Kronologija Domovinskog rata: travanj 1990.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


1. travnja[uredi | uredi kôd]

2. travnja[uredi | uredi kôd]

  • U selu Berak nedaleko Vukovara za vrijeme održavanje osnivačke skupštine HDZ-a dogodio se incident kojeg su inicirali Srbi iz tog sela, ali i pridošli iz okolnih mjesta.[1]

3. travnja[uredi | uredi kôd]

  • Komanda Pete vojne oblasti demantirala tvrdnje pojedinih stranačkih lidera izrečena na susretu s predsjednikom Predsjedništva SRH da će JNA ometati izbore te da će tenkovima izaći na ulice.[1]

6. travnja[uredi | uredi kôd]

8. travnja[uredi | uredi kôd]

10. travnja[uredi | uredi kôd]

  • Na predstavljanju Srpske narodne obnove u Pančevu njezin čelnik Mirko Jović prvi put javno rekao da je jadranska obala oduvijek bila srpska od Bojane do Rijeke, a da su najveće srpske luke Split i Rijeka.[1]

22. travnja[uredi | uredi kôd]

23. travnja[uredi | uredi kôd]

  • Održani izbori za odbornike i zastupnike u vijećima udruženog rada općina i Sabora Republike Hrvatske, gdje su pravo glasa imali samo zaposleni. (i učenici srednjih škola)[2]

24. travnja[uredi | uredi kôd]

  • Veliko vijeće Okružnog suda u Titovoj Mitrovici, nakon 69 dana suđenja, izreklo oslobađajuću presudu za Azema Vlasija i ostale optužene kosovske Albance u procesu koji je imao sva obilježja političkog procesa.[2]

25. travnja[uredi | uredi kôd]

  • Sabor Socijalističke Republike Hrvatske na sjednici Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća donio Ukaz o proglašenju Zakona o političkim organizacijama.[2]

26. travnja[uredi | uredi kôd]

  • Mnogi Zrenjaninci s negodovanjem i ogorčenjem pratili skidanje svijetlećeg natpisa Tito, petokrake zvijezde i srpa i čekića s najviše kupole zgrade Skupštine općine u samom središtu grada a sve po nalogu predsjednika Skupštine.[2]

27. travnja[uredi | uredi kôd]

  • Prema konačnim podacima o rezultatima izbora u prvom krugu za zastupnike u Društveno-političko i Vijeće općina Sabore Socijalističke Republike Hrvatske zasad poznato 116 zastupnika, a najviše ih je iz HDZ-a.[2]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. travnja – 10. travnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. travnja – 30. travnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.