od toga.[3]
  • Turska, koja trenutačno predsjeda Organizaciji islamske konferencije, namjerava na zasjedanju Generalne skupštine zatražiti odlučniju akciju UN radi zaustavljanja sukoba u BiH.[3]

24. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Republika Hrvatska ne odriče pravo Srbiji i Crnoj Gori da se udruže u neku novu zajednicu, ali takvu novu jugoslavensku zajednicu ne priznajemo kao jedinu pravnu nasljednicu bivše Jugoslavije, piše dr. Tuđman u odgovoru Dobrici Ćosiću, predsjedniku SR Jugoslavije.[3]
  • Stručnjaci Sjeveroatlantskog saveza napisali izvješće o modalitetima vojnog angažiranja u BiH.[3]
  • Hrvatski veleposlanik u UN dr. Mario Nobilo podržao pravo na samoobranu i zatražio da Ujedinjeni narodi skinu embargo na izvoz oružja u Hrvatsku i BiH.[3]

25. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Generalna skupština UN prihvatila Rezoluciju podrške suverenosti, teritorijalnom integritetu i cjelovitosti BiH.[3]
  • Predsjednik Tuđman otputovao u London na konferenciju o bivšoj Jugoslaviji.[3]
  • Zrakoplovi SAD će štititi humanitarne konvoje u BiH, prema istoj odluci Pentagona, ne isključuje se mogućnost i upotrebe borbenih zrakoplova.[3]
  • NATO priopćio da će čekati završetak Mirovne konferencije u Londonu, pa će potom odlučiti o vojnom planu za zaštitu humanitarnih konvoja u bivšoj Jugoslaviji.[3]
  • Snage Zapadnoeuropske unije (WEU) prijavile 16 brodova koji su kršili embargo Ujedinjenih naroda protiv Srbije i Crne Gore.[3]
  • Stručnjaci UN na Peruči provjeravali mogućnosti što bržeg puštanja hidrocentrale u pogon.[3]
  • Pri slijetanju na sarajevsku zračnu luku pogođen njemački zrakoplov.[3]

26. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Beograd - izvor ratnog zla - zaključak Mirovne konferencije održane u Londonu.[3]
  • U uvodnom govoru na Londonskoj konferenciji britanski premijer Major istakao dva osnovna načela: granice se ne mogu mijenjati silom; manjine moraju biti zaštićene.[3]
  • U govoru na Londonskoj konferenciji dr. Tuđman naglasio kako Londonska konferencija mora, kao što je to navedeno i u programu njezina rada, biti nastavak konferencije kojoj je predsjedao lord Carrington i polaziti od rezultata te konferencije i dokumenata koji su na njoj doneseni.[3]
  • Izbjeglice iz BiH nastavit će školovanje u hrvatskim školama.[3]
  • U Republici Hrvatskoj zbrinuto 635.781 prognanika i izbjeglica.[3]
  • Generalna skupština UN Rezolucijom o BiH učinila važan korak naprijed, jer je, njome, za razliku od mnogih ranijih dokumenata kojima se zaobilazilo prave korijene krize, jasno ističe da je riječ o agresiji protiv teritorija Republike BiH.[3]
  • Američki predsjednik George Bush odobrio povlašten trgovački status Hrvatskoj, Sloveniji i BiH.[3]

27. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Srpska strana u BiH izjavila da je spremna u sedam dana okupiti teško naoružanje i predati ga snagama UN, te napustiti određeni dio teritorija koji je zauzela.[3]
  • Srpski agresor ne prestaje sa svakodnevnim napadima na brodsko Posavlje - na udaru Babina Greda.[3]

28. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Odlukom ministara Zapadnoeuropske unije 5.250 vojnika bit će stavljeno na raspolaganje UN radi provođenja plana zaštite humanitarnih konvoja u BiH.[3]
  • Bijela kuća pozdravila rezultate Londonske konferencije.[3]
  • Bosanska Posavina pod stalnim udarom neprijatelja - borbe za svaki pedalj zemlje.[3]

29. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatska i Rumunjska uspostavile pune diplomatske odnose.[3]
  • Na sastanku visokih dužnosnika zemalja članica Pokreta nesvrstanih u Džakarti prihvaćena odluka o primanju Republike Hrvatske u pokret nesvrstanih u statusu promatrača.[3]
  • Vance i Owen spremaju se preuzeti nadzor nad mirovnom aparaturom koja se pokreće u Ženevi.[3]
  • SAD ponudile tri milijuna dolara kao pomoć za novi krug pregovora sukobljenih strana u nekadašnjoj Jugoslaviji.[3]

30. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Nakon višemjesečne opsade razbijen srpski obruč oko Goražda, javlja Radio BiH.[3]
  • Specijalci britanskih vojnih snaga tajno djeluju u Bosni, sa zadatkom da otkriju položaje srpske vojske, tvrdi londonski Sunday Express.[3]

31. kolovoza[uredi | uredi kôd]

  • Po nalogu okupatora, tridesetak srpskih obitelji iz Cavtata otišlo uglavnom u Crnu Goru.[3]
  • Srbi s planine Vučjak u BiH neprekidno granatiraju Slavonski Brod.[3]
  • Premijer tzv. Jugoslavije Milan Panić našao se, nakon londonske konferencije, na udaru nekih srpskih krugova u Beogradu.[3]
  • Razmjenom nota između ministarstava inozemnih poslova Republike Albanije i Republike Hrvatske, dvije države uspostavile diplomatske odnose.[3]
  • Prema odjecima londonske konferencije, u ruskim glasilima se ističe da je ruska diplomacija dobila ključ jugokrize u svoje ruke.[3]
  • Dragalić, hrvatsko selo na području pod kontrolom UNPROFOR-a, četnici u potpunosti spalili.[3]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. kolovoza – 10. kolovoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 2,18 2,19 2,20 2,21 2,22 2,23 2,24 2,25 2,26 2,27 2,28 2,29 2,30 2,31 2,32 2,33 2,34 2,35 2,36 2,37 2,38 2,39 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. kolovoza – 20. kolovoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 3,15 3,16 3,17 3,18 3,19 3,20 3,21 3,22 3,23 3,24 3,25 3,26 3,27 3,28 3,29 3,30 3,31 3,32 3,33 3,34 3,35 3,36 3,37 3,38 3,39 3,40 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. kolovoza – 31. kolovoza. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.