Kronologija Domovinskog rata: studeni 1990.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


4. studenoga[uredi | uredi kôd]

8. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u intervjuu za YUTEL izjavio da Jugoslavija može opstati jedino kao savez ravnopravnih republika po uzoru na Europsku zajednicu. Izvori balvan revolucije nisu u Kninu, nego je to scenerij importiran u Knin, rekao dr. Tuđman.[1]

9. studenoga[uredi | uredi kôd]

13. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • U prisutnosti kardinala Kuharića ispraćeno tijelo ubijenog sisačkog župnika Antuna Grahovara, koji je ubijen sa sedam uboda noža u Župnom dvoru pokraj Crkve sv. Marije na Viktorovcu u Sisku.[2]

14. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan primio predstavnike Helsinške federacije za ljudska prava Geralda Naglera i Christine von Khol, te ih obavijestio da Srbi u Hrvatskoj nisu ugroženi.[2]

22. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • U Novom Mestu sastali se predstavnici Hrvatske i Slovenije, na čelu s predsjednicima dr. Tuđmanom i Kučanom, dogovorili daljnje zajedničke korake na putu k osamostaljenju dviju republika. Od Predsjedništva SFRJ bit će zatraženo da se spriječi daljnja politizacija JNA.[3]

23. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • Sabor Republike Hrvatske utvrdio Prijedlog nacrta novog ustava Republike Hrvatske i uputio ga na jednomjesečnu javnu raspravu.[3]
  • Maskirani teroristi na cesti Obrovac Benkovac presreli policijsku patrolu i ubili policajca Gorana Alavanju, a inspektora policije Stevana Bukaricu ranili.[3]
  • Republička izborna komisija BiH proglasila izbore u BiH legitimnima.[3]

24. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • Međunarodna akademija Medicea u Pisi dodijelila dr. Franji Tuđmanu nagradu Catarina de Medici za osobite doprinose demokratizaciji Hrvatske.[3]

25. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman proglašen počasnim doktorom Sveučilišta La Jolla u Švicarskoj.[3]

26. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • Okružno javno tužilaštvo u Gospiću podnijelo krivičnu prijavu protiv Sime Dubajića iz Kistanja, zbog organiziranja srpskog terorizma.[3]

27. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • U Saopštenju savjeta narodnog (ratnog) otpora opštine Benkovac pozivaju sve policajce srpske narodnosti da odbiju izvršavati naređenja ustaških naredbodavaca.[3]

29. studenoga[uredi | uredi kôd]

  • U Zagrebu razgovarali predsjednici Hrvatske i Slovenije Tuđman i Kučan sa saveznim premijerom Markovićem i od njega zatražili da se depolitizira JNA.[3]
  • U svojoj analizi američka obavještajna služba CIA prognozira raspad jugoslavenske federacije najkasnije za 18 mjeseci, koji će pratiti krvavi građanski rat, piše New York Times.[3]
  • Unatoč zabrani izvoza borbenih aviona s britanskim motorima, Jugoslavija ih izvozi u Burmu za rat protiv ustanika, piše britanski Janes Defence Weekly.[3]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. studenoga – 10. studenoga. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. 2,0 2,1 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. studenoga – 20. studenoga. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. studenoga – 30. studenoga. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.