Svjetska baština prema državama

Na svijetu postoji 981 mjesto svjetske baštine zaštićeno od UNESCO-a,^[1] a rečena mjesta nalaze se u 160 različitih država.^[2] 759 je mjesta kulturne baštine, 193 prirodne i 29 mješovite. Države su raspoređene u pet geografskih zona: Afriku, arapske države, Aziju i Pacifik, Europu i Sjevernu Ameriku te Latinsku Ameriku i Karibe. Najviše zaštićenih mjesta ima Italija (49). Hrvatska je po sveukupnom broju zaštićenih mjesta 37., a po broju mjesta kulturne baštine 34. na svijetu.

Tablica svjetske baštine[uredi | uredi kôd]

Država	Broj mjesta prirodne baštine	Broj mjesta kulturne baštine	Broj mjesta mješovite baštine	Ukupan broj	UNESCO-ova regija
Afganistan		2		2	Azija i Pacifik
Albanija		2		2	Europa i Sjeverna Amerika
Alžir		6	1	7	arapske države
Andora		1		1	Europa i Sjeverna Amerika
Argentina	4	4^{[note 1]}		8	Latinska Amerika i Karibi
Armenija		3		3	Europa i Sjeverna Amerika
Australija	12	3	4	19	Azija i Pacifik
Austrija		9^{[note 2]}		9	Europa i Sjeverna Amerika
Azerbajdžan		2		2	Europa i Sjeverna Amerika
Bahami		2		2	arapske države
Bangladeš	1	2		3	Azija i Pacifik
Barbados		1		1	Latinska Amerika i Karibi
Bjelorusija	1^{[note 3]}	3^{[note 4]}		4	Europa i Sjeverna Amerika
Belgija		11^{[note 5]}		11	Europa i Sjeverna Amerika
Belgija	1			1	Latinska Amerika i Karibi
Benin		1		1	Afrika
Bolivija	1	5		6	Latinska Amerika i Karibi
Bosna i Hercegovina		2		2	Europa i Sjeverna Amerika
Bocvana		1		1	Afrika
Brazil	7	12^{[note 1]}		19	Latinska Amerika i Karibi
Bugarska	2	7		9	Europa i Sjeverna Amerika
Burkina Faso		1		1	Afrika
Kambodža		2		2	Azija i Pacifik
Kamerun	2			2	Afrika
Kanada	9^{[note 6]}	8		17	Europa i Sjeverna Amerika
Zelenortska Republika		1		1	Afrika
Srednjoafrička Republika	1		1	2	Afrika
Čad	1			1	Afrika
Čile		5		5	Latinska Amerika i Karibi
NR Kina	10	31	4	45	Azija i Pacifik
Kolumbija	2	5		7	Latinska Amerika i Karibi
Republika Kongo	1			1	Afrika
Kostarika	3^{[note 7]}			3	Latinska Amerika i Karibi
Obala Bjelokosti	3^{[note 8]}	1		4	Afrika
Hrvatska	1	6		7	Europa i Sjeverna Amerika
Kuba	2	7		9	Latinska Amerika i Karibi
Cipar		3		3	Europa i Sjeverna Amerika
Češka		12		12	Europa i Sjeverna Amerika
Sjeverna Koreja		2		2	Azija i Pacifik
DR Kongo	5			5	Afrika
Danska	1	3		4	Europa i Sjeverna Amerika
Dominika	1			1	Latinska Amerika i Karibi
Dominikanska Republika		1		1	Latinska Amerika i Karibi
Ekvador	2	2		4	Latinska Amerika i Karibi
Egipat	1	6		7	arapske države
Salvador		1		1	Latinska Amerika i Karibi
Estonija		2^{[note 4]}		2	Europa i Sjeverna Amerika
Etiopija	1	8		9	Afrika
Finska	1^{[note 9]}	6^{[note 4]}		7	Europa i Sjeverna Amerika
Fidži		1		1	Azija i Pacifik
Francuska	3	34^{[note 5]}	1^{[note 10]}	38	Europa i Sjeverna Amerika
Gabon			1	1	Afrika
Gambija		2^{[note 11]}		2	Afrika
Gruzija		3		3	Europa i Sjeverna Amerika
Njemačka	3^{[note 12]}	35^{[note 13]}^{[note 14]}^{[note 15]}		38	Europa i Sjeverna Amerika
Gana		2		2	Afrika
Grčka		15	2	17	Europa i Sjeverna Amerika
Gvatemala		2	1	3	Latinska Amerika i Karibi
Gvineja	1^{[note 8]}			1	Afrika
Haiti		1		1	Latinska Amerika i Karibi
Vatikan		2^{[note 16]}		2	Europa i Sjeverna Amerika
Honduras	1	1		2	Latinska Amerika i Karibi
Mađarska	1^{[note 17]}	7^{[note 2]}		8	Europa i Sjeverna Amerika
Island	1	1		2	Europa i Sjeverna Amerika
Indija	6	24		30	Azija i Pacifik
Indonezija	4	4		8	Azija i Pacifik
Iran		16		16	Azija i Pacifik
Irak		3		3	arapske države
Irska		2		2	Europa i Sjeverna Amerika
Izrael		7		7	Europa i Sjeverna Amerika
Italija	4^{[note 18]}	45^{[note 16]}^{[note 19]}		49	Europa i Sjeverna Amerika
Japan	4	13		17	Azija i Pacifik
Jerusalem (mjesto predložio Jordan)^{[note 20]}^[3]^[4]		1		1	arapske države
Jordan		3	1	4	arapske države
Kazahstan	1	2		3	Azija i Pacifik
Kenija	3	3		6	Afrika
Kiribati	1			1	Azija i Pacifik
Kirgistan		1		1	Azija i Pacifik
Laos		2		2	Azija i Pacifik
Latvija		2^{[note 4]}		2	Europa i Sjeverna Amerika
Libanon		5		5	arapske države
Lesoto			1	1	Afrika
Libija		5		5	arapske države
Litva		4^{[note 4]}^{[note 21]}		4	Europa i Sjeverna Amerika
Luksemburg		1		1	Europa i Sjeverna Amerika
Sjeverna Makedonija			1	1	Europa i Sjeverna Amerika
Madagaskar	2	1		3	Afrika
Malavi	1	1		2	Afrika
Malezija	2	2		4	Azija i Pacifik
Mali		3	1	4	Afrika
Malta		3		3	Europa i Sjeverna Amerika
Maršalovi Otoci		1		1	Azija i Pacifik
Mauricijus	1	1		2	arapske države
Mauretanija		2		2	Afrika
Meksiko	5	27		32	Europa i Sjeverna Amerika
Moldavija		1^{[note 4]}		1	Europa i Sjeverna Amerika
Mongolija	1^{[note 22]}	1		2	Azija i Pacifik
Crna Gora	1	1		2	Europa i Sjeverna Amerika
Maroko		9		9	arapske države
Mozambik		1		1	Afrika
Namibija	1	1		2	Afrika
Nepal	2	2^{[note 23]}		4	Azija i Pacifik
Nizozemska	1^{[note 12]}	8		9	Europa i Sjeverna Amerika
Novi Zeland	2		1	3	Azija i Pacifik
Nikaragva		1		1	Latinska Amerika
Niger	2	1		3	Afrika
Nigerija		2		2	Afrika
Norveška	1	6^{[note 4]}		7	Europa i Sjeverna Amerika
Oman	^{[note 24]}	4		4	arapske države
Pakistan		6		6	Azija i Pacifik
Palau			1	1	Azija i Pacifik
Palestina		1		1	arapske države
Panama	3^{[note 7]}	2		5	Latinska Amerika i Karibi
Papua Nova Gvineja		1		1	Azija i Pacifik
Paragvaj		1		1	Latinska Amerika i Karibi
Peru	2	7	2	11	Latinska Amerika i Karibi
Filipini	2	3		5	Azija i Pacifik
Poljska	1^{[note 3]}	14^{[note 14]}		15	Europa i Sjeverna Amerika
Portugal	1	15^{[note 25]}		16	Europa i Sjeverna Amerika
Katar		1		1	arapske države
Južna Koreja	1	9		10	Azija i Pacifik
Rumunjska	1	6		7	Europa i Sjeverna Amerika
Ruska Federacija	10^{[note 22]}	15^{[note 4]}^{[note 21]}		25	Europa i Sjeverna Amerika
Sveti Kristofor i Nevis		1		1	Latinska Amerika i Karibi
Sveta Lucija	1			1	Latinska Amerika i Karibi
San Marino		1		1	Europa i Sjeverna Amerika
Saudijska Arabija		2		2	arapske države
Senegal	1	5^{[note 11]}	1	7	Afrika
Srbija		4		4	Europa i Sjeverna Amerika
Sejšeli	2			2	Afrika
Slovačka	2^{[note 17]}^{[note 26]}	5		7	Europa i Sjeverna Amerika
Slovenija	1	2		3	Europa i Sjeverna Amerika
Salomonski Otoci	1			1	Azija i Pacifik
JAR	3	4	1	8	Afrika
Španjolska	3	39^{[note 25]}	2^{[note 10]}	44	Europa i Sjeverna Amerika
Šri Lanka	2	6		8	Azija i Pacifik
Sudan		2		2	arapske države
Surinam	1	1		2	Latinska Amerika i Karibi
Švedska	1^{[note 9]}	13^{[note 4]}	1	15	Europa i Sjeverna Amerika
Švicarska	3^{[note 18]}	8^{[note 19]}		11	Europa i Sjeverna Amerika
Sirija		6		6	arapske države
Tadžikistan	1	1		2	Azija i Pacifik
Tanzanija	3	3	1	7	Afrika
Tajland	2	3		5	Azija i Pacifik
Togo		1		1	Afrika
Tunis	1	7		8	arapske države
Turska		9	2	11	Europa i Sjeverna Amerika
Turska		3		3	Azija i Pacifik
Uganda	2	1		3	Afrika
Ukrajina	1	6^{[note 4]}		7	Europa i Sjeverna Amerika
Ujedinjeno Kraljevstvo	4	23^{[note 13]}	1	28	Europa i Sjeverna Amerika
SAD	12^{[note 6]}	8	1	21	Europa i Sjeverna Amerika
Ujedinjeni Arapski Emirati		1		1	arapske države
Urugvaj		1		1	Latinska Amerika i Karibi
Uzbekistan		4		4	Azija i Pacifik
Vanuatu		1		1	Azija i Pacifik
Venezuela	1	2		3	Latinska Amerika i Karibi
Vijetnam	2	5		7	Azija i Pacifik
Jemen	1	3		4	arapske države
Zambija	1^{[note 27]}			1	Afrika
Zimbabve	2^{[note 27]}	3		5	Afrika
(duplikacije)	14	20	1	35
Ukupno	193	754	29	976	160 država

Bilješke[uredi | uredi kôd]

↑ ^a ^b Zaštićeno mjesto kulturne baštine Isusovačke misije Guarana: San Ignacio Mini, Santa Ana, Nuestra Señora de Loreto i Santa Maria Mayor (Argentina), Ruins of Sao Miguel das Missoes (Brazil) dijele Argentina i Brazil.
↑ ^a ^b Mjesto kulturne baštine Nacionalni park Neusiedler See dijele Austrija i Mađarska.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine Nacionalni park Białowieża dijele Bjelorusija i Poljska.
↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g ^h ⁱ ^j Mjesto kulturne baštine Struveov luk dijele Bjelorusija, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Norveška, Moldova, Rusija, Švedska i Ukrajina.
↑ ^a ^b Mjesto kulturne baštine Zvonici Belgije i Francuske dijele Belgija i Francuska.
↑ ^a ^b Mjesta prirodne baštine Kluane/Wrangell-St Elias/Glacier Bay/Tatshenshini-Alsek i Međunarodni park mira Waterton Glacier dijele Kanada i SAD.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine Talamanca Range-La Amistad/Nacionalni park La Amistad dijele Kostarika i Panama.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine Strogi rezervat planinske prirode Nimba dijele Bjelokosna Obala i Gvineja.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine Visoka obala/otočje Kvarken dijele Finska i Švedska.
↑ ^a ^b Mjesto mješovite baštine Pyrénées-Mont Perdu dijele Francuska i Španjolska.
↑ ^a ^b Mjesto kulturne baštine Stone Circles of Senegambia dijele Gambija i Senegal.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine Waddensko more dijele Nizozemska i Njemačka.
↑ ^a ^b Mjesto kulturne baštine granice Rimskog Carstva dijele Njemačka i UK.
↑ ^a ^b Mjesto kulturne baštine Muskauer Park/Park Mużakowski dijele Njemačka i Poljska.
↑ Mjesto kulturne baštine drezdenska dolina Elbe izbrisano je s popisa.
↑ ^a ^b Mjesto kulturne baštine Povijesno središte Rima, svojstva Svete Stolice u tom gradu koja uživaju ekstrateritorijalna prava i San Paolo Fuori le Mura dijele Italija i Vatikan.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša u Aggteleku dijele Mađarska i Slovačka.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine Monte San Giorgio dijele Italija i Švicarska.
↑ ^a ^b Mjesto kulturne baštine Raetinska pruga u Albuli/krajobrazi Bernine dijele Italija i Švicarska.
↑ ""Stari grad Jeruzalem i njegove zidine" naveden je odvojeno, bez države, zbog neriješene prirode svog statusa. Iz potrebe praktičnosti, na popisu spada u UNESCO-ovu regiju "arapske države", bez zaključivanja pravnog ili političkog status u njemu.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine Kurski pješčani nasip dijele Litva i Rusija.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine udolina Uvs Nuur dijele Mongolija i Rusija.
↑ Dolina Kathmandu ima osam mjesta unutar svojih granica i navedeni su pod jednim imenom. Nalazišta su: trg Durbar, Patan i Bhaktapur, budistički stupovi u Swayambhunathu i Boudhanathu, i hinduistički hramovi Pashupatinath i Changu Narayan, također postoje mjesta poput muktinath, budanilkantha koji su navedeni na popisu svjetske baštine.
↑ Mjesto prirodne baštine Arapsko zaštićeno područje za oriks antilope uklonjeno je s popisa.
↑ ^a ^b Mjesto kulturne baštine Prapovijesni crteži na stijenama u dolini Côa i Siega Verde dijele Portugal i Španjolska.
↑ Mjesto prirodne baštine Karpatske prašume dijele Slovačka i Ukrajina.
↑ ^a ^b Mjesto prirodne baštine Mosi-oa-Tunya/Viktorijini slapovi dijele Zambija i Zimbabve.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ whc.unesco.org
↑ whc.unesco.org
↑ CLT-82/CH/CONF.015/8 - Report of the 1st Extraordinary Session of the Committee. UNESCO. Pristupljeno 15. siječnja 2014.
↑ CC-81/CONF. 008/2 Rev. - Justification for inscription on the List of World Heritage in Danger, 1982: Report of the 6th Session of the Committee. UNESCO. Pristupljeno 15. siječnja 2014.

[Jesuit-3] Zaštićeno mjesto kulturne baštine Isusovačke misije Guarana: San Ignacio Mini, Santa Ana, Nuestra Señora de Loreto i Santa Maria Mayor (Argentina), Ruins of Sao Miguel das Missoes (Brazil) dijele Argentina i Brazil.

[Ferto-4] Mjesto kulturne baštine Nacionalni park Neusiedler See dijele Austrija i Mađarska.

[Belovezhskaya-5] Mjesto prirodne baštine Nacionalni park Białowieża dijele Bjelorusija i Poljska.

[Struve-6] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g ^h ⁱ ^j Mjesto kulturne baštine Struveov luk dijele Bjelorusija, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Norveška, Moldova, Rusija, Švedska i Ukrajina.

[Belfries-7] Mjesto kulturne baštine Zvonici Belgije i Francuske dijele Belgija i Francuska.

[KluaneWaterton-8] Mjesta prirodne baštine Kluane/Wrangell-St Elias/Glacier Bay/Tatshenshini-Alsek i Međunarodni park mira Waterton Glacier dijele Kanada i SAD.

[Talamanca-9] Mjesto prirodne baštine Talamanca Range-La Amistad/Nacionalni park La Amistad dijele Kostarika i Panama.

[Nimba-10] Mjesto prirodne baštine Strogi rezervat planinske prirode Nimba dijele Bjelokosna Obala i Gvineja.

[Kvarken-11] Mjesto prirodne baštine Visoka obala/otočje Kvarken dijele Finska i Švedska.

[Perdu-12] Mjesto mješovite baštine Pyrénées-Mont Perdu dijele Francuska i Španjolska.

[StoneCircles-13] Mjesto kulturne baštine Stone Circles of Senegambia dijele Gambija i Senegal.

[Wadden-14] Mjesto prirodne baštine Waddensko more dijele Nizozemska i Njemačka.

[Frontiers-15] Mjesto kulturne baštine granice Rimskog Carstva dijele Njemačka i UK.

[Muskauer-16] Mjesto kulturne baštine Muskauer Park/Park Mużakowski dijele Njemačka i Poljska.

[17] Mjesto kulturne baštine drezdenska dolina Elbe izbrisano je s popisa.

[Rome-18] Mjesto kulturne baštine Povijesno središte Rima, svojstva Svete Stolice u tom gradu koja uživaju ekstrateritorijalna prava i San Paolo Fuori le Mura dijele Italija i Vatikan.

[Aggtelek-19] Mjesto prirodne baštine Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša u Aggteleku dijele Mađarska i Slovačka.

[Giorgio-20] Mjesto prirodne baštine Monte San Giorgio dijele Italija i Švicarska.

[Rhaetian-21] Mjesto kulturne baštine Raetinska pruga u Albuli/krajobrazi Bernine dijele Italija i Švicarska.

[Jerusalem-22] ""Stari grad Jeruzalem i njegove zidine" naveden je odvojeno, bez države, zbog neriješene prirode svog statusa. Iz potrebe praktičnosti, na popisu spada u UNESCO-ovu regiju "arapske države", bez zaključivanja pravnog ili političkog status u njemu.

[Curonian-25] Mjesto prirodne baštine Kurski pješčani nasip dijele Litva i Rusija.

[Uvs-26] Mjesto prirodne baštine udolina Uvs Nuur dijele Mongolija i Rusija.

[Kathmandu_Valley-27] Dolina Kathmandu ima osam mjesta unutar svojih granica i navedeni su pod jednim imenom. Nalazišta su: trg Durbar, Patan i Bhaktapur, budistički stupovi u Swayambhunathu i Boudhanathu, i hinduistički hramovi Pashupatinath i Changu Narayan, također postoje mjesta poput muktinath, budanilkantha koji su navedeni na popisu svjetske baštine.

[28] Mjesto prirodne baštine Arapsko zaštićeno područje za oriks antilope uklonjeno je s popisa.

[Coa-29] Mjesto kulturne baštine Prapovijesni crteži na stijenama u dolini Côa i Siega Verde dijele Portugal i Španjolska.

[Beech-30] Mjesto prirodne baštine Karpatske prašume dijele Slovačka i Ukrajina.

[MosioaTunya-31] Mjesto prirodne baštine Mosi-oa-Tunya/Viktorijini slapovi dijele Zambija i Zimbabve.

[1] whc.unesco.org

[2] whc.unesco.org

[23] CLT-82/CH/CONF.015/8 - Report of the 1st Extraordinary Session of the Committee. UNESCO. Pristupljeno 15. siječnja 2014.

[24] CC-81/CONF. 008/2 Rev. - Justification for inscription on the List of World Heritage in Danger, 1982: Report of the 6th Session of the Committee. UNESCO. Pristupljeno 15. siječnja 2014.

[1]

[2]

[note 1]

[note 2]

[note 3]

[note 4]

[note 5]

[note 6]

[note 7]

[note 8]

[note 9]

[note 10]

[note 11]

[note 12]

[note 13]

[note 14]

[note 15]

[note 16]

[note 17]

[note 18]

[note 19]

[note 20]

[3]

[4]

[note 21]

[note 22]

[note 23]

[note 24]

[note 25]

[note 26]

[note 27]