Milna (općina)
| Milna | |
|---|---|
 grb | |
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik | Frane Lozić |
| Naselja | 5 općinskih naselja |
| Površina | 34,9 km2 [1] |
| Površina središta | 21,7 km2 |
| Koordinate | 43°20′N 16°27′E / 43.33°N 16.45°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 931 [2] |
| – gustoća | 27 st./km2 |
| Urbano | 775 |
| – gustoća | 36 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21405 Milna [3] |
| Stranica | opcinamilna |
  Milna Milna na zemljovidu Hrvatske | |
Milna je općina u Hrvatskoj na otoku Braču.
U sastavu je općine 5 naselja (stanje 2006.), a to su: Bobovišća, Bobovišća na Moru, Ložišća, Milna i Podhume.
Milna je najveće naselje na zapadnoj obali otoka Brača. Smještena je u dubokoj uvali koja gleda na Splitska vrata. U Splitskim vratima, ispred milnarske uvale, nalazi se otočić Mrduja oko koje se odvija Mrdujska regata.
Milna je sa Splitom povezana katamaranom, a trajektna luka u Supetru je udaljena oko 20 km.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Milna ima 1.034[4] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,45%,[5] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 92,36% čine pripadnici katoličke vjere.[6] Samo naselje Milna ima 830 stanovnika.[7]
| broj stanovnika | 3223 | 3814 | 3994 | 4500 | 4677 | 3945 | 3243 | 2664 | 1919 | 1865 | 1760 | 1416 | 1102 | 1118 | 1100 | 1034 | 931 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1907 | 2253 | 2260 | 2489 | 2579 | 2293 | 3243 | 1645 | 1212 | 1231 | 1221 | 1056 | 860 | 875 | 862 | 830 | 775 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Naselje se razvilo početkom 17. stoljeća,te je bilo najvažnija luka na Braču do sredine 20. stoljeća, u nju je do ranih 1980-ih pristajao i trajekt.
Milna se odcijepila od nerežiške župe 1646. godine, pa se otada mogu pratiti oscilacije njenoga stanovništva. Godine 1674. brojila je 110 stanovnika, već 1705. ima 300, a 1738. 355 ljudi. Taj broj raste kroz cijelo 18. stoljeće, pa crkveni vizitatori bilježe 1752. preko 400 žitelja, a 1760. godine oko 550.[8] Zbog tako nagloga porasta stanovnici su 1783. počeli graditi veliku baroknu crkvu na kojoj je radio Bračanima već poznati graditelj Ignacije Macanović. Crkva je bila popločana grobovima mjesnih bratovština i grobnicama odličnijih milnarskih obitelji. U okvir bračke obrambene arhitekture spada i dvorac Anglešćina, snažna i zatvorena građevina usred mjesta, a čini se da ga je podigla obitelj Cerineo. Milna 1873. godine ima općinskoga liječnika, ljekarnika i dvije primalje.
Milna je u Drugom svjetskom ratu, na dan 22. listopada 1943., bila poprištem pokolja koji su izveli Ustaše koji su doplovili iz Splita, o čemu svjedoči i spomen-ploča u centru mjesta, postavljena 1983., na 40-godišnjicu pokolja.
Milna je jedino bračko naselje koje je izravno napadnuto tijekom Domovinskog rata. 15. studenog 1991. oko 1 sat u noći, za vrijeme boja u Splitskom kanalu, razarač „Split“ je započeo s povremenom paljbom po otocima Šolti i Braču, točnije Milnu i Grohote na otoku Šolti, oštetivši nekoliko kuća i crkvi. Ipak, Hrvatska vojska sa šoltanske topničke bitnice počinje udarati po brodovima JRM te su oni prisiljeni na povlačenje prema Visu.[9][10]
Milna je prvenstveno turističko mjesto, s dvije marine, nekoliko hotela, poštom, domom zdravlja i velikim brojem vrlo razvedenih uvala. U Milni se nalazi i pogon za preradu ribe, a velik se dio stanovništva bavi uzgajanjem maslina te ribolovom. Milna zbog svog iznimno dobroga položaja (duboki zaljev koji gleda na Splitska vrata) ima velik pomorski potencijal koji i djelomično iskorištava. Na milnarskoj se rivi nalazi nekoliko slastičarnica i trgovina. Premda se mjesto Milna nalazi na zapadnoj strani Brača, mnogobrojne su uvale (Pasikova, Lučice, Maslinova, Osibova...) smještene na jugozapadnome dijelu Brača (najrazvedeniji dio obale otoka) i udaljene su samo 20-ak minuta hoda od izlaza iz mjesta.
- Jerolim Blaž Bonačić, biskup, književnik
- Frano Bonačić, svećenik-pravnik
- Matko Trebotić, slikar
- Matko Mijić, akademski kipar, profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu
- Branko Lentić, režiser
- Ivo Lentić, povjesničar umjetnosti, specijalist za sakralno zlatarstvo
- Tin Ujević, književnik, majka mu je bila iz Milne
- Juraj Bonači, visoki mornarički časnik
- Frane Scarneo, gradonačelnik 1865. – 1882.
- Luka Bonačić Dorić, čileanski publicist, novinar, povjesničar i pisac
- Ivan Babarović, svećenik patnik (1896. – 1980.)
- Dr.Andrija Sfarčić, epidemiolog (1884. – 1955.)
- Natale N. Bonačić Matijajurjević - kapetan duge plovidbe
- Ivan Bonačić Sargo, dobrotvor i filantrop
- Alberto Marangunić, trgovac u Argentini, filantrop
- Braća Karlo i Danil Bonačić-Dorić, brodograditelji
- Oktavije Kozulić, Argentinski brodar
- Juraj Guić, profesor, publicist i leksikograf
- Stjepan Bonačić, svećenik
- Filip Galović, jezikoslovac, dijalektolog
- Ivan Jurin, svećenik
- Nino Galović, nogometaš
- Duško Kalebić, književnik
- Željko Mardešić, sociolog
- Dinko Trebotić, nogometaš
- Luka Poklepović, nogometaš
.jpg)
- Župna crkva Gospe od Blagovijesti iz 1783.
- crkva sv. Josipa (XIX. stoljeće) (uvala Osibova).
- crkva sv. Ivana Krstitelja (XIV. stoljeće)(uvala Osibova).
- crkva sv. Jere (XIX. stoljeće) (Pantera).
- crkva sv. Mikule (XIX. stoljeće) (Racić).
- crkva sv. Martina (na brežuljku povrh Milne).
- crkvica na groblju
- samostan časnih sestara Kćeri Božje ljubavi
- Kuća Anglešćina
- Svjetionik Rt Ražanj
- Utvrda Baterija
- Crkva-tvrđava na Mrduji
- Novovjekovni brodolom blizu uvale Lučica na Braču
Podrobniji članak o temi: Govori milnarskoga područjaGovor Milne pripada čakavskome narječju, njegovu južnočakavskomu dijalektu. Riječ o posebnome fenomenu - o tzv. cakavizmu, koji se unatoč mnogim utjecajima sa svih strana još jako dobro čuva. U Milni je od davnih dana njegovan cakavizam, i jedna je od samo triju mjesta na Braču, uz Supetar i Sutivan, koja su gniazda cakawizmu, kako ih je još davnih dana nazvao poljski slavist Małecki. Sutivanski se cakavizam u starijih govornika još djelomično čuva, dok je supetarski gotovo iščezao, tako da Milna sa svojim govorom nedvojbeno zaslužuje posebnu pozornost. U Milni na Braču ča se zamjenjuje s co (ce), kod starijih i ca, i upravo po tome ta izoglosa dobiva svoje ime – cakavizam. Cakavizam je u Milni danas polagano u nestajanju i nekoliko je razloga za to: izumiranje starijega naraštaja, utjecaj govora medija, škole te bliskoga štokaviziranoga splitskoga govora.
- Osnovna škola.
- Knjižnica.
Škola u Milni službeno je počela s radom 1848./49. godine kao muška dvorazredna pučka škola u privatnoj zgradi obitelji Buzolić u predjelu zvanome Pantera. Škola je u toj zgradi funkcionirala od 1848. do 1882. godine, a nakon toga preseljena je u susjednu zgradu, kuću obitelji Sfarčić, u kojoj se nastava izvodila do 1901. godine. Prvu školsku godinu započeo je učitelj Josip Skarpa. Nastava je bila na talijanskome jeziku do 1890. godine, premda je u dokumentima Kotarskog školskog vijeća od 29. travnja 1878. kao "naukovni" jezik uveden hrvatski. Važnu ulogu u administrativnome i pedagoškome radu imalo je Mjesno školsko vijeće. Ono je bilo naredbodavac i nadzornik, a ravnajući učitelj imao je skromna ovlaštenja. Predsjednik Mjesnoga školskoga vijeća obično je bio župnik. Dana 15. svibnja godine 1875. car Franjo Josip I. posjetio je Milnu i ispitivao učenike na talijanskome i hrvatskome jeziku. Kada je riječ o školi u Milni u tome vremenu, treba imati na umu da tada postoje dvije škole u dvije zasebne zgrade. To su muška dvorazredna i ženska jednorazredna škola smještena u maloj kućici u predjelu zvanom Žalo. Na mjestu nekadašnje ženske škole sagrađena je godine 1901. nova školska zgrada, i to doprinosima Milnarana crkvovinara, o čemu svjedoči spomen-ploča na pročelju školske zgrade. Godine 1934./35. spajaju se muška i ženska škola u Državnu mješovitu šestorazrednu pučku školu, koja nosi naziv Prestolonasljednik Petar II. Prvim upraviteljem imenovan je Frano Trebotić. Godine 1956./57. Narodni odbor Općine Brač školu je osnovao kao sedmorazrednu osnovnu školu. Godine 1959./60. milnarskoj školipripojeni su viši razredi osnovne škole iz Ložišća, a škola u Ložišću postaje njezina područna škola s nižim odjeljenima. Godine 1965./66. Skupština Općine Brač donijela je Rješenje kojim se utvrđuje da na području Milne, Bobovišća i Ložišća djeluje osnovna škola Milna bez područnih odjeljenja što znači da osim milnarske djece školu pohađaju i učenici putnici iz Ložišća i Bobovišća. Učenici su do 1964. godine pješačili 6 km. Iste godine nabavljen je kamion, a zatim autobus sa 16 sjedala, vlasništvo Poljoprivredne zadruge iz Ložišća. Godine1960./61. škola je dobila ime Romano Marinović. Godine 1992./93. školi se ponovno vraća naziv Osnovna škola Milna.
Tridesetih godina nastali su:
- društvo HRVATSKO NARODNO POSIJELO (oko 1930.)
- crkveni pjevački zbor (oko 1936.)
U Milni postoji betonsko nogometno igralište "Crvana" na kojemu se igraju utakmice maloga nogometa.
Iz Milne potječu neki poznati igrači i treneri Hajduka: Butorović, Poklepović, Buzolić, Lombardić, Peruzović, Trebotić, Galović.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. www.dzs.hr. Pristupljeno 13. prosinca 2020.
- ↑ Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968., str. 175.
- ↑ Stanković, Dino. 14. studenoga 2023. 14. studenog 1991. – Napad JNA na Split, napadnuto i šire područje srednje Dalmacije, osobito otoci Brač i Šolta. Cronika. Pristupljeno 24. listopada 2024.
- ↑ Certa, Antonija. 24. rujna 2021. NAPAD JUGOSLAVENSKE RATNE MORNARICE NA SPLIT, 15. STUDENOG 1991 (disertacija). University of Split. Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Split
5. http://hrcak.srce.hr/110678 Galović, Filip (2013). Romanski elementi u nazivlju odjevnih predmeta, obuće i modnih dodataka u milnarskome idiomu. Čakavska rič 41.1-2: 159-188.
| ||||||||||||||||||||||||||
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Milna (općina) |