Kronologija Domovinskog rata: studeni 1990.
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
4. studenoga[uredi | uredi kôd]
- U Sarajevu, u olimpijskoj dvorani Zetra, održan veliki predizborni skup HDZ-a BiH.[1]
8. studenoga[uredi | uredi kôd]
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u intervjuu za YUTEL izjavio da Jugoslavija može opstati jedino kao savez ravnopravnih republika po uzoru na Europsku zajednicu. Izvori balvan revolucije nisu u Kninu, nego je to scenerij importiran u Knin, rekao dr. Tuđman.[1]
9. studenoga[uredi | uredi kôd]
- U Zagrebu održana osnivačka skupština Udruženja hrvatskih ratnih veterana, a za samo mjesec dana pristupnice potpisalo oko 15.000 prijašnjih članova SUBNOR-a.[1]
13. studenoga[uredi | uredi kôd]
- U prisutnosti kardinala Kuharića ispraćeno tijelo ubijenog sisačkog župnika Antuna Grahovara, koji je ubijen sa sedam uboda noža u Župnom dvoru pokraj Crkve sv. Marije na Viktorovcu u Sisku.[2]
14. studenoga[uredi | uredi kôd]
- Predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan primio predstavnike Helsinške federacije za ljudska prava Geralda Naglera i Christine von Khol, te ih obavijestio da Srbi u Hrvatskoj nisu ugroženi.[2]
22. studenoga[uredi | uredi kôd]
- U Novom Mestu sastali se predstavnici Hrvatske i Slovenije, na čelu s predsjednicima dr. Tuđmanom i Kučanom, dogovorili daljnje zajedničke korake na putu k osamostaljenju dviju republika. Od Predsjedništva SFRJ bit će zatraženo da se spriječi daljnja politizacija JNA.[3]
23. studenoga[uredi | uredi kôd]
- Sabor Republike Hrvatske utvrdio Prijedlog nacrta novog ustava Republike Hrvatske i uputio ga na jednomjesečnu javnu raspravu.[3]
- Maskirani teroristi na cesti Obrovac Benkovac presreli policijsku ophodnju i ubili policajca Gorana Alavanju, a inspektora policije Stevana Bukaricu ranili.[3]
- Republička izborna komisija BiH proglasila izbore u BiH legitimnima.[3]
24. studenoga[uredi | uredi kôd]
- Međunarodna akademija Medicea u Pisi dodijelila dr. Franji Tuđmanu nagradu Catarina de Medici za osobite doprinose demokratizaciji Hrvatske.[3]
25. studenoga[uredi | uredi kôd]
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman proglašen počasnim doktorom Sveučilišta La Jolla u Švicarskoj.[3]
26. studenoga[uredi | uredi kôd]
- Okružno javno tužilaštvo u Gospiću podnijelo krivičnu prijavu protiv Sime Dubajića iz Kistanja, zbog organiziranja srpskog terorizma.[3]
27. studenoga[uredi | uredi kôd]
- U Saopštenju savjeta narodnog (ratnog) otpora opštine Benkovac pozivaju sve policajce srpske narodnosti da odbiju izvršavati naređenja ustaških naredbodavaca.[3]
29. studenoga[uredi | uredi kôd]
- U Zagrebu razgovarali predsjednici Hrvatske i Slovenije Tuđman i Kučan sa saveznim premijerom Markovićem i od njega zatražili da se depolitizira JNA.[3]
- U svojoj analizi američka obavještajna služba CIA prognozira raspad jugoslavenske federacije najkasnije za 18 mjeseci, koji će pratiti krvavi građanski rat, piše New York Times.[3]
- Unatoč zabrani izvoza borbenih aviona s britanskim motorima, Jugoslavija ih izvozi u Burmu za rat protiv ustanika, piše britanski Janes Defence Weekly.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. studenoga – 10. studenoga. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
- ↑ a b Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. studenoga – 20. studenoga. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
- ↑ a b c d e f g h i j k Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. studenoga – 30. studenoga. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
| |||||||||||||||||||||||||||||
