Prijeđi na sadržaj

Kronologija Domovinskog rata: prosinac 1990.

Izvor: Wikipedija


2. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • U Zagrebu razgovarali predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i ministar vanjskih poslova Italije Gianni de Michelis, predsjedajući Vijeća ministara Europske zajednice.[1]
  • Savezni sekretar za narodnu obranu general armije Veljko Kadijević, u intervjuu tjedniku Danas, tvrdi da je Teritorijalna obrana velika podvala, jer je baza i okosnica republičkih armija, te da će biti razoružane sve nelegalno formirane oružane formacije.[1]

3. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Na konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman upozorio da si general Kadijević uzima pravo kazati da vojska treba biti nosilac ustavnih socijalističkih promjena, a time se izdiže iznad Predsjedništva SFRJ kao vrhovne komande, što je zabrinjavajuće i neviđeno u novijoj povijesti.[1]
  • Nakon drugog kruga izbora u Bosni i Hercegovini HDZ BiH ima 44 poslanika u Vijeću općina Skupštine BiH.[1]

4. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Presjedništvo Republike Hrvatske proširilo zahtjev upućen Predsjedništvu SFRJ, da razmotri pitanje depolitizacije JNA, zahtjevom za ispitivanje političke odgovornosti Veljka Kadijevića za izjave izvan njegove nadležnosti.[1]
  • U drugom izbornom krugu za poslanike u Vijeću općina Skupštine BiH u općini Novi Travnik najviše glasova dobio Ivo Skopljaković iz HDZ-a BiH.[1]

5. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Ako nam danas prijete otvorenom upotrebom oružane sile i ako navješćuju da će razoružati ilegalne grupe i vojske, odnosno sve one koje nisu zakonom i Ustavom predviđene kao oružane snage, onda ih upućujemo da takvih ima i u Hrvatskoj. To su četničke divizije u Kninu! - rekao dr. Franjo Tuđman na svečanosti otkrivanja biste hrvatskog velikana Stjepana Radića u istoimenom studenskom domu u Zagrebu.[1]
  • Vlada Republike Hrvatske zatražila od Saveznog izvršnog vijeća smjenjivanje i političku odgovornost saveznog sekretara za narodnu obranu Veljka Kadijevića.[1]

6. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Sabor Republike Hrvatske zadužio svoju delegaciju u Vijeću republika i pokrajina na Skupštine SFRJ da inicira postupak za razrješenje Veljka Kadijevića s funkcije saveznog sekretara za narodnu obranu.[1]

7. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • U Celju predsjednici Hrvatske i Slovenije dr. Franjo Tuđman i Milan Kučan iznijeli svoja stajališta za razrješenje jugoslavenske krize. Za predsjednika Tuđmana postoji samo jedna mogućnost - demokratske dogovor, ako ga nije moguće postići, onda potpuna suverenost i samostalnost Hrvatske.[1]
  • Nespremnost saveznog premijera Ante Markovića da se uhvati ukoštac sa svojim ministrom obrane upućuje na to da Kadijevićev intervju nije običan intervju prvog jugoslavenskog generala, nego službeni stav JNA.[1]

8. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Nakon 20 godina u Zagrebu obnovljena Matica hrvatska, najstarija kulturna ustanova Hrvata.[1]

12. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • U Okružnom zatvoru u Zagrebu održana konferencija za novinare u povodu pokretanja istrage protiv šestorice Srba koji su uhićeni u Dvoru na Uni, a terete se za pripremu terorizma. Među uhićenima i lice s međunarodnih tjeralica Željko Ražnatović Arkan.[2]
  • Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji Milošević odnio premoćnu pobjedu, dobio 65,3 posto glasova za predsjednika, a u izborima za poslanike njegova Socijalistička partija Srbije osvojila već u prvom krugu 87 poslaničkih mjesta, a cijela opozicija jedva desetak.[2]

15. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Zbog riječi Evo moje Kutine i moje Hrvatske, u međunarodnom vlaku mladića Tomislava Cesara, koji se vraćao s odsluženja vojnog roka, dvojica policajaca prebila palicama.[2]

19. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Ustavna komisija Sabora Republike Hrvatske utvrdila konačni tekst Prijedloga ustava Republike Hrvatske, a odluku o udruživanju ili odcjepljenju Republike donosi zastupnički dom Sabora dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.[2]

20. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Novoizabrano Predsjedništvo SR BiH jednoglasno u Sarajevu izabralo za svog novog predsjednika Aliju Izetbegovića, vođu Stranke demokratske akcije.[2]
  • U Beogradu održana Prva konferencija SK-Pokreta za Jugoslaviju, kojeg je kolektivnim članom postala cjelokupna armijska organizacija SK.[2]

21. prosinca

[uredi | uredi kôd]

25. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Slovenski narod plebiscitom odlučio: za suverenu i samostalnu Sloveniju glasovalo 88,2 posto od 93,2 posto građana izašlih na birališta s pravom glasa.[3]
  • Za predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore izabran kandidat Saveza komunista Momir Bulatović dobivši 76,9 posto glasova ukupnog broja birača.[3]
  • Socijalistčka partija Slobodana Miloševića, nakon drugog izbornog kruga u Srbiji, uvjerljivo pobijedila s ukupno 194 poslanička mjesta, što predstavlja 78 posto mjesta u Skupštini Srbije, oporba dobila samo 56 mjesta.[3]

26. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Na Svečanoj sjednici Skupštine Republike Slovenije proglašeni i službeni rezultati plebiscita, kojim je slovenski narod odlučio da Slovenija od sad postaje samostalnom i nezavisnom državom.[3]

29. prosinca

[uredi | uredi kôd]
  • Sve bitke za svoju suverenost još dobili, ali konačni rat ne možemo izgubiti - rekao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na obilježavanju 155. obljetnice Lijepe naše i 55. obljetnice podizanja spomenika hrvatskoj himni u Zelenjaku, na cesti između Klanjca i Kumrovca.[3]
  • Ubojicu policajca Gorana Alavanje terorista Luku Ličinu čuva u Gračacu dvadesetak dobro naoružanih čuvara, tako da je nedostižan hrvatskoj policiji.[3]
  • Novi hrvatski Ustav je sažetak sveukupne hrvatske povijesti, istaknuo predsjednik Tuđman u intervjuu za HTV.[3]


Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f g h i j k l Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. prosinca – 10. prosinca. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. a b c d e f Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. prosinca – 20. prosinca. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  3. a b c d e f g h i Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. prosinca – 31. prosinca. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.