Kronologija Domovinskog rata: travanj 1990.
1. travnja[uredi | uredi kôd]
- Općinski izbori u Hrvatskoj održat će se 22. o.m., predizborna aktivnost političkih stranaka već je u tijeku, održavanju se dogovori i predizborni skupovi, zidovi i stupovi uz prometnice obljepljuju se predizbornim plakatima, slikama i parolama kandidata.[1]
- Po završetku 12. kongresa Saveza socijalističke omladine Hrvatske raspuštena je ta organizacija, te zaključeno da se osnuje savez omladine Hrvatske.[1]
2. travnja[uredi | uredi kôd]
- U selu Berak nedaleko Vukovara za vrijeme održavanje osnivačke skupštine HDZ-a dogodio se incident kojeg su inicirali Srbi iz tog sela, ali i pridošli iz okolnih mjesta.[1]
3. travnja[uredi | uredi kôd]
- Komanda Pete vojne oblasti demantirala tvrdnje pojedinih stranačkih lidera izrečena na susretu s predsjednikom Predsjedništva SRH da će JNA ometati izbore te da će tenkovima izaći na ulice.[1]
6. travnja[uredi | uredi kôd]
- U Kninu boravio Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke, te najavio pomoć krajini s 10.000 svojih četnika.[1]
- Plan oružane pobune u Republici Hrvatskoj, kako ocjenjuju stručnjaci za vođenje specijalnih propagandnih operacija, ostvaruje se točno po svjetski poznatim iskustvima sličnih pobuna u Sjevernoj Irskoj, Libanonu, Baskiji, Vijetnamu i drugdje.[1]
8. travnja[uredi | uredi kôd]
- Stanovnici Slovenije izašli su na prve poslijeratne višestranačke, tajne i neposredne izbore, na kojima su birali predsjednika Predsjedništva Republike Slovenije, četiri člana Predsjedništva i delegate Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina republičke Skupštine.[1]
10. travnja[uredi | uredi kôd]
- Na predstavljanju Srpske narodne obnove u Pančevu njezin čelnik Mirko Jović prvi put javno rekao da je jadranska obala oduvijek bila srpska od Bojane do Rijeke, a da su najveće srpske luke Split i Rijeka.[1]
22. travnja[uredi | uredi kôd]
- U Hrvatskoj prvi put nakon drugog svjetskog rata održani slobodni višestranački izbori za općinska vijeća i saborske zastupnike.[2]
23. travnja[uredi | uredi kôd]
- Održani izbori za odbornike i zastupnike u vijećima udruženog rada općina i Sabora Republike Hrvatske, gdje su pravo glasa imali samo zaposleni. (i učenici srednjih škola)[2]
24. travnja[uredi | uredi kôd]
- Veliko vijeće Okružnog suda u Titovoj Mitrovici, nakon 69 dana suđenja, izreklo oslobađajuću presudu za Azema Vlasija i ostale optužene kosovske Albance u procesu koji je imao sva obilježja političkog procesa.[2]
25. travnja[uredi | uredi kôd]
- Sabor Socijalističke Republike Hrvatske na sjednici Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća donio Ukaz o proglašenju Zakona o političkim organizacijama.[2]
26. travnja[uredi | uredi kôd]
- Mnogi Zrenjaninci s negodovanjem i ogorčenjem pratili skidanje svijetlećeg natpisa Tito, petokrake zvijezde i srpa i čekića s najviše kupole zgrade Skupštine općine u samom središtu grada a sve po nalogu predsjednika Skupštine.[2]
27. travnja[uredi | uredi kôd]
- Prema konačnim podacima o rezultatima izbora u prvom krugu za zastupnike u Društveno-političko i Vijeće općina Sabore Socijalističke Republike Hrvatske zasad poznato 116 zastupnika, a najviše ih je iz HDZ-a.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f g h Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. travnja – 10. travnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
- ↑ a b c d e f Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. travnja – 30. travnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
| |||||||||||||||||||||||||||||
