Kronologija Domovinskog rata: lipanj 1990.
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
1. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Na zajedničkoj sjednici starog i novog Izvršog vijeća Sabora Hrvatske obavljena primopredaja vlasti, čime je nova vlada s predsjednikom Stipom Mesićom preuzela svoje dužnosti.[1]
2. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Savez socijalista Hrvatske - bivši SSRNH - postao na osnivačkom kongresu u Zagrebu Socijalistička stranka Hrvatske, a za predsjednika izabran Željko Mažar.[1]
5. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Američki ambasador Warren Zimmermann posjetio predsjednika Izvršnog vijeća Hrvatske Stjepana Mesića, koji je tom prigodom izjavio da hrvatska Vlada podržava Markovićev privredni program, osim onih njegovih dijelova koji zadiru u politički ili ekonomski suverenitet Hrvatske.[1]
- Očekujemo da se do kraja ove godine obaviti višestranački parlamentarni izbori u svim republikama i na razini federacije, a ukidaju se pravne osnove za postojanje tzv. političkih zatvorenika, izjavio jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar na Konferenciji KESS-a u Kopenhagenu.[1]
6. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Primajući američkg ambasadora Warrena Zimmermanna u Banskim dvorima, predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman istaknuo dalekosežno značenje demokratskih promjena u Hrvatskoj.[1]
- U saboru Hrvatske obavljena službena primopredaja - između starog i novog predsjedništva Sabora a novi predsjednik dr. Žarko Domljan zahvalio bivšem predsjedniku dr. Anđelku Runjiću, ističući da pri preuzimanju funkcija nije bilo nikakvih problema.[1]
- Nova višestranačka Skupština općine Knin iznijela je inicijativu za osnivanje nove regionalne zajednice na području općina Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac i Titova Korenica.[1]
- Jugoslavenska samostalna demokratska stranka, prema priopćenju njenog glavnog odbora koje je potpisao Mile Dakić, podržala odluku Općinskog komiteta SKH Petrinja o istupanju iz SDP-a Hrvatske i formiranju saveza demokratske ljevice, javlja Tanjug.[1]
8. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Predsjedništvo SR Hrvatske zaključilo da se oružje Teritorijalne obrane, nedavno preneseno u skladišta JNA, što hitnije vrati u odgovarajuće osigurane prostorije Teritorijalne obrane.[1]
10. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Osnovan Odbor Srpske demokratske stranke u Vukovaru.[1]
12. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Novi Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman prvi puta prisustvovao sjednici Predsjedništva SFRJ u Beogradu, gdje se raspravljalo o budućem uređenju Jugoslavije.[2]
13. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Na posljednjoj sjednici Predsjedništva Saveza pisaca Jugoslavije u Beogradu okupili su se samo delegati Srbije i Crne Gore, pa je i formalno konstatirano da Savez više ne postoji.[2]
14. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Predsjedništvo SR Hrvatske preimenovalo i preustrojilo miliciju u redarstvo, te zajamčilo slobodan i siguran povratak svim iseljenim osobama iz Hrvatske koji su dobile status političkog emigranta.[2]
17. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Suverenitet Hrvatske je iznad svega, ali ćemo uvijek donositi samo politički promišljene i mudre odluke, izjavio dr. Franjo Tuđman na sjednici Izvršnog odbora HDZ-a u Zagrebu.[2]
18. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Što druge republike misle o konfederaciji Jugoslavije potpuno je svejedno, dovoljna je odluka Hrvatskog Sabora, izjavio predsjednik Predsjedništva Hrvatske dr. Franjo Tuđman u intervjuu listu Der Spiegel.[2]
19. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Više od 200 zaposlenih u stručnim službama Radne zajednice CK SKH-SDP upućeni na zagrebački SIZ za zapošljavanje.[2]
20. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Novo službeno ime Hrvatske je Republika Hrvatska, povijesni hrvatski grb postaje sastavni dio hrvatske trobojnice, a Izvršno vijeće Sabora zvat će se vlada, objavljeno u Priopćenju Predsjedništva SR Hrvatske.[2]
21. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Grupa od 37 radnika TV Zagreb potpisala je predstavku Predsjedništvu i Saboru Hrvatske te Republičkom komitetu za informiranje, tražeći izmjenu svih rukovodilaca TV Zagreb, postavljenih dekretom ili nametnutih od bivših tijela upravljanja.[3]
24. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Predsjedništvo Slovenije iznijelo Prijedlog novog Ustava koji bi bio korak prema konfederaciji Jugoslavije.[3]
- Jugoslavija ne može postojati kao demokratska država i što se prije raziđemo, to bolje i za Hrvate i za Slovence i Srbe, izjavio u intervjuu za Večernji list četnički vojvoda Vojislav Šešelj.[3]
28. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Bitne značajke predloženih ustavnih amandmana jesu da se u svemu slijede uzori zapadnoeuropskih i sjevernoameričkih ustavnih tradicija, rekao dr. Franjo Tuđman u obrazloženju Prijedloga za promjenu Ustava Hrvatske u Saboru.[3]
29. lipnja[uredi | uredi kôd]
- Kod žumberačkog sela Sošice otkrivena jama Jazovka, u kojoj se nalaze tijela tisuća hrvatskih vojnika i civila pobijenih neposredno nakon rata.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f g h i j Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. lipnja – 10. lipnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
- ↑ a b c d e f g Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. lipnja – 20. lipnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
- ↑ a b c d e Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. lipnja – 30. lipnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
| |||||||||||||||||||||||||||||
