Ovo je arhiv prošlih razgovora. Ne uređujte sadržaj ove stranice. Ako želite započeti nov razgovor ili oživjeti neki od starijih, molim vas učinite to na tekućoj stranici za razgovor.
Ova tema nema veze za LGBT-ovskom terminologijom, samo da napomenem! ;) Htjela bih napisati članak o lifehacking-u iliti hakiranju života. U članku o blogu Lifehacker sam stavila bilješku u kojoj sam objasnila tu riječ, ali nisam sigurna je li "hakiranje života" dobar prijevod ili naslov članka. Pogledala sam na drugim wikipedijama i svi manje više koriste englesku riječ Life hack ili "lifehack/s", osim mk.wiki, gdje piše "životno hakerstvo". Zanima me tvoje mišljenje, budući da si svakako bolji u ovome od mene! Unaprijed hvala! :) Carbo diem! Svefnleysi20:09, 2. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Hi Conquistador. Do you know someone that can help me for this? "Beys of Zagreb and Podgogence sent keys of their castles and said that they will be a part of the empire", that's all what I have got. In 1532, Zagreb and Podgogence have been taken by Turks, but I don't know where is Podgogence. According to this article, Podgogonce should be Pogdugindzsa in Hungarian. This source can be useful too. Have a nice day.--Rapsar (razgovor) 21:30, 3. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
It is most probable that names Podgrad, Podgogence (Turkish sources), Pogdugindzsa (Hungarian source) direct to the same historic city of Podgorač.
In its history, Podgorač was first mentioned in 1299. Probably it is older since it was drawn on map in that year as an important place. It is mentioned under different names as Pagaraach (1299), Posesio seu villa Pogorach (posession with castle), Pagarach (1311), Podgorach (1396.), Pogoraach (1407.), Poygoracz (castellanus de Poygoracz, 1467.), Podgoratz (početkom XVIII. st.). (...) Podgorač fell under Ottoman rule in 1532, six year before the fall of Osijek. Ottoman Sultan Suleiman the Magnificent after conquering Osijek went up the Drava river to Kisek and Maribor. From there he returned through Koprivnica and Virovitica back through Podravina and in that campaign he took Podgorač. Našice and Podgorač posessions Sultan gave to his Grand Vizier Ibrahim.
You can see Podgorač has many name variants in its history. Podgrad, Podgogence, Pogdugindzsa sound all similar to above-mentioned names. I bet they are slightly different pronounced forms of the same place name – Podgorač. Cheers! --Conquistador (razgovor) 16:40, 8. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
treba mi opet tvoja pomoć u jezičnim pitanjima. Evo, Black Arrow i ja se pitamo koji je ispravniji naslov za fiktivnu državu iz romana 1984., Euroazija ili Eurazija. Ispravnije zvuči Euroazija kako tvrdi Black Arrow, ali u novinskim člancima i u književnim recenzijama nalazim pojam "Eurazija". Što piše u romanu, ne znam. Pročitao sam ga kad sam imao 17 godina, ne mogu se sjetiti ni da hoću. Usput bi te zamolio da nam pomogneš oko naslova članka Začet ili Rođen (eng. Begotten ). Ne znamo koji je naslov točniji. Hvala.--Dean72 (razgovor) 01:46, 5. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Može oboje. I Euroazija i Eurazija. Stanovnici su Euroazijac i Eurazijac, a pridjevi euroazijski i eurazijski. Ako me pitaš samo za Orwellovu fiktivnu državu, onda bih prednost dao Euraziji, Eurazijcu i eurazijskom. Kad pogledaš ostale jezike, onda možeš vidjeti prilično totalitaran stav za prvi oblik. Zašto mnogi od tih jezika imaju dvostruka mjerila kada je pak riječ o Afroamerikancima, a ne o Aframerikancima, bolje me nemoj pitati. Takvih dvostrukih primjera koji su tvoreni od imena kopnenih masa ima više nego što se obično misli.
Što se tiče Začeta, tj. Rođena, prednost bi valjalo dati obliku koji je točniji – Rođen. Ako se prednost dâ iz nekog razloga prvom pojmu, onda bi svakako valjalo napisati napomenu da se radi o slobodnu prijevodu prevoditelja, distributera ili nekog trećeg, a da se izvorni naslov prevodi kao Rođen. Barem tako kaže službeni prijevod Biblije na hrvatski jezik jer je naslov filma referencija na jedan specifičan biblijski pojam. Bacit ću pogled na članak. --Conquistador (razgovor) 05:23, 12. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Da. Ako ćemo se pridržavati pravopisnih norma hrvatskog jezika. Etnici i ktetici od tuđih imena mjesta pišu se glasovno prilagođeno (fonetizirano). New York > njujorški, Oxford > oksfordski, Dublin > dablinski, Dayton > dejtonski, Washington > vašingtonski, stoga Stonewall > stonvolski. --Conquistador (razgovor) 17:16, 8. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Napisao sam ovdje. To što je u nas naslovljena brojčano ne mogu smatrati presudnim argumentom jer i ovo bi mogao biti jednakovrijedan argument za preimenovanje, zar ne? Odlučio sam malo protrčati kroz prebačene članke i uskladiti ih s izvornicima bili oni knjige, filmovi, TV-drame, opere i sl. Dakle, ondje gdje je djelo, koje god vrste bilo, naslovljeno brojevnim riječima, onda nek tako bude i prevedeno. Isto vrijedi i za brojčane naslove. U glavnom članku može se napomenuti da je u nas prevedeno brojčano. Ispravit ću još Velikog Brata koji sam započeo i onda stajem dok ne pročitam što misliš o tome. --Conquistador (razgovor) 00:57, 10. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Vidija san razgovor. No, to nije razlog uzimanja stvari u svoje ruke nakon samo uru ipo od prijedloga, s obzirom da se ostali suradnici nisu izjasnili. Glavni naslov na Wikipediji na hrvatskom jeziku mora biti naslov kakav ga je hrvatski distributer odredija. Nije naša stvar zašto je naslov ovakav ili onakav. Često uziman za primjer film Taken. Kod nas je preveden kao 96 sati (nema veze s ičim, bar dok ne pogledaš film) iako bi logičniji i precizniji naslov bija Oteta. Ne ulazeći u to je li ispravno ili ne, to za sobom povlači velik broj izmjena, što zasigurno dovodi do velikog broja krivo napisanih poveznica u razdvojbama i člancima, a moguće i do krivih i dvostrukih preusmjeravanja. BlackArrow (razgovor) 01:14, 10. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Ne bih usporedio film 96 sati s knjigom Tisuću devetsto osamdeset četvrtom jer se u slučaju knjige radi samo o načinu pisanja naslova s pomoću brojaka ili brojevnih riječi. Drugim riječima, daš li nekome na papiru zapisan naslov ove knjige s pomoću brojaka ili s pomoću brojevnih riječi, svatko će pročitati – isto. Stoga je donekle promašena usporedba s Takenom, tj. sa 96 sati. Uoči da to nije jedini problem s ovom knjigom jer se u Šoljanovu prijevodu govori o Orijentaziji iako se u člancima rabi isključivo pojam Istazija (što također smatram uspješnim prijevodom zbog sličnosti s hrvatskom istočnom Azijom). Ispričavam se ako sam orno počeo sređivati članke, ali bilo je u dobroj vjeri. I dalje smatram da bi valjalo obaviti ujednačivanje s izvornikom. Da pričekam nekoliko dana s ostalim izmjenama? Usput, kad si već spomenuo Taken, kakva je praksa s imenovanjem/prevođenjem naslova članaka o umjetničkim djelima (filmovima, knjigama, predstavama itd.) koja još nisu prevedena na hrvatski jezik?
Ne bi reka da je promašena usporedba. Ako se nećemo micati s teme 1984., evo ovaj primjer: dva istoimena filma priko bare nazvana su 1984 i Nineteen Eighty-Four; dvi istoimene TV drame nazvane su 1984 i Nineteen Eighty-Four. Dakle, bez obzira na brojčani/tekstualni naziv izvornika. Stoga, naslov triba biti naziv koji je odredija distributer/izdavač u Hrvatskoj pa mislin da bi tribalo pričekati s ostalim izmjenama. Što se tiče filmova, knjiga i predstava, princip je isti. U slučaju da još nisu prevedena na hrvatski tada se koristi izvorni naziv (eventualno se može kao napomena staviti neslužbeni domaći naziv ako je ustaljen). Vezano za 96 sati, ni meni nije jasno čemu taj naziv, al to je opet produkt nečije (fiks) ideje koji ima vezu kod distributera. I da, u svakom članku je napisan naziv izvornika, većinom u zaglavlju. BlackArrow (razgovor) 02:13, 10. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Ne slažem se s takvim zaključivanjem na osnovi navedene usporedbe. Jasno se može uočiti da se Britanci pridržavaju izvornika, dok se Amerikanci ne obaziru na izvornik. Uoči također da engleska wikipedija pri imenovanju članaka poštuje geografsko porijeklo umjetničke produkcije, pa o američkoj TV-drami možeš čitati na 1984 (1953 TV program), a o britanskoj TV-drami na Nineteen Eighty-Four (TV programme). Dakle, na istoj wikipediji ne progoni se britanski programme nauštrb američkoengleskog program upravo onako kako se ne progoni izvorni naslov djela. A sad dolazi ključno pitanje. Kako ćemo prevoditi američku produkciju, a kako britansku ako znamo da je, od svih djela koje si naveo na poveznicama, u Hrvatskoj bio dostupan samo britanski film iz 1984. (gledao sam ga na HRT-u)?! U skladu s onim što si prethodno napisao, hoćemo li britansku TV-dramu iz 1954., zato što nikad nije bila distribuirana u Hrvatskoj, ostaviti kao Nineteen Eighty-Four ili ćemo je prevesti? Ako ćemo je pak prevesti, hoćemo li je prevesti kao Tisuću devetsto osamdeset četvrtu ili kao 1984.? Vjerujem da će ti odgovori na ova pitanja ukazati da je "moj" pristup u slučaju Orwellova djela sustavniji. Što se Takena tiče, uoči da 96 sati nije izvorno hrvatska umotvorina. Turci film nazivaju 96 Saat, a isto, dakako na svojem jeziku, čine Česi, Nijemci i Japanci. Talijani film pak nazivaju Pronaći ću vas. Huh, dobro je, nismo najgori.
Ponovit ću, smatram i dalje da bi se u slučaju Orwellova djela i ostalih djela koji se referiraju na nj valjalo držati izvornih naslova pri prijevodu. Ondje gdje su brojevne riječi u stranom naslovu, u hrvatskom prijevodu morale bi biti također (uz napomenu o alternativnom prijevodu ako on postoji). Ondje gdje je pak brojčani naslov, u hrvatskom bi moralo biti jednako. Odoh sad spasiti film Ja i Veliki Momak kad je autor članka već dobio neotklonjivu kartu za Pont. O.x --Conquistador (razgovor) 03:04, 10. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
P. S. Baci oko na ovo! Budimo realni, knjige se dosta razlikuju od filmova jer se one često opetovano prevode kako vrijeme prolazi. I upravo tada nastaju različiti prijevodi ne samo naslova, nego i književnog teksta. Kakva je onda praksa pri imenovanju članaka na hrvatskoj wikipediji? Ne želim previše skretati s teme Orwellova djela, ali me žarko zanima kojim su se smjernicama vodili suradnici da je Orlando furioso preveden kao Mahniti Orlando, a ne i kao Bijesni Orlando (u skladu s onim što pišeš). Ovo nema neke prevelike veze s naslovom Orwellova romana, već samo ilustrira probleme s kojima se suradnici susreću pri imenovanju članaka o umjetničkim djelima na hr.wikiju. --Conquistador (razgovor) 20:06, 10. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Sad me pak puno pitaš. Što se tiče teme, smatran da je taj posa prvenstveno nepotriban, a možda i netočan (nismo usuglasili mišljenja, očito nam triba mišljenje još kojeg suradnika). Nepotriban je jer, kako sam kažeš, čitatelj će naslov, bija on brojčani ili tekstualni, pročitati isto, pa zašto onda opterećivati čitatelja i uređivača (pisanjem dužih i kompliciranijih poveznica u člancima) nazivima koji nisu uniformirani. Mislin da na Wikipediji triba sliditi jednostavnost, što u naslovima, što u člancima. BlackArrow (razgovor) 23:42, 10. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
O, ne, ne. Ne planiram brisati niti predlagati brisanje poveznica koje u zagradi umjesto broja imaju brojevne riječi. No smatram da bi poveznice s brojem morale preusmjeravati na izvorni naslov s brojevnim riječima u zagradi. Nek svatko piše u poveznicama što hoće, bilo broj bilo brojevne riječi, no u nazivu članaka prednost bi valjalo dati uvijek izvorniku. Ako ćemo se pridržavati pojednostavnjivanja (paradoksalne li riječi! ), onda se može dogoditi da se sukobimo oko toga kojim se pravilom pojednostavnjivanja voditi u slučaju da ih je više. Ako se pridržavamo izvornika, onda nema problema. Barem ne u ovom slučaju. Naravno da članak o Takenu, koji s ovime nema veze, valja nasloviti 96 sati s napomenom u tekstu da se izvorni naslov prevodi kao Oteta. U slučaju Orlanda (gdje je nestao Roland? ) valjalo bi u tekstu napisati i alternativni prijevod – Bijesni Orlando. --Conquistador (razgovor) 00:06, 11. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Po meni to nije dobro. Prvo, Dean72 i MaGa su pričali o tom prije postojanja članka i došli su do zaključka koji trenutno postoji. Drugo, nemamo praksu da "film" stoji u zagradi kod naziva filma. Treće, bilo bi pomalo čudno kad bi bilo "Tisuću devetsto osamdeset četvrta (1984.)", zar ne? BlackArrow (razgovor) 17:47, 11. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Istina, praksa je na hrvatskoj wikipediji da Ime filma (film) preusmjerava na Ime filma (godina produkcije). Uoči pritom da to ne znači da prve poveznice valja brisati, već ih samo valja preusmjeriti na dogovorenu normu. Ne vidim ništa čudno u imenu "Tisuću devetsto osamdeset četvrta (1984.)" jer kurziv pojašnjava što je ime članka, a što normativni dio njegova imena. U krajnjem slučaju može se u zagradu staviti (film iz 1984.), ali smatram da to nije nužno. Uostalom, postoji i film 1492.: Osvajanje raja, pa i dalje smatram da na hrvatskoj wikipediji ne bi bilo čudno vidjeti naslov "1492.: Osvajanje raja (1992.)" umjesto "1492.: Osvajanje raja (film iz 1992.)". Na sreću nije objavljena knjiga istog imena, pa se naslov članka o ovom filmu može bez problema imenovati bez ikakvih zagrada.
Sva nepotribna preusmjeravanja triba brisati. Stoga, nepotribno je da Ime filma (film) preusmjerava na Ime filma (godina produkcije). Zašto? Zato jer je praksa da u zagrade ide godina izdanja filma, a ne "film". Iznimka kod brisanja preusmjeravanja jedino je slučaj kad na određeno preusmjeravanje vodi oveći broj članaka. Svježi primjer (nije film, al može poslužit ka primjer). Stari naslov je tribalo obrisati jer na nj ništa ne vodi. Ako članak ima glavno (i jedino) značenje, naslov se imenuje bez ikakvih zagrada (npr. Vitez tame). BlackArrow (razgovor) 19:18, 11. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
S pomoću tražilice mogu se pronaći mnoga postojeća preusmjerenja s Ime filma (film) na Ime filma (godina produkcije). Nije mi baš jasno što točno znači nepotrebno preusmjerenje jer mnoge enciklopedije (ne samo Wikipedija) imaju dvostruka, pa i trostruka preusmjerenja na pojedine članke. Nema ništa loše u mnogostrukim preusmjerenjima ako svako od njih dovede čitatelja na točan članak koji je bio tražen. Inače, zanimljivo je da se postojećom konvencijom o imenovanju članaka o filmovima izbjegava pojam film, ali se zato taj isti pojam film bez problema rabi ako je producirano više raznovrsnih umjetničkih djela istog naziva (filmovi, televizijske drame, knjige, spotovi, predstave itd.) jer se tada u zagradu upisuje (film iz GGGG.). Sustavnije bi bilo da istoimena, ali raznovrsna umjetnička djela u zagradi navode vrstu djela, a godinu tek ako je objavljeno više istovrsnih istoimenih umjetničkih djela (kao (film iz GGGG.) ili čak (film, GGGG.)). Botom bi se to moglo ujednačiti i usustaviti, samo što sada nemam ni toliko vremena, a ni previše volje da takvo što prvo predlažem zajednici, a onda još i to napravim. Previše posla za moja nejaka pleća. --Conquistador (razgovor) 21:30, 11. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Sad već prelazimo na čavrljanje, al nema veze, objasnit ću. Zašto nepotribno preusmjerenje? Zato što je kod nas već odlučeno kako će se nazivati filmovi, a to je Ime filma ako se radi o glavnom (i jedinom) značenju i Ime filma (godina produkcije) ako postoje više istoimenih filmova. Po tom, film se zove tako i samo tako, a ne da ima svakakva preusmjeravanja. Jer, di je granica? Inače bi mogli imati preusmjeravanja Ime filma (GGGG), Ime filma (GGGG.), Ime filma (film iz GGGG), Ime filma (film iz GGGG.), Ime filma (film, GGGG), Ime filma (film, GGGG.) i svakakve moguće varijacije (ka što vidiš di to ide ). Ne mogu to drugačije okarakterizirati nego nepotribno. Upisom golog naziva filma u tražilicu svakako će se doći do članka, bilo priko razdvojbe, bilo direktno. E sad, zašto godina, a ne film? Jednostavno zbog ujednačavanja i jednostavnosti. U suprotnom bi neki filmovi bili naslovljeni s godinom, neki sa film, neki sa film iz GGGG. ili film, GGGG.. Ovako imamo u zagradi godinu kod više filmova istog imena ili sam naziv kad je rič o glavnom značenju (opet zbog jednostavnosti). BlackArrow (razgovor) 21:57, 11. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Nisam mislio na takva banalna i doista nepotrebna preusmjerenja koja se razlikuju samo u točki kad je riječ o godinama. Ako uzmem za primjer Orwellovo djelo i njegove izvedenice, onda sam mislio na preusmjerenja poput "Nineteen Eighty-Four" (izvorni naslov knjige), "Tisuću devetsto osamdeset četvrta" (naslov knjige preveden u nas) i "1984." (alternativni naslov knjige preveden u nas), "Nineteen Eighty-Four (film)" (izvorni naslov filma iz 1984.), "Tisuću devetsto osamdeset četvrta (film)" (preveden naslov filma iz 1984.) i "1984. (film)" (alternativni naslov filma iz 1984.) itsl. Na takva sam smislena preusmjerenja mislio. U nefilmskim temama takvih je preusmjerenja i više. Sadašnja je praksa imenovanja filmskih članaka kratkovidna (i dugoročno neodrživa) jer u obzir nije uzeta umjetnost u cjelini već samo filmska umjetnost kao da je ona jedina umjetnost. Naime, zamisli da je Napad ljudi krastavaca! djelo iznimne svjetske važnosti s referencijama u mnogim umjetničkim poljima (rodovima, vidovima). Nakon što je objavljeno izvorno djelo koje je bilo film iz 1999., uslijedile su nove filmske prerade, knjižni, dramski i ini prikazi, snimljene su televizijske emisije i spotovi. I što sad? Kako ćemo sve članke o tako važnim djelima nazvati? Jedini smislen sustav imenovanja jest ovaj:
Napad ljudi krastavaca! (film, 1999.), Napad ljudi krastavaca! (film, 2003.), Napad ljudi krastavaca! (film, 2009.)
Napad ljudi krastavaca! (knjiga, 2003.), Napad ljudi krastavaca! (knjiga, 2009.)
Napad ljudi krastavaca! (TV-spot, 1999.), Napad ljudi krastavaca! (TV-spot, 2009.) itsl.
Uoči također da je konvencija o imenovanju filmskih članaka endemska u odnosu na druga umjetnička djela gdje se bez problema u zagradama rabe izrazi TV-drama, drama, knjiga i sl. A kod filmova je gotovo blasfemično rabiti film u zagradama. Kažem ti, previše posla, a pleća nejaka. --Conquistador (razgovor) 22:34, 11. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
To je sad izniman primjer. Al uglavnom da, slažen se. Budući da obitavam u glazbenim i filmskim člancima, naiša san na dosta sličnih nepravilnosti (npr. kod nekih pisama je u zagradi pjesma, a kod nekih izvođač). Slažen se da bi tribalo sve standardizirati. Al za to triba staviti prijedlog na pripadajuće misto i usuglasiti mišljenja suradnika. Što se tiče spomenutih preusmjeravanja, preusmjerenje Nineteen Eighty-Four je nepotribno jer na njega ništa ne vodi (praktički, taj naziv kod nas ne postoji, navodi se samo ka naslov izvornika). Kod ostalih isto tako jer nemaju ni jednu poveznicu, a do svih se dolazi priko razdvojbe. Uostalom, ni na engleskoj Wikipediji nemaju preusmjerenje Sonja i bik na Sonja and the Bull. BlackArrow (razgovor) 23:02, 11. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Izniman je možda na hrvatskoj wikipediji koja nema mnogo članaka, ali na engleskoj i ostalim većim wikipedijama vjerojatno je izrazit(iji). Kako god bilo, valjalo bi uvijek promišljati stvari izvan okvira jer jedino tako možemo usvojiti dobru i održivu praksu. No ne namjeravam ništa predlagati zajednici (mada smatram prijedlog dobrim) jer nemam dobra iskustva s time. Naprotiv! Pusti kola nizbrdo, pa kad udare o zid valjda će se o problemu osvijestiti. Gotov sam napokon s Tisuću devetsto osamdeset četvrtom i člancima vezanim s njome. Protrčao sam i kroz članke čije sam premještanje odgodio zasad (Oceanija, Eurazija, Bratstvo, 1984. (TV drama, 1954.) i 1984. (film iz 1984.)). Nakon tjedan-dva premjestit ću ih ako ih se uopće sjetim. Do sljedećeg čitanja! --Conquistador (razgovor) 00:54, 12. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Ma to san u šali napisa da je izniman, vidiš po smajliću. Koliko-toliko i kod nas se može naići na takve slučajeve. Slažen se da bi se tribalo pozabaviti s tim pa da imamo, kako kažeš, dobru i održivu praksu. Valjda i oćemo u skorije vrime. Pozdrav! BlackArrow (razgovor) 01:22, 12. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Bok Conquistador! I sve najbolje u novoj 2014.! Izmjenu "b" u "B" u članku Agnosticizam napravio sam zbog usklađivanja dotične rečenice s tekstom u izvoru ([2] pri kraju). Ako misliš da toj promjeni tu nije mjesto, rado ću to i sam ispraviti, tj. "vratiti" na raniju izmjenu. No mislim da bi to isto onda trebalo ispraviti i u prijevodu teksta izvora. Srdačan pozdrav,--MaestroIvanković00:03, 13. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Malo slovo u pariška svakako, a datoteka pomalo revoltirano. Jasno je da je nenormativno pisanje Pariška posljedica utjecaja Datoteke i inih kapitalizacija svega i svačega. Budući da malo početno slovo u datoteka ne remeti kôd, onda se postavlja pitanje – zašto ne? Kako smo počeli, za pedesetak godina pisat ćemo imenice ne kao Englezi nego kao Nijemci.
Zašto ne? Ne vidim ni zašto - da, ali eto... Po onoj: besposlen pop...? Baj d vej, kad smo kod engleskih standarda, zašto ovdje [2] ne (TV-drama iz 1954.), ka' šta je i normalno?--MaGa14:48, 13. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Može i (TV-drama iz 1954.), samo što mi se (TV-drama, 1954.) čini jednostavnijim. U prethodnoj raspravi s BlackArrowom dotakli smo se i imenovanja članaka iz područja umjetnosti koje je zasad svakakvo. Stoga se nastojim kloniti tih članaka. Kada već nemam potrebne ovlasti, mogu li te moliti da popovski prekrstiš onog bijelog ljepotana s naslovnice u maremansko-abružanski ovčar. Na slici izgleda kao ovca s psećom glavom. Hvala unaprijed! --Conquistador (razgovor) 15:04, 13. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
To što ti spominješ nema veze s tvojim izmjenama. Ne sjećam se da smo pričali o enciklopedijskim natuknicama i kao počinjati iste. Koliko vidim, legende ispod slika tamo su pisane verzalom. To što si ti napravio je apsolutno neopravdano.--MaGa08:08, 16. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘Svizac i dalje zviždi izražavajući neslaganje s tobom. Iz daljine dopiru rika jelena i lavež ovčara koji su zabrinuti crescendom prkosna i tvrdoglava svisca. Nemoj samo da ih lisica sve čuje jer će tek onda biti problema...
Prvo si onako usput tražio pravopis, a sada tražiš njegov sadržaj? Onda ovako. Svaki, ali baš svaki pravopis propisuje pisanje općih imenica malim početnim slovom, a opće imenice o kojima ovdje pišemo jesu nazivi biljaka i životinja (i ne samo njih). Nećemo valjda stvarati pravopisne nesuglasice ondje gdje ih nema?! Prije nego što se odem igrati s i dalje neutišivim sviscem i njegovom družinom ostavljam te uz jedan poučan vic. O pravopisu, dakako. Zaključak prepuštam tebi (ipak si u prethodnom odgovoru, onom o verzalima i kojekakvim čudesima, pokazao da možeš biti pronicljiv). Nadam se da će te barem malo nasmijati. Molim te samo da poslije toga vratiš izmjene koje si učinio na izabranim slikama. Hvala! --Conquistador (razgovor) 08:29, 17. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Svaki pravopis propisuje pisanje naziva/imena velikim početnim slovom. Izuzetak je novi pravopis koji izričito navodi da se "nerečenični potpisi pod slikom: gusjenica, hranidbeni lanac, hrast lužnjak, ibis, modeli atoma, orgulje, Perićevi modeli zrakoplova, strujni val na žici, crkvica sv. Lucije u Jurandvoru na Krku", ali To nije sve. Ako odmah nazovete.... Pravopis Matice isto tako izričito navodi kontra stav. Nemam ga pri ruci da citiram što tamo piše. Babić po ovom pitanju ne govori ništa konkretno (bar ja nisam uspio naći). Osim toga, niti u jednoj knjizi nisam vidio natpise ispod slika malim početnim slovom, a kroz moju tipkovnicu i miša prošlo je puno materijala prema tisku. Ako se novi pravopis na taj način bori protiv kapitalizacije svega i svačega (koja je, istina, sve(pre)prisutna), onda je krenuo krivim putem. Ovo je nešto što se piše tako od kad je Boga i naroda. Ako te tješi, pokušaj LZMK-a (očitog pomirivanja dviju stvari) pisanja verzalom ispod slika je još gori od pisanja malim početnim slovom. Eto im tamo, moje im suze pomoći ne mogu.
Stav je da se kod novih pravopisa ne trči pred rudu, nego kad (i ako) pravopis zaživi u cijelosti da se onda krene u primjenu. Mimo svega toga, ako se i krene u primjenu, to je ogroman proces koji treba odraditi pametno i u cijelosti, a ne parcijalno, kao što ti sada radiš. Nećemo imati malo ovako, a malo onako. Isto tako, ustaljena praksa na wikipediji se ne mijenja tek tako i na svoju ruku.
Što se tiče viceva, ne leži mi engleski humor, tako da ću ga lagano zaobići, a tvoj glazbeni ukus (o kojima se inače ne raspravlja) komentirati ću kao i engleski humor.--MaGa08:58, 17. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Opće imenice, a nazivi svizaca, jelena, pasa, lisica i ostale biološke braće to svakako jesu, pišu se malim početnim slovom. U tome su suglasni svi pravopisi. Ako pišemo o nerečeničnim potpisima pod slikom, onda Matičin pravopis (str. 134) propisuje pisanje velikog početnog slova, a Institutski pravopis propisuje pisanje malog početnog slova. Zašto su u Proleksis enciklopediji odlučili poprilično trčati pred rudo i biti institutskijim od Instituta, ne znam, ali to valjda dovoljno govori o utjecaju pravopisa koji su tada bili mjerodavni. Ako misliš da je Institut svojom normom krenuo krivim putem u borbi protiv sve(pre)prisutne kapitalizacije, onda slobodno napiši svoj prijedlog borbene taktike. Znam da je danas petak, a stoga i – svetak, ~;;o;;°°;;o;;~ ali otkad je Špagetnog i naroda nije nikakav argument jer je povijest hrvatskog pravopisanja bila svakakva. I što sad? Koji je to trenutak otkad se počelo potpisivati pod slike upravo tako i nikako drugačije?
Nego, jel' onaj stav o novim pravopisima da se ne trči pred rudu vrijedio i kada su sada vremešni pravopisi bili novi? Isto tako, a odnosi se to na sve pravopise, kako će neki pravopis uspjeti zaživjeti u praksi ako se treba odraditi pametno i u cijelosti, a ne parcijalno? U najmanju ruku ovo zvuči paradoksalno. Ako nećemo imati malo ovako, a malo onako, tko će reći kako? Ispričavam se što sam išao mijenjati potpise pod izabranim slikama, ali ako se ustaljena praksa na wikipediji [se] ne mijenja tek tako, onda kako se ona mijenja? Neće valjda ova wikizajednica izdati svoj pravopis ili pojedine pravopisne norme izglasavanjem!? Što se tiče ustaljene prakse na ovoj wikipediji, radije ne bih otvarao ovu temu.
U našim uvjetima (maltene) svakodnevnog mijenjanja pravopisa zaista misliš da bi odmah trebali postupati po novom pravopisu? Onda najbolje da uposlimo botove da mijenjaju svakodnevne izmjene pravopisa, pa će nam povijest članaka zaista lijepo izgledati.--MaGa12:19, 17. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Uposliti botove? Ta jedva krpamo kraj s krajem što se tiče (aktivnih) suradnika. Botovi na hr.wikiju pomalo su na rubu znanosti. Više od izmjena pravopisa brinu me suradnici koji ne mare ni za jedan. Baš sam bacio oko na jugo, a kad ono zdesna na me nasrnuše Tramontana, Bura, Levanat, Jugo, Oštro, Lebić, Pulenat i Maestral. Refleksno se sklonih s ove vjetrometine na glavnu stranicu i ne znajući da će ondje prema meni navaliti Maremansko-abružanski ovčar. Divna li pravopisa! Dok suradnici nemaju osjećaja za engleski humor, bitno da kao iz rukava istresaju engleska pravopisna rješenja.
U čemu je sad problem? Prvotna inačica bila je napisana u skladu s hrvatskim pravopisom, zatim je izmijenjena, a onda sam uklonio tu naknadnu izmjenu. Po istom je obrascu postupio MaGa ovdje i drugdje, samo što sam ja ondje bio u položaju u kojem si ti bio pri izmjeni kalendara ovdje i ovdje. Nije moguće da sam u dvjema potpuno suprotnim situacijama uvijek bio – u krivu!? Kada vidim ovaj, ovaj ili ovaj predložak i usporedim ih s ovime, ovime ili ovime, stvarno se zapitam komu leži engleski pravopis, a tko zaobilazi hrvatski pravopis!? Ako nastavimo s Normom koju predlaže trenutačni prešutni Hrvatski Pravopis na Wikipediji na Hrvatskom Jeziku (i ne samo Pravopis nego i Gramatika i ostali jezični Priručnici), onda neće biti Problema da nakon desetak Godina uskliknemo: Naš San konačno je postao Java! Onda još samo da se Odličnici uspnu na Postolje pa da zaslužnima podijelimo Medalje za izniman Doprinos Izgradnji Hrvatskog Jezika... (Kad bi oni u Institutu samo znali koliko su bili u krivu kad su rekli da je hrvatskih pravopisnih nedoumica vrlo malo. Nek ne brinu brigu! Postarat ćemo se mi da ne izgube posao još mnoga ljeta!) --Conquistador (razgovor) 01:00, 18. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Nije bitno ko je kad u kojem položaju nego što je pravo i krivo. MaGa je objasnija što se piše malim/velikim slovom. Kod popisa kalendara kažeš: "nerečenični potpisi pod slikom malim početnim slovom". Ako ćemo mak na konac, nije li tekst pod slikom bila rečenica? Znači neopravdana izmjena. Kod predloška je uz mala/velika slova uklonjen i prijelom kojim se skraćuje livi plavi dio te najdonji red u kojem je staja članak koji ne pripada nijednoj gornjoj rubrici, a jačinom je u rangu članka gazde predloška, čime zaslužuje svoje misto. Tako nismo kopirali izgled njihovog predloška pa se time, pak, odvajamo od tih, jel', čuvenih Engleza, od kojih se mahnito (ne)distanciramo. BlackArrow (razgovor) 01:33, 18. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Zaista, što je pravo, a što krivo? Tko će reći što je mjerodavno? Što je to točno MaGa objasnio? Ako ćemo mak na konac, ti si taj koji mora podastrijeti razloge svojih izmjena jer sam ja prvi napisao pravopisno sporne članke i predloške. Koliko god se trudio, i dalje ne vidim nikakve rečenice ni u tuniski kalendar s prikazom islamskih, gregorijanskih i berberskih datuma, a još manje u slika staromeksičkog kalendara. Osim ako juha s povrćem i slika bake nisu u međuvremenu postale rečenice. Što se tiče toga da se popis [kalendara] ne doživljava jednakovrijednim kao kalendari, ne znam kako da te uvjerim da su kalendari i njihov popis jednakovrijedni članci. Možeš to usporediti s metabolizmom uz koji su navedeni anabolizam i katabolizam. Što se tiče čuvenih Engleza, kamo sreće da imamo na ovoj wikipediji sadržaj koji oni imaju. I kvalitativno i kvantitativno. Kada se nađe mjesta za kritiziranje en.wikija, onda obično ova bjelodana činjenica ispadne iz vida kritikantu. Pobogu, čemu onda na hr.wikiju oni pusti redoviti pozivi na pisanje članaka? Nije valjda da se želi biti poput čuvene engleske, njemačke, španjolske, francuske i drugih wikipedija koje onako šašavo stvaraju enciklopedijski sadržaj uz onaj silni koji već imaju. Naravno da ovdje nije stvar u sadržaju, nego u jeziku na kojem je taj sadržaj napisan. Vidi samo prve dvije rečenice u jugu. Krasan (koji ono?) pravopis! A tek pravopisno kimerični predlošci nalik ovomu (vidi samo ovaj!) ili ovomu. Ispravljati postojeće krive Drine na hr.wikiju zaista mi se ne da, ali isto tako ne podnosim da se sadržaj koji sam napisao ispravljuje radi ustaljivanja prakse na koju bi se i neuki Institut i sve one neuke katedre za hrvatski jezik imali ugledati. Hej, pa tu je hr.wiki da vas ustali. --Conquistador (razgovor) 02:32, 18. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Svjestan san da je dosta neuređenih članaka i predložaka. Razlog je nemar onih koji ih pišu i taj što još nisu došli pod ruku onima koji drže do pravila. Ako ne vidiš rečenicu u mojoj inačici, ili je do preglednika ili je do tebe. Koliko znan, rečenicu određuje točka na kraju iste, tako da juha s povrćem sigurno nije rečenica dok Juha s povrćem. – jest. Isto tako, koliko san upoznat, i predlošci imaju ime. A znamo kako se vlastita imena pišu. BlackArrow (razgovor) 21:29, 18. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Do mene, točnije do pravopisa je sigurno. Raduje me što prepoznaješ (ne)marnost suradnika, ali vjeruj mi da spadam u onu skupinu koja promišlja što piše (ili se barem trudim promišljati ). Onim nemarnima ne mogu pomoći osim da svojim primjerima pokažem kako što valja pisati. Tko čita s razumijevanjem, shvatit će. Tko ne čita s razumijevanjem, nastavit će po svojem.
Da, jedno od obilježja rečenice jest točka ili drugi razgodak koji označava njezin kraj, ali Juha s povrćem. zaista spada u zanimljive rečenice. Možeš li mi napisati koji je skriveni predikat u njoj? I ne znam zašto si u istoj izmjeni primijenio dva suprotna pravila!? Mogao si biti barem dosljedan, tj. sustavan što je jedno od bitnih obilježja pravopisa. Ni juha s povrćem ni slika bake nisu rečenice i ne vidim razloga da se prvo slovo u ovim izrazima piše kao da je riječ o rečenicama.
Kratko ću odgovoriti – nećemo. Ode ti u krajnost. To ću povezati s primjerom kada se zna kad se piše Papa, a kad papa. Baj d vej, moga si ispraviti i u članku. Sve ova rasprava je gubljenje vrimena jer su pravopisi (i ta množina mi je čudna, valjda je jedan pravopis) u dosta slučajeva različiti, pa je, kako i MaGa kaže, trčanje prid rudo kod požurivanja primjene, a da nije zaživija. BlackArrow (razgovor) 03:02, 19. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Napisao si zaključak (...predlošci imaju ime. A znamo kako se vlastita imena pišu.) koji sam provjerio svođenjem na apsurd (Ode ti u krajnost). Mislim da sam bio sasvim ilustrativan što mislim o imenima članaka i predložaka (i ne samo njima) kao vlastitim imenima. Vidim da mi djelom daješ za pravo. Nije to neka pravopisna novina (pogledaj enciklopedijsku pravopisnu praksu prije institutskog pravopisa!), već je novi pravopis samo izričito opisao dobru postojeću (!) praksu koju bi valjalo slijediti. Dotadašnji su pravopisi o tome uglavnom mučali, osim ako bismo neka njihova pravila ekstenzivno tumačili. Nisam htio sâm mijenjati članak jugo (Jugo? ) jer sam htio da djelima pokažeš da nije onako kao što riječima (do)kazuješ. Da s jugom papa i Papa nemaju nikakve veze govori i to da se čak i prošlotjedno splitsko jugo, dakle jugo prostorno i vremenski točno određeno, piše uvijek kao – jugo. A kad smo već kod pape, kakva je sad praksa pisanja početnog slova njegova imena ako znamo da istovremeno postoje njih dvojica (pustimo to što je jedan u miru, a drugi nemiran)? Što se tiče pravopisâ, ne razumijem što točno znači trčati pred rudo, a što da li je zaživio. Možda nisam dobro shvatio, ali ovime ispada kao da svaki novi pravopis posvema raskida s dotadašnjom praksom i uvodi neku novu dotad neviđenu. Ponavljam, možda nisam dobro shvatio što se time željelo reći. --Conquistador (razgovor) 09:26, 20. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Nema tu apsurda. Na Wikipediji se svi članci pišu velikim slovom (osim iznimaka kod kojih stavljamo predložak {{malim slovom}}). Time što san ja ispravija članak, ne ti, ne pokazujen da nije onako ka što govorin – jednostavno se podrazumijeva kako se opća/vlastita imena pišu u člancima. Stoga ti svojom izmjenom ne dajen za pravo nego ispravljan netočno suradnika čije je to djelo za koje ne odgovaran. Znači li ova tvoja praksa da u svaki takav članak, pa i jugo, tribamo staviti taj predložak? A kad se već toliko puta spomenija pravopis, možeš li mi navesti u kojem je navedeno da je ispravno reći "da li"? BlackArrow (razgovor) 16:11, 20. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Dobro, nema apsurda, ima krajnosti. Nijanse su u ovom kontekstu neznatne. Netočno je da se imena članaka pišu velikim početnim slovom. Softver je taj koji velika početna slova piše u imenima svih članaka, a ne suradnici (napisao sam to i MaGi ovdje). Da se doista ne radi o naslovu članka možeš pročitati ovdje (Use "sentence case", not "title case"). Naime, engleski pravopis nalaže pisanje višerječnih naslova velikim početnim slovom većine riječi. Stoga naravno da nećeš vidjeti ime članka napisano kao History of Evolutionary Thought, već samo kao History of evolutionary thought. Da softver nije postavljen kako je sada postavljen, pisalo bi i history of evolutionary thought jer se ne radi o vlastitom imenu. Ovo se može usporediti s problemom datuma na hr.wikiju pri čemu, zbog neosjetljivosti softvera mediawikija za jezik, {{CURRENTMONTHNAME}} daje genitivni oblik imena mjeseca (npr. siječnja), a {{CURRENTMONTHNAMEGEN}} nominativni oblik imena mjeseca (npr. siječanj). Softver je ovdje nemilosrdan prema neanglofonim jezicima i pomirimo se s tim. Zasad! U skladu s tim softverskim nedoumicama naravno da ću napisati da ne valja ubacivati {{malim slovom}} u većinu članaka. Isto tako sam svjestan da prvo slovo u imenima članaka nije radi pravopisne norme, već zbog softverskih postavaka. Nažalost, tako je kako je. Što se tiče "da li", ne radi se o pravopisu, nego o gramatici. Ako misliš da je "da li" posve suvišan i neopravdan u jeziku, onda mi za početak preoblikuj sljedeće pitanje. Da li da dođem ili ne? Samo nastoj ne mijenjati glagolsko vrijeme ili preoblikovati pitanje modalnim glagolima. . Google i Hrčak tvoju su prijatelji. Uostalom smatram da vjetrove na Jadranu valja iz temelja izmijeniti. --Conquistador (razgovor) 17:23, 20. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Ova poveznica što si mi da govori točno ono što san ti reka u prošloj poruci. A ovo sa softverom je borba s vjetrenjačama. Prema tome, samo bi ti ponovija MaGa-inu poruku na dnu odlomka. I mislin da je "da li" suvišan i neopravdan. Rečenicu bi ti preoblikova na "Da dođem ili ne?" (ili slične inačice "Hoću li doći ili ne?", "Trebam li doći ili ne?"). BlackArrow (razgovor) 01:01, 21. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Ponovit ću, prvo slovo u imenima članaka nije radi pravopisne norme, već zbog softverskih postavaka. Posljedica (namjera) i uzrok valjda su u ovoj rečenici jasni. To što je preporuka pisanja imena članaka na engleskoj wikipediji takva kakva jest nije nikakvo mjerilo pisanju imena članaka na hrvatskoj wikipediji jer se radi o dvama različitim jezicima, stoga i dvama različitim pravopisima. Bilo početno slovo u poveznicama veliko ili malo, softver će ga pretvoriti u veliko. To ne znači da moramo ići niz dlaku softveru i pisati gdjegod stignemo velika početna slova. Bolje je rabiti wikisintaksu kao u izrazu k [[jugo|jugu]] nego kao u izrazima k [[Jugo|jugu]] ili k [[Jugo|Jugu]]. Da dođem ili ne? odlika je razgovornog stila standardnog jezika, a ne njegova obvezna norma koja glasi jedino Da li da dođem ili ne?. Što se tiče promjene glagolskog vremena (prezent > futur) ili uporabe modalnih glagola (trebati, morati itd.), ponovit ću – bez njih, molim. --Conquistador (razgovor) 01:49, 21. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Ovo s "da li" je bila mala digresija, pa se nećemo puno zadržavati. Nego, opet ti po svom. Ponavljan, ovo sa softverom je borba s vjetrenjačama, stoga ću ponoviti i MaGa-ine riči: "...nemoj ispravljati postojeću praksu, a ako je već želiš ispravljati, onda to ne radi na svoju ruku i ne radi parcijalno: ili sve ili ništa. Ako se zajednica složi da će nešto biti ovakvo umjesto onakvo, i ti si voljan to poispravljati, neću ti smetati."BlackArrow (razgovor) 02:47, 21. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Ne mogu se složiti s ovim tvojim igrama u predlošcima. Naslov predloška mora biti velikim početnim slovom, tu se nema šta gledati ovaj ili onaj pravopis, stvar je tu više nego jasna. Također ne razumijem isključivanje teksta u predlošku po desnoj strani. Nismo Arapi, tekst se čita slijeva na desno. Imam osjećaj da tjeraš inat, bez razloga i bez uporišta.--MaGa18:48, 19. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Ispričavam se, ali ne razumijem nijedan dio koji si napisao? Ne mislim tu samo na onaj nedobronamjerni, neobrazloženi i neosnovani dio o igrama, morati, nemati šta gledati i inatu, nego na ono o Arapima i isključivanju teksta? Može poveznica? --Conquistador (razgovor) 09:39, 20. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Nedobronamjerni i neosnovani? Ti i Crna Strijela o tome raspravljate, ja sam se samo nadovezao na to. Konkretno, radi se o ovom predlošku. Dakle, ti naslov pišeš malim slovom. Šta je nedobronamjerno i neosnovano što ti ukazujem da se naslovi pišu velikim početnim slovom, i to po svakom pravopisu, i valjda u svakoj knjizi izdanoj na svijetu? U vezi s tjeranjem inata je i ono (usputno) mijenjanje Datoteke u datoteku. Ovo o isključivanju teksta po desnoj strani zanemari. Estetika, kažu.--MaGa09:54, 20. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Aha, sad su mi Arapi jasni. Eto, sâm si napisao – estetika. Pretpostavljam da si u predloškuuključio nearapštinu i vidio zjapeće prostore između nadređenog pojma i njemu podređenih pojmova. Što se tiče naslova, jedine koje vidim u wikipedijskim člancima jesu oni nad pojedinim odlomcima (pobrojeni u sadržaju članka), ostale ne vidim. Zar parametar naslov (engl. title) u predlošku doslovno smatraš istovjetnim onomu u tijelu članka? Jesu li onda grupe u predlošku podnaslovi? Mora da se netko zeznuo kad je grupe nazvao grupama, a ne podnaslovima (engl. headings). Ili se možda htjelo olakšati suradnicima snalaženje pri izradi predložaka? Iskreno, to što su pojedini dijelovi predloška grafički drugačije istaknuti, bilo bojama bilo položajem, ne znači da im je dano ono značenje koje imaju naslovi u članku? Ako se radi o nerečeničnim dijelovima slika, tablica (a predlošci to jesu), onda se oni pišu malim početnim slovom osim ako se ne radi o vlastitim imenima, npr. Gornje Cjepidlake, Ružičasti Jednorog, Nicholas Unless-Jesus-Christ-Had-Died-For-Thee-Thou-Hadst-Been-Damned Barebon itd. Što se tiče (ne)dobronamjernosti i (ne)osnovanosti, riječ je o stilu tvojeg prethodnog odgovora (prva i posljednja rečenica), odnosno neargumentiranim tvrdnjama (nema [se] šta gledati ovaj ili onaj pravopis, stvar je tu više nego jasna). Eto, samo toliko.
Ja u kupe, ti u špade. Uopće ne gledam parametar u predlošku (što se mene tiče, mogli su ga nazvati i J. B. T.). Stvar je u tome da je to naslov predloška, i, da - grupe se mogu smatrati podnaslovima, neovisno jesu li u lijevom stupcu, ili jedna ispod druge (kao ovdje), i logično je da to bude velikim početnim slovom, samo u predlošku, naravno. U skladu s time su i moja (ne)dobronamjernost i (ne)osnovanost: logične i jasne stvari ne vidiš. Što se tiče Arapa, i tu je stvar poprilično jasna, mada se može oprostiti ako su riječi približnih širina, pa se isključivanje desno toliko ne vidi. Ta estetika o kojoj govorim je zapravo ona pjesnička sloboda i totalno je bez veze. Stvar je da je nama čitanje po arapski neprirodno. Logično, isto kao što je i logično da se veliki tekstovi u tiskovinama (koje drže do sebe i struke) pišu fontovima sa serifima, jer je daleko ugodnije i lakše oku nego neserifni font. Kako danas slobodnjaci uzimaju sebi za pravo estetiku mimo struke, tako je nastala i pusta kapitalizacija svega i svačega, kao i tekstovi od kilometra boje cijana, i kad oči polude nakon trećine teksta, jer je (opet oku) najugodnija kombinacija crno-bijelo. Pjesnička sloboda...--MaGa12:02, 20. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Niti su glavni (nadređeni, najviši) pojmovi predloška njihovi naslovi, niti su njihove grupe podnaslovi. Uzmimo na primjer predložak koji si naveo i njegov pretposljednji redak. Hoćemo li ga pisati (1) društveni stavovi • predrasude • nasilje, (2) Društveni stavovi • predrasude • nasilje ili (3) Društveni stavovi • Predrasude • Nasilje? Osim toga, zamislimo da postoji navigacijski predložak koji navodi grupne pojmove (i) slijeva (tzv. arapština, mada je ikspara ovo). Hoćemo li ove grupne pojmove također pisati velikim početnim slovom? Ili nedajbože ovog predloška! Hoćemo li svaki pojam u zaglavlju stupca (i ne samo ondje) pisati velikim početnim slovom? Kad već spekuliramo o tabličnim prikazima pojedinih koordiniranih pojmova, izađimo iz okvira (doslovno ) i pogledajmo malo slikovne prikaze. Hoćemo li naslovima smatrati imena koordinatnih osi, pojmove Vennovih dijagrama (bez obzira na njihov položaj), imena shematskih prikaza itd. Ponovit ću, u enciklopedijskim člancima jedini naslovi koji to zaista jesu nalaze se u tijelu članka i nigdje drugdje. Ni ime članka ispisano u gornjem lijevom uglu članka nije naslov ma koliko god na nj podsjećalo. Naime, veliko početno slovo ondje je zbog softvera, a ne radi pravopisne norme (vidi npr. ovdje). Da anglofoni nisu (bili) glavni programeri, već slavenofoni, ondje bi u nekoj alternativnoj povijesti bilo malo slovo. Ne moraš se složiti sa mnom (mada i sam ponekad napišeš ono o čemu ja ovdje već previše trubim, tj. o pustoj kapitalizaciji svega i svačega) jer čak i da mi povlađuješ, ne bih se upustio u sustavno ispravljanje predložaka (pa ni s pomoću bota!). Toliko vremena nažalost nemam! Samo očekujem da se predlošci (tablice, slike itsl.) koje sastavljam ne ispravljuju u skladu s engleskim pravopisnim normama. Valjda ne tražim previše!? --Conquistador (razgovor) 14:07, 20. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Kako je očito da misliš da si u pravu, nemam ti volje dokazivati nešto što je očito i što se (zapravo) i ne dokazuje. Da, i ja tražim da ne ispravljaš postojeću praksu, a ako je već želiš ispravljati, onda to ne radi na svoju ruku i ne radi parcijalno: ili sve ili ništa. Ako se zajednica složi da će nešto biti ovakvo umjesto onakvo, i ti si voljan to poispravljati, neću ti smetati. Dapače.--MaGa14:36, 20. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Ne znam koje bi to točno bile ženske teme za koje predmnijevaš da me zanimaju, jedina ženska tema za koju znam je ginekologija. Zanima me ravnopravnost spolova i u vezi s tim sam postavila pitanje kategorizacije. Ali jasna mi je situacija i atmosfera tako da nemam više pitanja svezi glede toga.
Catchy (razgovor) 17:56, 21. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
U potpunosti potpisujem tvrdnju da je reproduktivno zdravlje žena "svima od izrazite važnosti". To pokazuju stoljeća aktivnog zalaganja država, crkava i inih čimbenika da žensko tijelo kontroliraju. Stvarno mi nije namjera ulaziti u rasprave. U potpunosti mi je jasna situacija vezano za kategorije. Zahvaljujem na pojašnjenjima.
Nisam ti ostavio obavijest/spomen jer sam očekivao da će ti se Tomdandy javiti. Ja ove dane imam užasno malo vremena za wiki, ali trebao bi se više aktivirati od sljedećeg tjedna. Glede Crvenih krila, ja sam započeo ispravke, ali nisam još završio, moći ću nastaviti posao tek sutra. Ako ti imaš vremena pogledati/spasiti članak odlično, u svakom slučaju mislim da ću ipak sutra završiti lekturu...pa da našem Tomdandyu spasimo članak, pošto se toliko trudi. Pozdrav.--Dean72 (razgovor) 12:36, 22. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
He-he, vidim da si ti već puknuo čim si mi tako nonšalantno delegirao gornji popis. Bacio sam oko na svaki članak s popisa i ne vidim koji valja spasiti!? Upravo sam to naime učinio u Crvenim krilima da bih spriječio moguće brisanje članka koje je dodatno bilo otežano okolnošću Deanova72 odsustva premda se radi o temi koja me pretjerano ne zanima. Što se tiče članaka s gornjeg popisa, vidim da članci pate od mnogih nedostataka, ali hajde barem nisu od onih koji su nekim čudesnim čudom odjednom postali političkoideološki i svjetonazorski, je l', neuravnoteženi. Budući da takvih manjkavosti ima širom hrvatskog wikipedijskog prostora, a ne samo na gornjem popisu, onda ne vidim razloga zašto bih baš ja morao prionuti njihovu sređivanju (a predlošcima recimo ne smijem! ). Budući da sam dobre volje, ovaj put ću učiniti iznimku i ispuniti tvoju izazovnu molbu (ili molben izazov?) i u skoro vrijeme preurediti članke s popisa. Pa kud puklo da puklo. --Conquistador (razgovor) 11:01, 24. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Ni je to nikakva molba, niti sam rekao da baš ti moraš prionuti sređivanju, već pretpostavka da ćeš možda pogledat druge članke. Činjenica je da ih je (možda i) pola trebalo završiti na SZR. Želje očito nije nedostajalo (a i tvrdoglavosti je bilo napretek), ali je nepoznavanje tema i izraza, te korištenje barba Googlea očito s Marsa. --MaGa10:53, 24. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Nakon što obavim posao dopustit ću si ipak da te po principu do ut des molim jednu stvar. Ne brini, bit će iz tvoje domene i neće imati veze s barbom Googleom. Ali o tom potom. --Conquistador (razgovor) 14:05, 24. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Glede i unatoč stranjskih rečenica - ja ti nekako više volim domače (...je domače), pa eto, za ubuduće, a glede prizemljenja: drugovi rudari - sretno.--MaGa14:21, 24. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
IP je u pravu: ili Elizabeta nije ugarska (umrla u dobi od 24 godine) ili ju je zaprosio ranije. Članci na drugim jezicima navode Elizabetu Poljsku. Je li koza ili rog u pitanju, ne znam, niti bih se štel mešat.--MaGa11:42, 29. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Bez brige, poznata su mi ne samo pravila o sažetku nego i neka druga. Oni sažeci su trenutak nadahnuća, nešto kao licentia poetica u povodu kreativna čina. Bitno je da privuku pozornost čitateljstva, što im očito i polazi za rukom... --Conquistador (razgovor) 21:14, 31. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Najlakše je po pravilima. Znam da možeš i bez toga. I još nešto: kada već odgovaraš ovdje, ja ću se potruditi da to i pročitam bez obavjesti na mojoj SZR. Ili odgovori na njoj. --MAN_USKrecider21:20, 31. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Hi Conq, evo i mene nazad. Kao što vidiš ovdje [3] počeo sam raditi na članku. Jel te mogu zamoliti da baciš oko na gramatiku i pravopis na članku, a da eventualne sadržajne promjene ostaviš za kraj, kad članak bude gotov? Tx --Imbehind18:31, 1. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Mislio sam da ćeš se još jučer javiti prije nego što otkuca 14 sati. U svakom slučaju drago mi je da te vidim (skupa s potpisom ). Što se tiče evolucije, pravopisa, gramatike i ostalih jezičnih stvarčica, kada dovršiš pisanje članka, ostavi mi ovdje obavijest o dovršetku pa ću baciti oko na članak. Ja se već ponadao da ćeš preuzeti članak s en.wikija pa da mogu uklopiti i slike prevedene na hrvatski, a možda i predložak o evolucijskoj biologiji. No valja žuriti polako. Sve u svoje vrijeme. --Conquistador (razgovor) 19:33, 1. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Ne nije, kao što vidiš, izvor isključivo en.wiki, već ga kompajliram iz više izvora (nisam baš zadovoljan sa en.wiki člankom :D). Oprema članka će biti napravljena dijelom sa en.wiki, obzirom na licencna prava fotografija. Strukturu čitavog članka možeš unaprijed vidjeti na [4], ali i tu će vjerojatno biti izmjena. --Imbehind19:56, 1. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Nisi zadovoljan??? Kada na en.wikiju otvorim članak o evoluciji, okice mi se otvore kao da sam ušao u prodavaonicu gumenih bombona. Sve one plave poveznice na evolucijske članke, slike, sheme, predloške, izvore... Slina mi samo tako navre preko kutova usana. Nisam ni znao da je autor drva života jedan našijenac. Ukratko, dok čitam članak/članke na en.wikiju izgledam kao Mačak u Čizmama iz Shreka kada pokušava biti umiljat. Oči goooooleme... U svakom slučaju, nakon što dovršiš čitav članak (ne zaboravi ubaciti slikicu čiče Darwina u tijelu čovječnjaka ili čovjekolikog majmuna, kako komu drago) obavijesti me da pregledam napisano. --Conquistador (razgovor) 21:13, 1. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Conq, jel ti se čini da pišem malo preopširno? U svakom slučaju, ako želiš, ove gotove djelove teksta možeš slobodno početi popunjavati ilustracijama i ostalim wiki sadržajima. --Imbehind21:55, 1. veljače 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Sâm si odgovorio na pitanje. Kada završiš sa svime, bacit ću oko. U članak sam zasad samo ubacio navigacijski predložak {{evolucija}}. --Conquistador (razgovor) 13:41, 2. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Conq, molim te pogledaj povijest evolucije na glavnom članku. Vidi jel možeš integrirat djelove (heraklit) u svoj članak o povijesti evolucijske misli jer ću ga vrlo brzo potpuno raz... --Imbehind13:54, 2. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Još nešto, da li znaš kako onu galeriju koja ilustrira besmislenost one otrcane fraze "karika koja nedostaje" sa lubanjama i facijalnim rekonstrukcijama nekako uokvirit i dat joj naslov? Galerija se nalazi ovde [5], na dnu sekcije. --Imbehind14:02, 2. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Što se tiče prve poruke, pusti Heraklita ća. Nemoj se rasplinuti u prenošenju poruke članka potencijalnom čitatelju. Što se tiče galerije i karike koja nedostaje (dobro zamjećuješ njezinu besmislenost! ), dovoljno joj je dati podnaslov bez ikakva okvira. Time ćeš je vizualno izdvojiti od ostatka, a da ne narušiš pitkost članka. --Conquistador (razgovor) 14:13, 2. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Ok, budem, čim riješim ovaj nesporazum sa MaGom. On mi brani uređivanje jer smatra da mu zatrpavam njegovu prevažnu listicu iako mislim uređivati dalje u VIP-u. Svašta... --Imbehind14:31, 2. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Conq, moji izvori koje koristim u radu na članku Evolucija su kao što vidiš prilično opširni. Predlažem da se naknadno dio teksta kojeg ću inicijalno ubacit u članak izreže i premjesti u druge matične članke, jer nema smisla da unutar npr. Evolucije ima više sadržaja o Darwinu nego na njegovoj matičnoj stranici. Slažeš se? --Imbehind17:28, 2. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Postavio sam Darwina i napravio sam još jednu bitnu izmjenu koja utječe na predloške koje si postavio. Naime čini mi se da je najčešći izraz za "Genetic drift" na hrv. "genetski otklon", pa sam prema tome modificirao stranicu. Ono što neznam je jedino da li je genetski ili genetički. Molim za savjet. --Imbehind22:42, 2. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Huh, genetic drift. Hajmo prvo na ono lakše: genski, genetski i genetički. Prvi pridjev izveden je iz imenice gen i znači koji se odnosi na gen ili gene. Drugi pridjev izveden je iz imenice geneza i znači (1) koji pripada genezi, koji se odnosi na genezu odnosno (2) koji se odnosi na rađanje, postajanje, razvoj odnosno (3) koji je uvjetovan genima, koji se nasljeđuje genima. Treći pridjev izveden je iz imenice genetika i znači koji se odnosi na genetiku. Drugi pridjev stvara najveću pomutnju u svem nazivlju. (U engleskom jeziku postoji samo jedan pridjev – genetic. U prvom značenju može se prevesti kao genetički ili genski, u drugome i trećemu kao genetski.) Primjeri uporabe prvog pridjeva jesu: genski kod, genski tok, genska zaliha, genski polimorfizam, genska rekombinacija itd. Primjeri uporabe drugog pridjeva jesu: genetski faktor, genetska malformacija, filogenetsko drvo, ontogenetski razvoj, ortogenetska evolucija itd. Primjeri uporabe drugog pridjeva jesu: genetička znanost, genetički laboratorij, genetičko inženjerstvo, genetička modifikacija, genetički modificirani organizam itd. Eh, sada dolazi onaj nesretni drift. Ne znam odakle ti da se genetic drift najčešće prevodi s genetski otklon? U svakom slučaju genetski nije. Struna navodi isključivo – genski pomak. Ovdje nije problem u pridjevu koji je dobro preveden, nego u pomaku koji je preveden loše. U genetici osim drifta postoji i shift, npr. pomak okvira čitanja (engl. frame-shift mutation). Pomalo nezgodno ako su oboje – pomak. Najbolje od svega, Struna bez problema navodi drifter i driftnu brzinu (brodograđevni, odnosno fizički naziv), mada navodi i zanošenje u aeronautici i strojarstvu (no i drift je također ovjeren naziv u tim strukama). Biolozi se i dalje drže drifta (Hrvatska enciklopedija, Hrvatski obiteljski leksikon, Mrežni udžbenik iz genetike), mada se ponekad umjesto drifta mogu pročitati prevedenice otklon, pomak, odstupanje, nanos i dr. Članak o genskom driftu imenovao bih genski drift, a u uvodnoj definiciji napisao bih: Genski drift ili alelni drift (engl.drift: nanos) promjena je u frekvenciji varijante gena (alela) itd. O značenju drifta možeš pročitati ovdje. Ne bih inzistirao na nekoj od prevedenica, već bih to prepustio struci i – vremenu. A i Wječniku.
Naprotiv, dodan je predložak i ispravljeno nekoliko znakova. Ne'š ti Grana Biologije!? Ako hoćeš, mogu slobodno usvojiti ovu izvrsnu pravopisnu praksu. Samo nemoj onda reći da me nisi lijepo molio (i ne misliš više)... --Conquistador (razgovor) 13:48, 2. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Nadam se da si dobro, nije me bilo neko vrijeme... Imam jednu molbu, na svojoj sam stranici napravila nekoliko predložaka o LGBT-ovskim pravima, a budući da sam vidila da si itekako potkovan u tome, možeš li baciti oko na njih, čisto da znam jel sve ok. Napravila bi iste takve i za Ameriku i Aziju, a još nisam sigurna koju bi kartu stavila, zato su različite. Trenutno radim na kronologiji povijesti LGBT- (a Dean mi je rekao da radi na povijesti LGBT-a), ali sam se u neko dogledno vrijeme mislila baciti i na ove regionalne predloške (u nadi da će mi se možda netko i pridružiti po putu..). Unaprijed hvala! Carbo diem! :) Svefnleysi21:13, 2. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Zdravo, Svefnleysi! Borim se s vremenom i koječim drugim. No trudim se pratiti izmjene i dopune wikipedijskog sadržaja! Ovdje naravno mislim i na tvoja vježbanja s predlošcima u vlastitom imenskom prostoru (ne znam zašto nisi stavila ovaj prikaz Europe i Azije?). Nego, što si odlučila prvo napisati: LGBT-ovska prava u Vatikanu ili LGBT-ovska prava u Hrvatskoj? Bilo kako bilo, u predlošcima radije rabi ovu grafičku oznaku {{·w}} umjesto •. Mogla bi razmisliti i o grupiranju država i državolikih zajednica (primjer) te prebacivanje projekcijskih prikaza kontinenata zdesna. Čim budeš imala pet plavih članaka u predlošku, mogla bi ga prebaciti u GIP (glavni imenski prostor). Neka te na dobro potaknu Njegovi Nudlasti Privjesci! Usput, jesi li pročitala ovu vijest? Ja pozvah na pisanje članaka o povijesti LGBT-a, a parlamentarci previdjeli okrugli prijedlog pa počeli pisati tek – povijest. --Conquistador (razgovor) 15:03, 5. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Drago mi je da pratiš događanja, i na wiki i izvan nje (sviđa mi se ona vijest, btw i šteta hr.wiki na glavnoj stranici nema vijesti iz svijeta uz one iz Hrvatske). I meni se više sviđaju ortografske projekcije, pa mislim da ću ih staviti u sve predloške. A što se tiče članaka, ahahaha, nasmijao si me! Prvo Hrvatska, a doći će i Vatikan na red... Zapravo sam izbacila državolike zajednice htijući pojednostavniti stvari, ali nije ih problem ubaciti, naravno! U svakom slučaju, hvala ti na savjetima, još ću se malo poigrati s predlošcima, pa baci oko kad stigneš.. Jučer sam se malo "odmorila" od LGBT-ovskih tema, pa sam se uhvatila "svoje" arheologije (a koliko bi tu tek bilo posla!), ali danas se vraćam kronologiji... Carbo diem! Svefnleysi18:47, 5. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Hm, možda su neki prespavali ulazak Hrvatske u EU, pa ne znaju da i tamo ima nekih hrvatskih zastupnika koji za lijepu plaćicu dižu ruke. Ili se možda vijesti iz EU-a ne tiču Hrvatske?! A ma. Tko će na kraju znati da li se onaj atribut u izrazu hrvatska wikipedija odnosi na hrvatski jezik ili Hrvatsku? Huh, nisu valjda svi govornici hrvatskog jezika Hrvati (hrvatski državljani) i žive u Hrvatskoj? Mogli bi predložiti nekim drugim hrvatskim enciklopedijskim portalima da usvoje naše smjernice. Ta tko je vidio da bi otkriće subatomske čestice, pronalazak novog kemijskog elementa, otkriće nove biološke vrste valjalo navesti u novostima ako negdje među njima nije prismrdilo nešto što ima veze s Hrvatskom! Ne'š ti tričavih čestica, kemijskog elementa i biološke vrste! Možda da predložimo da se na ovoj wikipediji pišu samo oni članci koji imaju veze s Hrvatskom? Zašto ne biti hrvatskiji od Hrvatske enciklopedije? Vidi bogati, imaju članak o nekom Ansariju iz Herata! Ma nek ih stid i sram bude da se uopće nazivaju Hrvatskom enciklopedijom, a pišu tu o nekim pišljivim Perzijancima. Uh kako sam sada ljut, idem im sastaviti poduži mail da malo pripaze o kome to oni mogu pisati u Hrvatskoj enciklopediji. (Razmišlja.) Huh, sada kada me bijes malo popustio i kada sam angažirao više moždane centre, možda se ipak radilo o nekom starom Hrvatu iz iranske prapostojbine? Ma sigurno jest, eto ostavljam se pisanja maila. Nego, jesi li vidjela Googleov doodle danas? Lijepo su (khm, khm homofobnim) Rusima upakirali izvadak iz Olimpijske povelje i zanimljivim bojama obojili logotip. Tko zna kakav će doodle posvetiti prvoj godišnjici hrvatskog referendumašenja? --Conquistador (razgovor) 12:45, 7. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Uuuuups, lapsus clickuli! Evo vratio sam. :D Inače za taj video znam da je obdukcija žirafe u režiji Dawkinsa i one zoologinje, a da nisam ni otvorio :) Da li video nekako možemo ubacit u članak? A šta se tiče Ljubuškog, sve je ok, evo prestao je stavljat predloške i aktivno se uključio u razgovor na SZR. --Imbehind17:05, 5. veljače 2014. (CET)[odgovori]
može molba? Baci oko na ovo, slika u infookviru je "neuredna". Petljam, muku mučim ali nikako da ispadne dobro. Ovo što vidiš je jedini način kojeg sam našao da se slika uopće prikaže. Mislim da je razlog tome što je infookvir programiran da prikazuje format "Slika:xxxxxx.jpg" umjesto "Datoteka:xxxxxx. jpg". Ja ne znam kako to ispraviti. Pomaži, brate!--Dean72 (razgovor) 23:11, 6. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Nedavno se Argo mučio s tim na jednom filmu. Zaboravio sam naslov. Stvar je u tome da je veličina slike obvezan parametar koji se mora ispuniti! Pokušao sam ispraviti predložak da parametar učinim neobveznim, ali nešto me zeza. Uskoro ću se malo više posvetiti tome. Sada se spremam na spavanac. Spolnost me dokrajčila. --Conquistador (razgovor) 23:42, 6. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Uopće se nisam vodio nikakvom godišnjicom, a ako se ne varam, upravo je petak večer, dakle još su dva i malo više dana za predlaganje izabranog članka. Kako je otvaranje stranice, a pogotovo predlaganje članaka za izabrane spalo na dva-tri suradnika, ne znam čemu sad tolika briga oko toga. Uostalom, bilo je do sada slučajeva da su zbog prigodnih datuma članci predloženi za izabrane mijenjali tjedne. To je ona nepisana praksa oko koje dežurni dušebrižnici vrte glavom i traže pisano uporište. Još nešto: tvoj potencijalni negativni glas je glas članku, a ne meni. Nećeš mene razočarati već suradnike koji su sudjelovali u pisanju članka.--MaGa20:21, 7. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Obzirom da mi crtanje nije nikad išlo, da ponovim, za slučaj da je bilo na turskom: Uostalom, bilo je do sada slučajeva da su zbog prigodnih datuma članci predloženi za izabrane mijenjali tjedne. Da visim po kafiću - nisam. Ima tamo dežurna ekipa, vodi ona računa o svim važnim detaljima naše wikipedije. Kad budeš pitao pisca, pitaj ga što misli o tvom negativnom glasu. I, molim te, ne prenašaj mi poruke koje ostavljam na tvojoj stranici za razgovor. Ako mi velesvjetski datumi nisu prvi na pameti, pamtim kome i šta pišem.--MaGa22:41, 7. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Kad mi (jednog dana) bude potrebno osvježavati pamćenje zamolit ću te da prenosiš sve poruke, do tada - ne treba, hvala. Kad me već gnjaviš s godišnjicama: ne bi li članak o atentatu u Sarajevu trebao biti članak koji će (možda) popratiti bjelosvjetske datume, a ne članak o Franji? Elementarna logika tako kaže. Godišnjica je atentata, a ne Franje Ferdinanda.--MaGa23:02, 7. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Tebi je izgleda dosadno pa ti moram opet ponavljati: bilo je slučajeva da su izabrani članci mijenjali mjesta zbog prigodne godišnjice, pa ne vidim zašto se ne bi napravilo i u ovom slučaju. Predloži zamjenu i riješena stvar. Budi zamoljen ne gnjaviti me više oko toga. Ja sam svoje otkukurikao, a hoće li svanuti, to zaista nije moj problem. Meni ni u džep, a ni iz džepa.--MaGa07:59, 8. veljače 2014. (CET)[odgovori]
CIAO CONQUISTADOR ! IMAM DVA PITANJA JER U TOME NE KUŽIM NIŠTA . ZA UPOTREBITI U JEDNU KNJIGU SLIKU IZ WIKIPEDIJE KAO NAPRIMJER ZASTAVA BUJA GDJE SI TI AUTOR MORAM IMAT NEKO TVOJE POSEBNO ODOBRENJE ILI JE DOVOLNO CITIRATI IZVOR I AUTOR I DRUGO PITANJE MOLIM TE AKO MI MOŽEŠ POMOČ JE SA TIM LICENCAMA AKO JE PO JAVNO DOBRO ILI PO CC BY , CC BY-ND , CC BY-SA MOGU SLOBODNO KORISTITI ZA KOMERCIJALU UN CITIRANJE NARAVNO IZVOR I AUTOR !? HVALA UNAPRIJED SINE IZ BUJA ! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.201.197.254 (razgovor • doprinosi) 20:30, 8. veljače 2014.
Ciao, 89.201.197.254! Što se tiče prvog pitanja o zastavi Buzeta (hrvatsko sučelje), odgovor si napisao u pitanju. Samo da razjasnim da nisam autor dizajna zastave Buzeta, već sam samo autor (crtač) datoteke koja se nalazi na Commonsu. Ova datoteka ne mora nužno odgovarati izvornom prikazu zastave propisanu odgovarajućom odlukom Grada Buzeta (i prihvaćenu od nadležna ministarstva)! Ako rabiš ovu datoteku u nekom komercijalnom izdanju, dovoljno je slijediti ono što piše u dopuštenju. Savjetujem ti da pročitaš o uporabi sadržaja izvan Wikimedije, ali i o tipovima licencija (na hrvatskom ne postoji članak, ali može poslužiti na srpskom, mada ti kao Buježu ne bi smjelo biti strano ni na talijanskom). Ovdje na stranicama CC-a možeš pročitati o inačici licencije rabljene za zastavu Buzeta. Nadam se da sam uspio pomoći. Tanti saluti a Buie! --Conquistador (razgovor) 01:28, 10. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Služi tomu da uskoro zamijeni predložak {{kosti čovjeka}} koji je malo zastario. Predložak {{kosti čovjeka}} planiram zamijeniti s nekoliko drugih, didaktičkih predložaka koji slijede Anatomsku terminologiju (vidi ovdje). I onda u nekom srednjoročnom do dugoročnom razdoblju doraditi postojeće i poplaviti nepostojeće članke. Man Usk, ako te nešto od ovih tema zanima, koristim ovu priliku da te pozovem na suradnju u uređivanju članaka. Ruka viška nije na odmet! Nažalost, imam dojam da ova wikipedija naprosto vapi za (prirodo)znanstvenim člancima. --Conquistador (razgovor) 15:49, 16. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Iako ne znam kako predložak o kostima čovjeka može zastariti, trebao si ga ažurirati, a ne raditi isti predoloža pod drugim nazivom. Svi "plavi članci" iz novog predloška već imaju {{kosti čovjeka}}. Tako da me to zbunilo. Ovo ostalo ne razumjem, anatomija i bilo što slično nisu moj fah. Dovoljno si dugo ovdje da znaš čime se tko bavi.--MAN_USKrecider19:41, 16. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Man Usk, budi bez brige! Ne zastarijevaju kosti, već nazivi kostiju. Kostima je ipak potrebno malo više vremena da se promijene. Dodatni je problem hrvatsko anatomsko nazivlje koje vrluda od nemila do nedraga. Stvar je prilično zaguljena i trebat će mi vremena da se konzultiram s dostupnom literaturom pa da presječem po pitanju naziva. Znam da ovo nije tvoj fah, ali na wikipediji se malotko ograničava samo na svoj djelokrug rada. Stoga ako smatraš zgodnim prevesti neki članak o anatomiji (ne nužno humanoj!), drage ću ga volje pročitati. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 20:39, 16. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Moj dobar prijatelj. Prije nekog vremena sam pisao članak o Areni u Puli, velški, na zahtjev i pisao o "Wales Coast Path" za mene. Imam WikiProject na putu i to bi bilo dobro da se Hrvatsku na karti! Bacite pogled na ove stranice koje su učinili ovdje:
List of pages
Par napomena s obzirom da si u predlošcima u zadnje vrime.
Probaj izbjegavati dodavanje predloška {{·w}} za odvajanje pojmova u predlošcima. Umisto toga koristi "•" po defaultu.
Nedavnom raspravom zaključeno je da naslov predloška mora biti velikim slovom pa se toga drži.
Vezano za predložak {{kosti kostura}}, kako i Man Usk kaže, jednostavno si triba ažurirati postojeći članak. Sada triba uklopiti iz jednog u drugi, obrisati nepotribni i poispravljati poveznice po člancima. Znači trostruki posa.
Ne znam da li uočavaš, no ove dvije grafičke oznake, {{·w}} i "•", nisu jednake, odnosno ne daju isti znak. Pokušao sam izbjeći {{·w}} rabeći zvjezdice kao što je to Miranche učinio ovdje (daje isti znak koji nije "•"), ali sam shvatio da takva wikisintaksa remeti izgled predloška. Nadam se da si primijetio da su mnoge wikipedije prešle na Luu u izradi predložaka. Hrvatska je wikipedija tehnički dinosaur, pa ne mogu nikako izbjeći uporabu ovog predloška. Jednom kad se dogodi tehnički osvit na ovoj wikipediji predložak {{·w}} neće mi biti potreban. Nažalost nemam previše vremena da sâm implementiram ova tehnička rješenja na hr.wiki.
Nastojim redovito pratiti zbivanja na hr.wikiju, ali zaključak koji spominješ očito mi je promaknuo. Može li poveznica na ono što pišeš?
Istina, moglo se i tako napraviti. Kako god bilo, kosti sam tek počeo sređivati i nisam izradio sve predloške jer me malo muče hrvatski medicinski nazivi koji su svakakvi. Blaženi latinski i Terminologia Anatomica. S njom nemam problema. Budući da nemam ovlasti, čim se upustim u rješavanje osteoloških predložaka nadam se da će biti neki admin u blizini ako budem imao neku molbu.
Neću ulaziti u detalje i povijest, kad te navodin na korištenje "•" vođen san jednostavnošću. To je i cilj svakog racionalnog razmišljanja. Zašto koristiti obilazni put kad se može doći drito. S time da su nuspojave obilaznog puta brojnije. Konkretno, predložak {{·w}} i "•" imaju istu funkciju. To što se kod jednog radi o kvadratiću, a kod drugog o kružiću, to je nebitno. Može biti i zvjezdica ako je jednostavnije rješenje. Uostalom, znak "•" je uočljiviji i jasnije razdvaja određene pojmove. Zaključak koji spominjen nalazi se u gornjim redovima, a konkretna poveznica, to name a few, je tu. BlackArrow (razgovor) 15:11, 20. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Nastavljam po točkama kako smo počeli.
Potpuno se slažem da je nebitno o kojem je geometrijskom liku riječ u grafičkoj oznaci. No dok mi njegova kvaliteta nije bitna, bitna mi je njegova kvantiteta, tj. koliki prostor on zauzima. Prilično je jasna razlika između "·", " · " (zadan predloškom {{·w}} ili {{·}}) i "•". Navigacijski predlošci pisani su sitnijim pismom i posljednja se grafička oznaka previše nameće svojom veličinom među riječima. Stoga ne rabim oznaku "•". Kad vidim {{argentinske pokrajine}}, {{opće grane u fizici}} ili {{sinagoge u Hrvatskoj}}, grafičke oznake u njima naprosto bombardiraju mrežnicu za razliku od suptilnih oznaka u predlošcima {{čovječja evolucija}}, {{čovjekoliki majmuni}} ili {{kritika religije}}. Štoviše, koliko uspijevam vidjeti, takva je grafička oznaka prevladavajuća u novim predlošcima pisanim na Lui. Uostalom, ne vidim kako {{·w}} može izazvati nuspojave pri pisanju predložaka jer da je tako, zasigurno ne bih rabio spomenuti predložak. Razliku između {{·w}} i "•" usporedio bih s pisanjem malog i velikog početnog slova u predlošcima. No ovdje već ulazim u drugu točku...
Od svih mogućih diffova baš si ubo pravi! Upravo onaj koji pokazuje da drugi suradnik očito zaboravlja na WP:PDN. No to je ionako nebitno za ovu točku. Bitniji je možda suradnikov posljednji upis u raspravi. Ako tablice doživiš kao grafičku opremu članka (poput dijagrama, nacrta its.), onda ćeš shvatiti zašto zaglavlja predložaka pišem malim početnim slovom. Razlog je isti kao i u ostatku predložaka (v. sustavnost!). Predlošci baš poput slika (primjer) imaju nadređene i podređene pojmove. Nadređeni pojmovi često su navedeni u lijevom stupcu pojedinog retka, a najviši nadređeni pojam naveden je u prvom retku, tj. zaglavlju. Ako mi obrazložiš kako bi preveo pojmove sa slike iz primjera, onda ćeš vjerojatno shvatiti zašto nadređene i podređene pojmove u predlošku pišem malim početnim slovom. Naravno, osim ako se ne radi o vlastitim imenima, npr. Gornje Cjepidlake, Ružičasti Jednorog, Nicholas Unless-Jesus-Christ-Had-Died-For-Thee-Thou-Hadst-Been-Damned Barebon itd. --Conquistador (razgovor) 18:06, 21. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Kratka napomena se (ponovo) pretvorila u raspravu. Počeli smo pričati o djelovanju na mrežnicu i slično. U počecima mog doprinošenja i meni je skrenuta pozornost na to što upravo tebi govorin. Spomenutom porukom suradniku je pretpostavljan zasmetala opširna rasprava oko ničega. A opet radiš po svom. Pozivaš se da je bitnija posljednja poruka, a zanemaruješ što piše u njoj: "...Da, i ja tražim da ne ispravljaš postojeću praksu, a ako je već želiš ispravljati, onda to ne radi na svoju ruku i ne radi parcijalno: ili sve ili ništa. Ako se zajednica složi da će nešto biti ovakvo umjesto onakvo, i ti si voljan to poispravljati, neću ti smetati. Dapače."BlackArrow (razgovor) 19:15, 21. veljače 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Začudo, ali nisam ja taj koji je raspravu ni oko čega (ponovo) pokrenuo. Što se tiče posljednje poruke u raspravi, očito je različito tumačimo. Naime, ona se odnosi na posljednje retke u prethodnoj poruci koju sam napisao pa je u skladu s njima i tumačim; njome se dakle ne traži da slijedim postojeću praksu, već samo da bez upita zajednice ne ispravljam, parcijalno ili sustavno, postojeće predloške, što naravno ne planiram činiti. Barem ne zasad. Vjerujem da je pisac to želio reći. O pisanju novih predložaka nije bilo riječi. Stoga se ne mogu složiti s tvojim, iznad napisanim tumačenjem. --Conquistador (razgovor) 19:39, 21. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Da ne radiš po svom nahođenju nego onako kako inače triba, kako se savjetuje, siguran san da ne bi bilo toliko napomena i primjedbi na ovoj stranici. Prethodna citirana rečenica je bila zaključna, stoga je se valja pridržavati. BlackArrow (razgovor) 20:39, 21. veljače 2014. (CET)[odgovori]
BlackArrow, ne znam čemu uporno ustrajanje na ovakvu pisanju. Ako si pažljivo čitao gornju raspravu o pisanju velikog i malog početnog slova, onda si mogao pročitati da je moja pobuda daleko od vlastita nahođenja. Pročitaj pažljivo još jednom čitavu raspravu, a ključna riječ za pretragu jest institut (a ne npr. inat). Ako ti se ne da sve ponovo čitati, uvijek ti preostaje da mi odgovoriš na pitanje o slici iz primjera. Ako je potrebno, mogu naći i složeniji, mesnatiji Vennov dijagram. --Conquistador (razgovor) 21:06, 21. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Naslov predloška je jedan i jedini, bez nadređenog/podređenog. Ne znan kako objašnjavaš toliko napomena i primjedbi ostalih suradnika na ovoj stranici ako misliš da radiš kako triba. BlackArrow (razgovor) 21:19, 21. veljače 2014. (CET)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Ne vidim kakve veze ovo pitanje ima s raspravom. Bez obzira na to napisat ću svoj odgovor na nj čim mi definiraš tko su svi, a tko u pravu. Ponavljam, ključna riječ za pretragu rasprave je institut, a ne inat, niti Conquistador. Predlošci i slike čine grafičku opremu wikipedijskih članaka. --Conquistador (razgovor) 22:24, 21. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Ajmo ovako. S obzirom da se razvuklo u kilometarsku raspravu ne želin dalje jer ne vidin kraja. Moja namjera je bila ukazati ti na tri napomene, a budući da, ako smin primjetiti, nisi nijednu uvažija, ne vidin smisla nastavljati. BlackArrow (razgovor) 23:07, 21. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Man Usk, prvo mi nije jasno, a drugo ne vidim čemu. Akademičar je prijevod engleske riječi academic (ne academician!) i označuje člana akademske zajednice (akademije). Akademski građanin mi zvuči nekako otrcano za enciklopedijski stil, mada je sinonim za akademičara. Ime hokejskog kluba, tj. Akademičar nije isto što i akademičar (početno slovo!), mada ima veze s tom riječju. Pogodi zašto! --Conquistador (razgovor) 23:56, 23. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Previdio sam promijeniti taj parametar pri uređivanju članka. Zeljko, dobro je da si to uočio i ispravio. Pozornost mi je bila gotova sva usmjerena na to kako raspetljati onaj gordijski čvor u nomenklaturi čudesnih zamoraca i prasenaca. Conquistador (razgovor) 21:12, 6. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
[7] Dezinformacija: u stvari se radi o anegdoti o Lenjinu, Dzeržinskom i Bonč-Brujeviču. Na netu se na više mjesta može naći ovaj ili sličan tekst, npr. [8]:
Дзержинский и Бонч-Бруевич поспорили на тему, что лучше иметь: жену или любовницу. Железный Феликс говорит, что любовницу, а Бонч-Бруевич стоит на том, что жену. После продолжительного и безрезультатного спора обращаются к Ленину:
- Ильич, рассуди нас!
- И ты, Феликс, неправ, и ты Бонч-Бруевич ...
- ?????
- Лучше иметь и то, и другое.
- Но как же так, вы, старый большевик...
- Жене сказал, что пошел к любовнице, любовнице сказал, что пошел к жене, а сам взял книжки, залез на чердак и учиться, учиться и учиться ...
(Kad smo već kod "učiti, učiti...", tag na srpskom, koji mi nije u popisu potpisa: "Uči ti, uči ti i samo uči ti! - reče Lenji N." [lijeni N.])
Bonču, očekivao sam da će netko nešto slično napisati, ali nisam očekivao da ćeš to biti baš ti. (Anegdotalan) vic bio je prilagođen samo zato što je bio upućen točno određenom suradniku. Budući da je bio dan iracionalnog broja, onda je red da se proveselimo i da budemo kreativni, a nikako ne da smo uštogljeni, pa još i s rukom na srcu. Prije nego što odoh учиться, учиться и учиться... samo ću napisati da si infoporuku (tag) sa srpskog mogao prilagoditi na hrvatski jednostavno: "Uči ti, uči ti i samo uči ti! - reče Lʲenʲɪ N." ili "Uči ti, uči ti i samo uči ti! - reče L'enji N." Ipak se na hrvatskom komparira slično: lijen, ljenji, najljenji.
Joooj, poruka nije trebala imati ozbiljan ton... Učinilo mi se da bi bilo previše šareno ako i ja dodajem smajlije, ionako je tvojih previše Mislio sam da će na šaljivi ton ukazivati dodatak taga; inače, ako se prevede, gubi osnovnu ideju.
Hvala ti za napomenu za grešku u potpisu, mijenjao sam clip definition file (nešto kao macro, "automatizacija" potpisa) u editoru koji | tumači kao dio koda i mora se udvojiti, ali očito ne treba osim prvog pojavljivanja u liniji.
Molim, Bonču! Eto, spoznao si verbalnu od neverbalne komunikacije. Ova druga obično se izgubi negdje u virtualnom bespuću. Zato nastojim rabiti emotikone, mada se zbog nepostojanja emotikonskog čvorišta na hr.wikiju (usp. en.wiki) mnogi suradnici (ne)svjesno odluče samo na verbalizaciju. U tom se kontekstu mojih nekoliko smješaka čini poput kineske kopnene vojske.
Glede krive Drine, nadam se da ćeš još kome uputiti istu poruku koju si i meni upravo ostavio. Već smo davno raspravljali o krivoj Drini, i zaista nemam vremena ponavljati jedno te isto. Glede rituala (da te malo poučim): pokora nije usko vezana za korizmu.--MaGa18:06, 15. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Glede korizmenih rituala ovo [14] je napisala moja pokojna baba? Glede zatucanja, ne znam odakle ti to, ali rasprava s tobom je besplodna jer tjeraš po svome, a ja ne volim raspravljati s isključivcima. Dobar tek, over and out.--MaGa18:30, 15. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Glede papačkih primjera, pogledaj još jednom, možda će ćale pomoć. Glede dosljednosti i sustavnosti, dođe i ti na ono što sam ti ja davno napisao [15], ali je i to završilo u vjetru. Glede silne pašte, pomanje meći, dokle god se jede gladnim očima vjerojatnost da ćeš se zagrcnuti je vrlo velika. Dobar ti tek opet, jer nisi valjda silnu paštu pojeo dok sam napisao odgovor. Sad stvarno over and out.--MaGa19:02, 15. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Već smo jednom raspravljali o jednom predlošku, a sad vidim da si ih napravio "hrpu" i koriste se samo na tvojoj suradničkoj podstranici. Znaš li čemu predlošci zapravo služe?--MAN_USKrecider14:22, 18. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Man Usk, vjerojatno isto onomu čemu služe i crvene poveznice – da ih netko napiše. Nažalost sâm sam i nitko se ne trudi pružiti ruku. Sada se bavim uglavnom evolucijom. Malo strpljenja i svi će dobiti svoju svrhu. Upravo kao i crvene poveznice. Nisam kriv što na ovoj wikipediji nema sadržaja koji se može naći i u nekoj tanahnoj općoj enciklopediji LZMK-a. Conquistador (razgovor) 14:30, 18. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Kada ih već stvaraš onda ih postavljaj u ono malo plavih poveznica koje imaju jer su inače beskorisni. Jedan od ponuđenih opcija kod brisanja ćlanaka je i "nekorišten predložak". --MAN_USKrecider14:39, 18. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Sve 5, Man Usk. Najveći dio predložaka već sam napravio (v. sažetak!), a ako neki uleti, onda je to ono više iz sažetka. Ima ih dosta, ali nadam se da će se jednom svi plavjeti zajedno s trenutačno crvenim poveznicama u člancima označenih tim predlošcima. Što se tiče ponuđenih opcija kod brisanja ćlanaka, možda jednog dana saznam kojih još tipaka ima. Conquistador (razgovor) 14:50, 18. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Zdravo, Conquistador! Hvala ti na srdačnoj dobrodošlici, drago mi je da si primijetio moj trud. Hvala ti i na korisnoj poveznici i na predlošcima koje nisam imala prilike vidjeti na mnogo mjesta. Kao što si i rekao, po njima se vidi da je stanje na našoj wiki oko tih tema toliko loše da nema ni članka razvojna biologija. Ipak, meni je drago što ću doprinijeti pisanju članaka vezanih za ta područja i potrudit ću se da dosta poveznica "poplavi". Još jednom, lijep pozdrav i hvala na savjetima i pomoći. I tebi pohvala za rad na evoluciji. :) --Puella Crispa (razgovor) 20:27, 24. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Znam da na en.wiki cvjetaju ruže, ali odakle ti ovo [16]? Graviranje je preširok pojam da bi se bakrotisak (ili bakrorez) strpao pod njega.--MaGa13:39, 27. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
MaGa, dobro si napisao: Graviranje je preširok pojam... U doba kada sam to uredio bavio sam se poplavljivanjem geografije (v. uputnice na bakrotisak). Budući da je bakrotisak relativno uži pojam, onda sam preusmjerio na graviranje gdje bi se onda posebno prikazao bakrotisak (bakrorez). Naime, hr.wiki tad je bio prilično malen ružičnjak u kojem su ruže još i cvale. No bez brige, proljeće je stiglo i priroda se budi da nas zadivi novim, još ljepšim cvijećem. Drago mi je vidjeti da si se počeo baviti tiskarstvom jer smo tu dosta tanki (čini mi se da je ono potom nenadano stiglo). Conquistador (razgovor) 17:20, 27. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Ima li neki poseban razlog zašto ne bi izvršili uklapanje ova dva članka [17][18]? Zašto samo tako pregaziti tuđe doprinose? Budi tako dobar, odgovaraj kako se odgovara (na mojoj SZR), jer zaista ne mislim visit po tvojoj SZR da bih vidio odgovor (kao ovaj iznad).--MaGa14:15, 28. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Nema nikakva razloga. Jesam li mogao s postojećim suradničkim ovlastima provesti to što si napisao? Ako jesam, rado ću pročitati kako se to čini. Čovjek uči dok je živ. Prema tuđim doprinosima nastojim sačuvati dužno poštovanje.
Nemam živaca pratiti sve što ekipa odozgo gura u beta mogućnosti, tako da je to uredno isključeno. Ja sam staromodan, utoliko što volim nešto što je provjereno, pa ću tako radije s ljudima pričati uživo nego preko novotarija koje zapravo otuđuju ljude. Nikad više sredstava za komunikaciju, a sve manje razgovora.--MaGa19:56, 28. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Ha ha, vidim da sam "fasovao" što se smjernica tiče... :-) Kandidata ima dosta, ali apsolutno sam zainteresiran...
Ono što me u ovom trenutku također kopka je da pravila i smjernice možda nisu najbolje organizirane i prezentirane, tj. čini mi se da nema jasnog objašnjenja što zapravo jesu pravila i smjernice i koja je razlika između ta dva pojma. Također, npr. Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju i Wikipedija:Životopisi živih osoba su smjernice, a zapravo bi trebala biti pravila, dok je npr. Wikipedija:Ostati hladne glave kad se uređivanje zaoštri pravilo, iako je očito je da se u suštini radi o smjernici (na en wiki nije čak ni to, već običan esej). Ne znam koliko je ovo bitno, jer se realno radi o finesama, a uostalom imam dojam i da ljudi to ne čitaju, itd.
Hm, slažem se Gregorom, ovaj problem sa pravilima i smjernicama postoji odavno. Ako se dobro sjećam, izvjesna osoba je to više-manje samovoljno pretumbala još tamo negdje 2006 ili 2007., ako nisam što krivo zapamtio. Predlažem, ako imaš vremena i volje, da napišeš nekakvu analizu stanja i da daš usporedbu sa en wiki, pa možemp prodiskutirati što dalje. --Argo Navis (razgovor) 22:10, 28. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
GregoreB, Argo Navise, ima tu dosta posla tako da će to malo pričekati. Slažem se sa svime što je GregorB napisao, no hrvatska wikipedija morala bi biti uređena nekakvim pravilima, a ne da vlada zakon džungle ili tko jači, taj kvači. A upravo je zbog zakona džungle nastala skupina nezadovoljnika hrvatskom wikipedijom. Jer da su pravila bila postojala i utanačena, onda bi se ljudi na njihov mogli pozivati u sprečavanju samovolje pojedinaca. Ovako je kako je. Conquistador (razgovor) 22:28, 31. ožujka 2014. (CEST)[odgovori]
Conquistadore, Argo Navise - da, čini mi se imam kakav-takav osjećaj što bi u postojećoj grupnoj dinamici funkcioniralo, a što ne - a on mi kaže da je to uglavnom "ne". Zasad...
Imam dosta ideja; zadnja je da se uvede ekvivalent en:Template:Rfc ("Zahtjev za mišljenje (suradnika)"), što mi se čini posebno prikladnim za mali wiki gdje je teško dobiti kvorum za bilo koju temu, i gdje se postupa bez šire rasprave, jednostavno zato što suradnici nisu svjesni što se sve događa, osim ako pomno prate Kafić, jedni druge, itd. U bitno jednostavnijoj verziji, bez botova, samo jedna kategorija gdje se vide svi članci s otvorenim zahtjevima. Ne znam postoji li neki približni ekvivalent istoga u ovom trenutku. GregorB (razgovor) 23:04, 31. ožujka 2014. (CEST)[odgovori]
Upravo u ovom trenutku mi je sinulo da nema nikakvog smisla pisati smjernice, jer se iste mogu nadjačati lokalnim glasovanjima, od slučaja do slučaja. (Na en wiki ovo uglavnom nije moguće, jer se glasovi bez ikakvog obrazloženja ili oni koji idu izravno protiv smjernica naprosto ne računaju.) GregorB (razgovor) 00:19, 1. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
GregoreB, nekako sam sumnjičav prema posljednjem. Smjernice nam dugoročno trebaju. Lokalnih glasovanja ne bismo se smjeli plašiti jer ako bude i dalje ovoliko mnogo suradnika na hrvatskoj wikipediji, onda možda postavimo rekord u izlaznosti na birališta koje će politički isuviše obrazovano opće pučanstvo tek uz krajnje napore i dijaboličku strategiju moći nadmašiti. Conquistador (razgovor) 22:17, 1. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Bog kolega, vidjeh tvoje pitanje, pa se potrudih da ti odgovorm da ne misliš da te izbjegavam. Na postavljeno pitanje ti neću odgovoriti, ne zato što ne želim, nego zato što ne znam. To nije moje područje i ne znam dovojno (hm, ništa?!) da bih mogo savjetovati. Tu si miljama ispred mene (he, milja, tu dolazimo na moj teritorij). Moj komentar je mogao biti napisan i kao KISS (Keep it simple stupid) :>) --Lasta14:43, 1. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Lasto, sve 5, mada nisam miljama ni ispred koga, niti je nešto moj teritorij. Nastojim samo da hrvatska wikipedija konačno prestane biti miljama iza sličnih leksikografskih izdanja i da konačno postane svima dostupan teritorij, otvoren svima željnima novih spoznaja, suradnje i poštovanja načela leksikografske djelatnosti. Sužena perspektiva pritom nikako nije na cijeni i nešto je što ne valja poticati. As simple as that...
Dopusti mi da citiram nekoliko važnih hrvatskih leksikografskih vrela s područja medicine.
Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja važan je za dosljednost i točnost strukovnog jezika. Latinski i grčki izvori osigurali su medicinskoj terminologiji međunarodni značaj, no usporedno se razvijala i terminologija na narodnim jezicima. (...) Rječnik medicinskoga (humanog i veterinarskog) nazivlja donosi hrvatsku riječ, prikazuje njezino, najčešće latinsko, podrijetlo, iznosi sažetu i točnu definiciju navedena medicinskog naziva te uz hrvatski i latinski naziv daje sinonime na engleskome, njemačkom i francuskome. izvor: Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja
Izbor građe vodi od svima razumljivih pojmova kao što su, primjerice, komarci, ljekarna ili spavanje do stručnih, a raspon naziva od latinskih i grčkih, preko ustaljenih tuđica i posuđenica do narodnih. izvor: Medicinski leksikon
U iščekivanju postavljanja Tehničke enciklopedije i Tehničkog leksikona na mrežu uvijek valja imati na pameti da nikad ne smiješ podcijeniti intelektualne kapacitete publike kojoj se obraćaš!
Podstranica članka? Nije li primjerenije to napraviti ili kao nekakav predložak ili ne znam već šta? Ovako je ni na nebu ni na zemlji.--MaGa09:11, 4. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
[20] Pogled na Wikidatu kaže da postoje 4 podstranice (bez hrv. wikipedije) i isto toliko predložaka. Talijanska wikipedija nije ni v rit ni mimo. To je svih 10 wikipedija koje imaju ovaj dijagram. Ima li kakve razlike u uporabi podstranica nasuprot predlošcima? Moram još malo proučiti uputnice da bih mogao donijeti konačan sud. Priznajem da predložak zasad malo preteže.
Krivo si razumio: nisam ja protiv dijagrama, ali na podstranici članka je bzvz, neovisno kako je riješeno na drugim mjestima. Zašto uvijek gledati u tuđe dvorište, zar su uvijek drugi pametniji od nas?--MaGa10:02, 5. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
[21] Kako ono pišeš: I tebe ću lijepo zamoliti da opet pročitaš što sam napisao (umjesto da čitaš što ti odgovara)? Dakle, nigdje nisam napisao da si ti protiv dijagrama, pa nisam imao što pogrešno razumjeti. Nešto drugo sam pisao. Isto tako, gledanje u tuđe dvorište ne podrazumijeva nužno da su drugi pametniji od nas. Ali da bismo mogli učiti na tuđim pogreškama, nužno je virnuti u tuđe dvorište. Sadašnja podstranica vjerojatno će biti preusmjerena na predložak, a sigurno će biti grafički preoblikovana jer ovaj put na engleskoj wikipediji nisu pametniji od... nekih drugih wikipedija. Inače se grozim zatvaranja u svoja četiri zida misleći da sam pametniji od drugih i da ne moram gledati što drugi rade. A kad već tipkamo o ograničenjima, ima i jedna lijepa misao o granicama... Conquistador (razgovor) 18:05, 5. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Kako sam sit rasprava u kafiću, ovdje ću ti pripomenuti da ti onaj komentar i nije baš na mjestu. U članku se jasno navodi kako tko zove dotični jezik. Drugim jezicima ne odričem pravo da ga zovu kako god hoće.,a što se tiče hrvatskoga, stvar je više nego jasna.--MaGa13:58, 10. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
[22] Vjerojatno nisi shvatio što sam u kafiću napisao. Ponudio sam nekoliko rješenja od kojih jedno obuhvaća i trenutačnu inačicu članka. Novi suradnici na hrvatskoj wikipediji vjerojatno ne shvaćaju da se iza članka krije mnogo kapi uložena truda pa im to valja priopćiti na nekakav način. Ako se uzme u obzir i njihovo nepoznavanje stvaranja enciklopedijskog sadržaja, onda je to dodatan problem. Nadam se da će suradnik koji je otvorio to pitanje u kafiću shvatiti što sam napisao u svojoj poruci. Smatram besmislenim da sada postoje dva članka, bošnjački jezik i bosanski jezik. Što se hrvatskog tiče, o njemu u kafiću nisam ni pisao i ne znam gdje si to uspio iščitati. Conquistador (razgovor) 14:34, 10. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Kad se vidi povijest ne samo toga, već i sličnih članaka, te tendenciozno pitanje u kafiću, onda je stvar jasna: nije tu stigao s najboljim namjerama. Nema šta shvatiti što je napisao, jer je napisano s namjerom, a znamo i kojom. Nastavljati tamo na tendenciozno pitanje - više neću. Ono što me zasmetalo je početak tvoje rečenice: Ako postoji dvojba o nazivu..., a nisam nigdje spomenuo da sam iščitao išta tvoje oko hrvatskoga. Za mene dvojbe nema, a (kako već rekoh) ne odričem drugim jezicima da ga zovu kako god hoće. Po toj logici bi se Nijemci mogli ljutiti na nas zbog Beča (i još bezbroj takvih primjera).--MaGa15:32, 10. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Pišem na novo ovaj članak, bit će dosta opširniji. Opširnije ću napisati o udaru Kraljevine Srbije na Crnu Goru, Banat, Bačku i Baranju, a potom i Državu SHS. Što se tiče, Austro-Ugarske, mislim da je o njoj sve rečeno u članku Raspad AU. Pozdrav! --Mostarac (razgovor) 16:31, 12. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
[24] Urađeno. Popis sigurno nisam radio za sebe pa se nadam da će sve stran(k)e u raspravi prionuti wikipedijskom doprinošenju razumnošću, a ne bezumnošću. Svoje sam ionako više puta napisao što i kako dalje. Stvar je zapravo prilično jednostavna ma koliko god se trudili učiniti je suprotnom. Conquistador (razgovor) 17:02, 13. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Moguće su ti dobre namjere s tim popisima, ali ćeš vidjeti u što će se to pretvoriti. Daj Bože da se varam. P.S. Ne bih se složio da si Ladana stavio u pravu kategoriju.--MaGa17:09, 13. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
[25] Već se pretvorilo. Pokušavam samo da se rasprava održi na civiliziranoj razini. Ladana sam stavio u pravu kategoriju jer dočim razgovaraju on i I. M. o obama nazivima, onda samim time oni i postoje. No, ponavljam, popis nisam radio za sebe, nego za sudionike rasprave. Nadam se da će diskutanti dopunjavati i mijenjati popis s obzirom na to što smatraju ispravnim. Ako ne postoji među njima volja za konstruktivnim doprinosima, onda neću ni ja svoje vrijeme trošiti više od onoga što je razumno. Conquistador (razgovor) 17:18, 13. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘[27] Naravno da je razvidno i uputno, ali ništa više ni manje od toga. U definiciju moraju ići oba naziva, u tijesnim stvarima (natuknice, kategorije itsl.) daje se prednost jednoj, a u sadržaju, tijelu član(a)ka nije poželjno mijenjati ni u koju stranu, naročito ako je članak dosljedno napisan. Mislim da bi svima to moralo biti jasno. Svoje sam već napisao ovdje. I ponovit ću: wikipedijski sadržaj ne stvara [se] da ostane nepromijenjen za vječnost. Vrijeme će pokazati (pokazuje?) što će prevagnuti, a onda je lako izmijeniti stvari. Conquistador (razgovor) 17:44, 13. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Niti sporim navođenje oba naziva, niti je išta na Zemlji vječno, pa ni članak na wikipediji, to je jasno i malom Ivici u trećem ce.--MaGa19:02, 13. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Conq, termin na engleskom je Syntetic theory of evolution, a predstavlja sintezu genetike i evolucije u jedinstvenu teoriju pod navedenim naslovom. Vidim da si koristio naziv Evolucijska sinteza, ali, osim ako je tako uvriježeno u narodu :), taj naziv je kriv jer upućuje na krivi zaključak. Ispravan prijevod bi bio Sintetska teorija evolucije. Što kažeš da se uskladimo, kako god. (Tvoj članak o evolucijskoj misli je inače odličan, a možda bi dobro bilo na glavnom tu sekciju skratit i objedinit na tvom članku u budućnosti.) --Imbehind19:13, 13. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
@Imbehinde, ako ćemo što je uvriježeno u narodu (), onda je to sintetička teorija evolucije. Toliko o uvriježenosti, mada si ti pridjev preveo oblikom sintetski. Da još malo zakompliciramo, postoji i pridjev sintetičan (sintetički, sintetski, sintetičan). E sad, je li moderna evolucijska sinteza pogrešna, ne znam, tj. nisam siguran što si točno mislio reći. U članku sam preveo uvod u kojem se navodi izvorni Huxleyjev termin. Pojasni točno svoju poruku pa ćemo vidjeti što i kako dalje. Inače, ne vidim problem da se za natuknicu ne bi postavila sintetička teorija evolucije. Što se tiče kratka prikaza povijesti evolucijske misli, on je već preveden i čeka u inkubatoru. Conquistador (razgovor) 19:46, 13. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Htjedoh reći da je moderna teorija evolucije proizvod sinteze Darwinove teorije sa genetikom. dakle po logici stvari nije evolucijska sinteza, nego sintetička evolucija (teorija iste). Sad sam vidio da sam bespotrebno prevodio nasljeđivanje i još ponešto jer je već prevedeno. Međutim, ja radim još na glavnom članku čija je struktura i djelomični sadržaj unutar mog IP-a ovdje [28]. Kako što završim, uploadam na GIP. Taj drugi dio je većinom direktno prenesen sa en.wiki, ovo što si ti napravio u inkubatoru. Da nastavimo zajedno prevoditi u inkubatoru taj dio pa da ga ubacimo u glavni članak? Međutim, kako si ti sad napravio knjigu, pitanje je kako će se sad sve uklopiti... hmmm... imaš li ideju? --Imbehind22:48, 13. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Hm... čini(lo) mi se da je stvar zapravo banalna. Naime, engleski jezik poznaje oba termina: theory of evolution i evolutionary theory (usp. theory of gravitation i gravitational theory, theory of feminism i feminist theory itd.). U hrvatskom jeziku prevladava prvi oblik (teorija evolucije, teorija gravitacije, teorija feminizma itd.), no može se pronaći i drugi oblik (evolucijska teorija, feministička teorija itd.). Drugi, pridjevski oblik nema značenjske razlike u odnosu na prvi jer pridjev u njem obično znači koji se odnosi na to i to. Stoga evolucijska sinteza znači sintezu koja se odnosi na evoluciju i značenjski je jednaka sintezi evolucije (dakako, sintezi nje i genetike). Možeš to usporediti s evolucijskom misli (engl. evolutionary thought) i misli o evoluciji (engl. thought on evolution). Jesam li dobro shvatio što si mi želio napisati?
Što se tiče neovisnosti rada na članku o evoluciji, odlučio sam se za takav pristup jer sam pomislio da si zauvijek nestao, proljetna se ravnodnevica bližila, a knjiga nije mogla čekati da veličanstveni trenutak tek tako prođe... No bez brige, pratim tvoj rad i ono što pišeš u svojem i glavnom IP-u. Budući da si imao dosta prigovora sa strane na pisanje članka (nestrpljivi prigovori o izvorima, opseg i koncepcija predmetnog sadržaja itsl.), onda sam odlučio radije preuzeti englesku wikiknjigu o evoluciji.
Kako dalje? Hm, vrijedan kolega urednik @Dean72 bacio se na pisanje član(a)ka o evoluciji čovjeka pa bih ti mogao predložiti da odabereš neko poglavlje u knjizi i poplaviš ga u cijelosti. Wikiknjiga Evolucija opsežan je projekt i svaka ruka dobro dođe bez obzira na to o kojem se aspektu evolucije pisalo. Reci mi što misliš pa ćemo se dogovoriti. Ta ljudi smo, ne životinje. Ili...? Conquistador (razgovor) 00:48, 14. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Čini mi se da ću ja popuniti sadržaj glavnog članka do kraja, a onda bi trebalo cijeli sadržaj (ionako) preraspodijeliti po drugim manjim člancima. Gdje se u knjigu o evoluciji uklapa u onaj iz inkubatora? Glavni članak? Ako da, onda je sve ok zasad. --Imbehind01:03, 14. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ U redu. Napiši članak do kraja pa ćemo onda zdvajati što i kako. Preuzmi PDF engleske wikiknjige Evolution i hrvatske wikiknjige Evolucija pa usporedi koji je wikipedijski sadržaj njima obuhvaćen. Članak iz inkubatora (mada bi primjereniji naziv bio leksikografska radionica) nadomjestio bi po završetku postojeći članak. Kad će to točno biti, ne znam, ali se nadam što prije. A valjalo bi poplaviti i sve crvene poveznice u njemu. Ima tu puuuno posla... Conquistador (razgovor) 01:23, 14. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
BTW, preveo sam ti još par odlomaka iz inkubatora, ali na mojem inkubatoru :) Preuzmi ih iz mog IP-a. (Uf, ne volim što postoje dvije kopije sličnog teksta, ali sam ovako počeo, prilično mi je komplicirano obuhvatiti cijeli glavni članak ako je na dva mjesta...) --Imbehind02:01, 14. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Hvala na prijevodu, mada nisi morao. Napravi u svojoj radionici sve što moraš pa prebaci u GIP. Potom ćemo potanko o svemu što i kako dalje. Evolucija je gradivo završnog razreda gimnazije i obično je nedovoljno obrađeno. Nekakva posebna pregledna literatura na hrvatskom jeziku također ne postoji ili je običnom čitatelju teško dostupna. Wikiknjigom bi konačno mogli zatvoriti tu prazninu koja postoji u hrvatskoj mrežnoj literaturi o evoluciji. Pogotovo ako se uzme u obzir da je od objave teorije evolucije prošlo više od 150 godina! Što se sve u međuvremenu dogodilo u svijetu i domaji bolje da ne pišem... Conquistador (razgovor) 15:30, 14. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Uopće se ne mislim osvrtati na tvoje pisanje o tome što bih ja trebao čitati ili ne čitati. Engleska wiki ne obvezuje nikoga, to je tek jedan jezični projekt, inačica wikipedije na engleskome jeziku, ništa više.
Što se tiče tvojega poništavanja nekih mojih izmjena kao i kvalificiranja mojih izmjena kao destruktivnih, to nije na tebi procjenjivati, već na odgovarajućim osobama.
Tvoje stavljanje u kategoriju bosanski i bošnjački Proleksisove enciklopedije je neprihvatljivo, jer Proleksis enciklopedija ima natuknicu bošnjački jezik, a ne bošnjački jezik ili bosanski jezik. Nadalje, u svim člancima u Proleksisu je jasno naglašeno koji se naziv preferira, čak i da se navodi bošnjački naziv za bošnjački jezik. Stjelice su potrebne ukoliko ukazuju na činjenicu da Proleksis enciklopedija nema članak (natuknicu) bosanski jezik, već samo preusmjeravanje, to znači kako si neoprezno navodio pogrješno to preusmjeravanje kao da je kakav članak.
Nadalje, netočno si kategorizirao članak bošnjaštvo u Proleksisovoj enciklopediji, tamo se ne navodi bosanski jezik, a ti si uvrstio članak bošnjaštvo po nekakvoj tvojoj kategoriziaciji članaka, i još k tome zahtijevaš da tvoja kategorizacija bude jedina kategorizacija izvora. To tako ne ide. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16.42, 14. maloga travna 2014. (SEV)
Očekivao sam da bi suradnik tolikog staža trebao znati (mada, tko se to rodio naučen?) kako se to može jednostavno napraviti. Ako ti je zaista nepoznato, objasnit ću, a potrebna su samo dva klika mišem.--MaGa21:23, 16. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Vidim da si riješio, a uopće nisam gledao je li pisalo da nije moguće ukloniti izmjenu zbog postojanja međuinačica. Ne znam kako si uklonio, ali mi je sad sinulo da postoji još jedna mogućnost uklanjanja, ako se ne varam, isti je broj klikova mišem.--MaGa21:52, 16. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Razlika je u Jazovki, ubijenim širokobriješkim fratrima i spomenicima koji su posvećeni sličnim događajima koji definitivno ne slave NOB. Nisam još naišao na niti jedan takav, iako sam očekivao. Kad sve razvrstam, možemo ponovno razmotriti kategorizaciju. --Argo Navis (razgovor) 22:03, 17. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Pozdrav! Izmjene koj esi mi dva puta ponistio po meni bez razloga su moji prvi doprinosi wikipediji uopce. Nije mi jasan razlog, ali ako stanujes kojim slucajem u Puli dobro znas da su moji ispravci tocni. "Moze se cuti i naziv Prvomajska" pise izvorni teskt. To "moze" pojmi 99% stanonika. Obzirom na to smatrao sam prikladnim ispravke. A zasto tebi naziv "Prvomajska" smeta to je druga stvar. LP! Crointernet (razgovor) 10:02, 18. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
bok, slučajno naletih na ovo, moram se složit s suradnikom, prvi put čujem da neko to zove vijaserđa, meni a i većini koje znam je to oduvijek prvomajska :) --Kasap iz Đakova13:11, 18. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
@Kasape iz Đakova, veseli me da se ovdje čitamo! Mogao bih sad problematizirati što je to većina koju spominješ i njezinu definiciju, no dovoljno je da te uputim da pročitaš kakvo je stanovništvo koje je u odgovoru Crointernetu spomenuto u zagradama. P. S. Jesi li znao da se naziv područja oko Đakova tvori po istom obrascu kao i naziv područja oko Pule: Đakovo - Đakovština, Pula - Puljština. Zanemarimo li još i kontinentalno Valpovo (usp. Valpovština), onda se može reći da je ovo sufiks koji je u svojem geografskom značenju karakterističan upravo za Istru. Zanimljivo, zar ne, Đakovčanine ()?! Conquistador (razgovor) 20:18, 18. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Zdravo, Crointernete! Izmjene nisam poništio bez razloga jer sam u sažetku obrazložio svoje izmjene (v. izmjena 1. i 2.). Štoviše, u drugoj sam izmjeni izričito naveo koji dio smatram spornim u tvojoj izmjeni, a zašto sam odlučio poništiti tvoje izmjene nije u tome da meni naziv "Prvomajska" smeta, već zato što se izmjene neprijavljenih i novoprijavljenih suradnika pomnije motre od izmjena dugogodišnjih suradnika. U mojim izmjenama nema ništa osobno i žao mi je ako si to tako shvatio. No glavni razlog zašto sam tvoje izmjene poništio jest faktografske naravi. Netočno je da samo talijanska manjina (a ne gradsko stanovništvo!) rabi ime Vijaserđa, a to možeš provjeriti čitajući povijesna vrela, npr. ondašnje novine na hrvatskom jeziku (Omnibus, Naša sloga itd.). Da, također se može čuti i naziv Prvomajska (i to u mlađeg stanovništva), no isto tako je točno da se ime Via Sergia (čit. vijaserđa) toliko duboko ukorijenilo da ga svatko uporno koristi i danas. Na internetu možeš pronaći i druga imena za tu gradsku kucavicu. Tvoju trenutačnu netočnu izmjenu ne namjeravam poništiti jer ne želim ulaziti u urednički rat zbog ovakvih sitnica, no očekujem od tebe da ispraviš netočnosti koje si unio u sadržaj članka. Ne zbog mene, nego zbog točnosti i čitateljstva! U svakom slučaju nadam se da ćeš nastaviti doprinositi na hrvatskoj wikipediji stvarajući nov wikipedijski sadržaj! Conquistador (razgovor) 19:56, 18. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Lijepo da ne zelis zapoceti "rat izmjena", iskreno ja sam ponistio tvoje ponistavanje mojih izmjena jer sam dobio dojam da ti je bila takva namjera, ispod izmjena su stajali neki opisi cudnog sadrzaja ("link") Kada sam rekao talijanska manjina pokusao sam biti objektivan, sto se mladjeg stanovnistva tice, moja baka ide prema 80 lagano, kao mala je pricala talijanski kao i vecina Istrana, ali njoj i njenim poznanicima je takodjer to oduvijek bila "prvomajska", ako zivis u Puli mozes to potvrditi. Iskreno nisam radio neko istrazivanje clanaka u smislu pojave ovog ili onog naziva, slucajno sam naletio na taj clanak i jedino sto mi je bilo dosta nerealno je "moze se cuti i naziv" za nesto sto je gotovo imperativ. U tom smislu slobodno storniraj izmjene koje sam napravio i ako zelis uvrsti smisao ovoga sto sam ti napisao. LP! Crointernet (razgovor) 22:12, 29. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
@Crointernet, ne uzimam ti za zlo to što si imao pogrešan dojam o mojoj namjeri, ali svakako ću te uputiti da pročitaš wikipedijsko temeljno načelo rada, WP:PDN. No da pojasnim obrazloženja svojih izmjena (1. i 2.). U prvoj izmjeni postavio sam poveznicu misleći da ćeš pročitati sadržaj s nje. U drugoj izmjeni izričito sam naveo ključan dio sadržaja s poveznice u kojoj se vidi da je lokalno stanovništvo, bez obzira na nacionalnu pripadnost, rabilo naziv via Sergia (evo ukratko o Omnibusu koji mi je poslužio kao izvor). Ova glavna puljska starogradska ulica službeno je nosila ovo ime do 1948. godine. S obzirom na godine tvoje bake koju spominješ, vjerujem da je morala čuti ovo ime za tu gradsku prometnu kucavicu. Pogotovo je morala čuti za nj ako je živjela u Starom gradu. Koliko su se zadržali stari nazivi ulica svjedoči, između ostaloga, pjesma Gori Ussi Winnetoua Addio Pola objavljena 1988. (!) godine sa sljedećim stihovima: Misto nje su sinoć rekli: / Addio Pola! / Cosulich Patrizia, / a via Castropola. A ono bitno što ovdje valja reći jest da se opjevana ulica nije službeno tako zvala jednako dugo kao i via Sergia, od 1948. godine. Dakle punih 40 godina ulica je službeno nosila potpuno drugo ime (pitaj baku gdje je Ul. Matije Gupca ili Gupčeva ulica)! Usprkos svemu, u društvenoj je svijesti, memoriji grada ostao sačuvan genius loci. Što se imperativa i bakinih poznanika tiče, teško je s takvih pozicija govoriti u/o općim kategorijama. Društvo i društvena svijest previše su složeni fenomeni da bismo mogli olako pisati o općim pojavama. Možda o prevladavajućima da, no i to je nerijetko sklizak teren. Pokušat ću nekako preoblikovati spornu rečenicu. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 23:31, 29. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
A eto, kasni mi je sat, drljam bezveze :) Vesele me bilo kakvi prijedlozi u vezi IČ i poboljšanja/kompletne promjene procesa. Isprebacivala sam sve zato što... lijenost. I sad me totalno zanima drugi način (ako nije samo ponavljanje glasovanja za 17.) --MayaSimFan☎00:52, 21. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Budući da si za članak pokazao zanimanje @ti, a ne ja, onda mislim da ti neće biti teško uvažiti prethodnu primjedbu. Pokretati ili ulaziti u uredničke ratove mislim još manje. Ukratko, sve kubure očito nisu kremenjače niti je etimologija kubure ono što piše u definiciji članka u zagradi. Sredi to da ne bismo kuburili s tim člankom. Conquistador (razgovor) 07:37, 24. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Umjesto jedne jednostavne receničice u određenim članku ti ideš u raspravu. Bespotrebno gubljenje vremena.Ili jednoistavno: Da si to napisao u članku nebi bili niti "r" o rasprave.Toliko o mentalnim sustavu... --23:07, 24. travnja 2014. (CEST)
[30] Nastojim ukloniti netočne uputnice i netočan wikipedijski sadržaj (u člancima naravno!). Arhiviran sadržaj i nije baš toliko svet da se u njega ne bi smjelo dirati (usp. [31]). U napisano nisam zadirao, no poveznice su druga priča. Conquistador (razgovor) 19:31, 24. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Ono je bila promjena kategorije, a ovo tvoje, poveznica ili ne, nemoj dirati u tuđe poruke.
[32] Ono nije bila promjena kategorija. Ono je bilo najbrže što sam mogao naći. Ima još takvih intervencija u arhivirane stranice koje su (uglavnom) činili botovi, a nalik su mojim intervencijama. Nedavno sam vidio u nedavnim promjenama jednu takvu, ali sad je ne mogu pronaći.
Što se ljubičastog kartona tiče, on već postoji (v. {{ljubičasti karton}}) i šalje suradnike u wikipakao. Ha-ha-ha-ha... Budući da ga nisi propisno rabio, povjerena mi je čast da ti dodijelim čitav spektar kartona kao opomenu za ubuduće. Infracrveni i ultraljubičasti kartoni također su ti dodijeljeni, ali njih ne možeš vidjeti pa mi moraš vjerovati na riječ.
To što čine botovi, to su budalaštine da bi se napunio broj uređivanja, ali kako su botovi zadano van nedavnih promjena, ne pratim ih, imam pametnijeg posla. U konačnici, s botovima se ne može pričat, za razliku od stvarnih suradnika. More i' se jedino zveknut među rogove, ali koja korist.
Baj d vej, zaslipile su me te silne kolure, pa ću, iz obzira prema posjetiteljima moje SZR (koji bi isto tako mogli bit zaslipljeni), sve to zajedno morat poslat na šufit u skoro vrime. Taman san gleda Gibbsa, pa mi je Abby kazala kako da vidin i te nevidiljive kartoline. Što se tiče članka, uveza si ga iz mog najdražeg tuđeg dvorišta. Nisi mora baš sve prepisat, Dinarski lanac, big deal za jednu običnu bob stazu.--MaGa21:42, 24. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
To su četverozupke iii napuhače.
Napuhače i napuhača (u pravom smislu) su naš naziv, to te možda buni,. Postoji i jedan drugi naziv koji je neko iskovao, ali nije u nikakvom prometu, premada ga navode. Daću ti izvor.
imaš najvažniju porodicu tetraodontidae, koja se naziva napuhače
imaš vrstu napuhača ili kuglakož Sphoeroides pachygaster
Porodicu bucnjevke ili Molidae
Porodicu Kostoroge ili Balistidae
Ove sve 4 porodice imaju predstavnike u jadranu, a karakterizira ih otrov tetraodon. To je to
Evo ti ovdje kompletna klasifikacija. tu. Njihove stranice se svakodnevno održavaju i podaci su uvijek svježi. Ispod su ti linkovi na porodicama sa svim rodovima i vrstama. Uživaj. --Zeljko (razgovor) 18:57, 28. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Mi nečemo praviti duple članke za zastarjele sinonime, nego čemo hrv. nazive napisati uz glavni i kod nas stručno priznati naziv četverozupke.
A naziv četverozupke, prvenstveno se odnosi na porodicu napuhača ili tetraodontidae, pa te i to može buniti. naziv napuhače su dobile po po stanju kakvo mogu kod izazvati kad se nađu u opasnosti.
I nisu za jist .sve su otrovne, ali ih često japanci jedu posebno pripremljene, ali je smrtnost nakon konzumacije u japanu jako visoke, i to sam našao negdje prije par mjeseci. --Zeljko (razgovor) 19:48, 28. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Službeni webovi su prečesto polupismeni pa ih osobno i ne uzimam ozbiljno, a vidio sam i enciklopediju a i ovo [36] pa mogu samo zaključiti da je kapitalizacija krenula puno ranije.--MaGa12:38, 30. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
[37] Nije to baš bilo koji službeni web, već web institucije koja djeluje na tako širokom domoljubnom, kulturnom, kulturološkom, nacionalnom, narodnom, znanstvenom, umjetničkom i nadasve svehrvatskom području (izvor: dbhz.hr). E sad, gdje se tu po putu zagubio hrvatski pravopis, to ni Valpurga ne zna. Kad si spomenuo kapitalizaciju, podsjetio si me na ono što pisah u našoj podugačkoj prepisci... Usput, hvala na linku. Conquistador (razgovor) 12:51, 30. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
P. S. Na ARHiNET-u isto vlada kaos glede navezaka i navodnika... Ma koga briga za jezik kad je dovoljno imati pridjev hrvatski u imenu. (Mjesto za nepostojećeg smješka koji ne zna da li bi se smijao ili plakao.) Conquistador (razgovor) 12:59, 30. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
Gdje si vidio da sam napisao da je problem? Osim što bi možda mogao nešto korisnije radit, a to da odradi bot, iako to što radiš po meni nije potrebno. No, demokracija pruža mogućnost da svi, sve, sva, sloboda, jednakost, ljubičasti, debeli... i tako do Tokija.
┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘[40] I bolje da problema nema! Što se botovskog rada tiče, morao bi biti dobro definiran jer (je) vlada(la) kojekakva zbrka glede imena Družbe. U vezi s tim i prethodno napisanim (posebno: što vodi ovamo/Družba "Braća hrvatskoga zmaja"), mogao bi pružiti ruku da mi pomogneš do kraja odraditi posao. Dovraga i te ovlasti! Usput sam primijetio da su sve izabrane godišnjice loše kodirane na linkovima uredi. To bi valjalo isto srediti, a budući da su mi ruke vezane, moram se baviti (ne)pametnijim poslovima.
Što se demokracije tiče, davno je rekao čiča Aristotel: Osnova je demokratske države sloboda. I s tim u skladu isključe stari Grci iz svoje zajednice robove, strance i žene. Rečeno današnjim rječnikom s početka 21. stoljeća: učiniše ih – gostima.
Za postskriptum ti pomoći ne mogu. Obavijesti o spominjanju tvojeg imena, kažeš, isključene su, ne želiš da ti (p)ostavljam {{wb}} na tvojem SZR-u... a želim održati kontinuitet i cjelovitost razgovora na jednom mjestu, ondje gdje je i počet. Rekao bi narod: Nije se rodio tko bi svima ugodio.Conquistador (razgovor) 14:58, 30. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
@Man Usk, nemoj pogrešno shvatiti, ali ne pristajem na ovako široku kvalifikaciju diranja tuđih razgovora jer to može značiti štošta. No pristajem da sam u tuđem razgovoru dirao – poveznicu. I to onaj dio poveznice koji se ne prikazuje u razgovoru. Ako je to grijeh, onda se tučem skrušeno o prsa i vičem mea culpa, mea culpa, mea maxima culpa. I odsad neću dirati u sveta pisma drugih. Nadam se da ne moram ovdje posebno pisati da ću s tim u skladu poništiti svaku izmjenu koju neki bot ili suradnik napravi u svetim pismima. A nije da im se tu i tamo ne omakne koja hula... I to bez da itko na to pisne, a kamoli grakne. Conquistador (razgovor) 23:44, 30. travnja 2014. (CEST)[odgovori]
[41] To što je tebi uzorno može ali ne mora biti i drugima. Ovo je utjecaj na suradnike koji će glasovati nakon tebe i stoga sam uklonio komentare. --Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. • 11:46, 1. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
@Bonču, kažu da je agitacija u očima promatrača, no cenzura je svakako u njegovim rukama. Budući da komentarima nisam prekršio ni jedno wikipedijsko pravilo o glasanju (štoviše, uzornost članaka ocjenjivao sam po općim kriterijima dobrih članaka ako nisi zapazio), odlučio sam potpuno povući glasove da se i to ne bi pogrešno protumačilo. Ne znam, valjda je sad sve u redu. Sljedeći put vući ću za rukav nekoga da napravi nešto umjesto mene jer više nisam siguran što se smije, a što ne smije. Conquistador (razgovor) 13:44, 1. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Nemaš razloga ljutnji i povlačenju glasova. Iako to što si napravio nije zabranjeno, za Boga miloga, moramo li propisivati sve što je zabranjeno ili nepoželjno? Ako me pitaš, dijelim Bončevo mišljenje, a isto bih volio da vratiš glasove, gole, bez ičega. Nije fer prema onima koji su se potrudili taj dan. Budi volja tvoja.--MaGa14:47, 1. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
@MaGa, niti se ljutim niti se veselim Bončevu uklanjanju. Nema tu nekih emocija (niti bi ih pri wikipedijskom uređenju smjelo biti), već se samo trudim biti dosljedan. Ako glasovi ne mogu stajati onako kako su prvotno postavljeni, onda ne moraju stajati uopće. Pih, kao da smatram da moji glasovi imaju nekakvu pretjeranu važnost. Neće valjda glasanje propasti ako jedan suradnik povuče svoje glasove? Najbolje je od svega to da Bončevo obrazloženje uklanjanja, koje i ti potvrđuješ da dijeliš, nije zapravo reklo ništa o mojem uređenju (tj. glasovima s komentarima) koliko je reklo o ostalima koji glasaju ili će tek glasati. Odsad su mi postala nekako draža druga glasanja, ona sjevernokorejskog tipa, zelena i mirisna, cvjetna sva i nevina livada iz sna. (Gle, ondje čak i postoji dio koji poziva na komentare!) Conquistador (razgovor) 15:28, 1. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Ovaj sam razgovor slučjno vidio... ako nije postavljen na moju SZR možda ga i nisam trebao vidjeti?
Ja tebe, odnosno tvoju ideju potpuno razumijem. Kad sam "bio mali", i meni je palo na pamet predložiti nešto slično ovome što si ti uradio: glasovati slično kao na pjesmi Eurovizije, svaki suradnik ima dati od 1 do npr. 5 glasova, prema svom rangiranju. Međutim, razmislivši, odustao sam od ideje iz istog razloga koji sam tebi naveo u obrazloženju: suradnik koji prvi glasuje utjecat će na sljedeće suradnike, jer nema mogućnosti kuvertiranja glasova i njihovog jednovremenog ispisivanja. (BTW, glasovi za pjesmu Eurovizije [to u članku ne piše] dostavljaju se jednovremeno, "glasovanje uživo" iz studija zemalja je samo predstava za publiku.) Po mom iskustvu, suradnici često ne pročitaju članak (čak i pri predlaganju za izabrane članke!), već se povedu za prijašnjim glasovima. Dakle, po meni, i sâmo rangiranje nije dobro, a pogotovo ako uz rangiranje idu i komentari.
Obrati pozornost na razliku u tipu glasovanja: za jubilrni se glasa samo "za" (napomena na dnu glasovanja), a za izabrane članke (kao i druga glasovanja) obrazlažu se glasovi protiv, odnosno mogu se ostaviti i drugi komentari. Usporedi s ovim - nisam na to reagirao, iako tvoji komentari nisu uobičajni (meni i oni imaju navijački prizvuk), jer je sasvim normalno komentirati na tom/takvom glasovanju. • Bonč (razgovor) • Moja jedina mana je skromnost, inače sam savršen. • 16:28, 3. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Baš s ovim [42] radiš nešto i notama i kajdankama. Komentari koje si izvukao iz arhive ne rangiraju članke ni kao bolje ili lošije, ni brojem ni ničim, za razliku od tebe koji si izravno rangirao članke. Koji ti je? Ponašaš se kao kakva uvrijeđena primadona.--MaGa18:23, 4. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
@MaGa, prvo sam prozvan zbog komentara koji su protumačeni kao agitacija (v. naslov ovog razgovora!) i usput zamoljen da agitacijske komentare zadrži[m] za sebe[43], nedugo zatim da mi komentari imaju navijački prizvuk, pa i da su rafinirani vid troliranja, da bih naposljetku postao uvrijeđena primadona. Dakle, prvo agitator, potom navijač, pa trol i konačno primadona... Ako se ova rasprava nastavi, možda doznam još nešto o sebi. c.c Da nije smiješno, bilo bi žalosno! Najbolje je od svega to da me uopće ne vrijeđaju takvi upisi jer argumenti ad hominem uvijek govore o onome tko ih izriče, a ništa o onome komu su upućeni. I onda mi se povrh svega postavi pitanje: Koji ti je? A stvarno ne znam koji mi je... od sve te silne agitacije, navijanja, trolanja i glumljenja primadone. Zaista, koji mi je?
Nego: Komentari koje si izvukao iz arhive ne rangiraju članke ni kao bolje ili lošije, ni brojem ni ničim, za razliku od tebe koji si izravno rangirao članke. Ne rangiraju članke? Ni brojem ni ičim? Pravac WP:JČ! Samo se nadam da i tebe ne muči "još jedan škljocaj mišem dalje". Conquistador (razgovor) 21:19, 4. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Sreća (ili nažalost?) nema gužve u NP pa sam spazio ovaj tvoj odgovor. Ne muči mene ništa, dobro sam pročitao, ali izgleda da je bilo bolje da ti nisam ništa rekao. Tješim se samo kad meni Argo Navis kaže da sam tvrdoglav.--MaGa08:55, 5. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Htio bi te pitati za par jezičnih savjeta i krenuti u jednu žešću jezičnu polemiku protiv nekih tvojih promjena u člancima :)))) (šala, šala...)
Ajmo redom, primijetio si da u zadnje vrijeme pišem članke o ljudskim precima. Pitao bi te kako nasloviti ova dva članka: [44] i [45]. Za prvi si članak u ovom predlošku predložio naslov "ljudi iz Crvenojelenje špilje". Što misliš o naslovu "ljudi iz špilje (pećine?) Crvenog jelena"? Da li si izabrao prvi naslov jer je jezično ispravniji ili jer ti bolje zvuči (jer meni zvuči bolje ovo drugo)? Isto tako za drugi naslov: što je bolje "denisovski hominin" (tvoj prijedlog), "denisovac" ili "čovjek iz Denisove"? Ja navijam za zadnju opciju jer mi opet instinktivno najbolje zvuči (iako je to nikakav argument). Conquistadore, i u jednom i u drugom slučaju imamo veliku odgovornost :) Probaj uguglati sve ove pojmove i shvatiti češ da na googleu izlaze samo naši rezultati. Mi pišemo standard! "Ljudi iz Crvenojelenje špilje" daje samo tvoj predložak, a "ljudi iz špilje Crvenog jelena" daje članak na indexu.hr. "Denisovski hominin" daje isključivo tvoj predložak, moj "čovjek iz Denisove" daje moje članke na hr.wiki, plus jednu stranicu, a "Denisovac" daje najviše rezultata, ali isključivo na srpske i ruske stranice. Prijetelju, imaš prilike lupiti svoj jezični standard! Kako mi napišemo, svaka će šuša na netu od nas preuzimati, od novinara do blogera.....
Drugo: čitam onaj tvoj "erumpirati" i nikako da mi sjedne. Sve sam shvatio što želiš, pročitao sam i ovo [46], shvaćam da je to točnija tvorba iz latinskog po standardu, ali meni nikako da sjedne. Nije radi navike (ako to misliš), nego zato jer me "erumpirati" instinktivno asocira na talijanski erompere, koji se recimo koristi kod provale vode kroz oštećenu branu ili naglo izlijevanje rijeke na okolno područje ili kod stihijskog izlaza velike mase ljudi iz nekog ograničenog prostora (stadiona, koncertne dvorane...). Talijani koriste glagol eruttare kao glagol imenice "erupcija" što mi je hrvatski ekvivalent glagola "eruptirati". Riječ "eruptirati" je hrvatski jezik preuzeo iz njemačkog (tako sam čitao), koji ga je pak iskrivljenog preuzeo iz latinskog. Ako smo već toliko riječi preuzeli iz njemačkog i kad se taj pojam već uvriježio, zašto da ga dalje ne bi koristili? Pozdrav i trdo sprid!--Dean72 (razgovor) 00:17, 4. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Znao sam da ćeš me kad-tad pitati o precima. (Nisam bez veze stavio {{Predložak:SO/Obiteljska povijest}} među svoje okvire!) U Maludongu (kin. 马路东) kraj grada Mengzija u Kini pronađeni su 1989. godine ostaci (još) neutvrđene vrste roda Homo. Budući da se lokalitet Maludong (geomorfološki je riječ o špilji) na engleskom navodi kao Maludong (kratica MLDG), Malu Cave, Maludong Cave, pa i u prevedenu obliku kao Red Deer Cave, onda bi se mogli rabiti sljedeći prijevodi na hrvatski: Maludong, špilja Maludong, Maludonška špilja, pa i prevedeno Crvenojelenja špilja (engl. red deer: obični ili crveni jelen, Cervus elaphus, usp. dubrovački Elafiti ili Jelenji otoci), mada bi moglo i tek Jelenja špilja. U skladu s tim natuknica bi mogla glasiti maludonški ljudi, ljudi iz Maludonške špilje, ljudi iz Crvenojelenje špilje ili ljudi iz Jelenje špilje. Ti biraš. Što se ruskog lokaliteta tiče, predak je stariji, ali barem nam je jezik bliži. ;) Lokalitet ovog fosilnog nalaza "nešto" je sjeverozapadnije od kineskog i nalazi se u Sibiru, na Altaju. Ruski se špilja zove Денисова пещера, Denisova peščera (rus.: Denisova pećina, špilja, usp. peštera), a ime je dobila po pustinjaku Dionisiju ili Denisu, mada je Altajci zovu Aju-Taš (alt.: Medvjeđi kamen). Pretka Rusi zovu денисовский человек, denisovskij čelovek (rus.: denisovski čovjek) ili денисовец, denisovec (rus.: denisovac, usp. goranovac ili isusovac glede tvorbe i pravopisa). S tim u skladu natuknica bi mogla glasiti denisovski čovjek (denisovski ljudi) ili denisovac (denisovci). U uvodu se može navesti i engl. Denisova hominins: denisovski hominini. Ono za što u ovom slučaju navijaš nije u skladu s postojećim sustavom hrvatskog standardnog jezika, no kolokvijalno možeš zvati ovog prapra(...)prarođaka kako ti drago. :P Pa i bisbisbisnonno ili jednostavno – pranonić! :)
Što se -rupcije i -rumpirati tiče, nisam očekivao da će ti ovo tako teško sjesti u uho baš zbog razloga koji navodiš (tal. eruzione: erupcija i erompere: izbiti, provreti, provaliti). S obzirom na talijanski erompere vrlo je jednostavno odbaciti nastavak -ere i dodati hrvatski infinitivni nastavak -irati (od njem. -ieren). Talijansko razlikovanje eruttere i erompere odražava porijeklo od različitih latinskih glagola slična značenja: eructare i erumpere (usp. eruktacija i erupcija). Zašto ne bismo dalje koristili eruptirati? A tko je napisao da ne bismo smjeli? :P Zar zaboravljaš veoma bitno wikipedijsko pravilo da Wikipedija nije rječnik. ;) Kad se već (nevoljko) dotičem jezičnih savjeta, onda da komentiram i one retke o standardu i o onoj riječi velika značenja – odgovornosti. Odgovornost za standard uvijek je na zajednici, a nikad na pojedincu. Sama narav standarda to nalaže! Bez obzira na to što ovdje lupali ti ili ja, zajednica je uvijek ta koja ima posljednju riječ (ne mislim ovdje na hrvatsku wikipedijsku zajednicu, nego na zajednicu govornika hrvatskog jezika). Googleova tražilica tek je jedan dio jezične zbilje pa ne bih tako olako sročio onakve retke o svojoj ulozi kao wikipedista. Da citiram jednog kolegu po peru, tj. tipkovnici, skromnost mi nalaže da se zaustavim na toj konstataciji. ;) Dodat ću još samo da pri prevođenju nastojim u obzir uzeti postojeću jezičnu tradiciju jer se u njoj kriju rješenja mnogih dvojba koje svako toliko neočekivano iskoče. Srdačan pozdrav i samo kuraja! Conquistador (razgovor) 03:30, 4. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
E, to je to sljedeće na što san aludira u prvoj poruci. Nadalje, ne želin uopće ulaziti u cilu situaciju, nego suradniku napominjen kako nije primjereno okarakterizirati druge suradnike spomenutim opisom niti uplitati ih na takav način u raspravu. Pozdrav. BlackArrow (razgovor) 17:02, 4. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
@Zeljko, ktetike bi valjalo pisati fonetski prilagođeno, pa bi pridjev bio akalski. Samo selo zove se Ákkel. U članku u uvodu navest ću oba naziva jer je dopušten i drugi oblik (usp. njujorški i newyorški). Conquistador (razgovor) 23:28, 4. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Radim na članku Istrijanstvo. Dean72 mi je predložio da tebe pozovem na suradnju na članku. Ja sam do sad pokušao i još pokušavam odvojiti žito od kukolja u članku, proučavam dane izvore i pokušavam odvojiti smislene od besmislenih kritika, ali ne poznajem dovoljno temu da bih napisao onaj osnovni dio, koji govori osnovne stvari o pojmu. Kritike sam odvojio u poglavlje Kritike, dok sam uvod samo započeo i ostavio nekom drugom da napiše. Jesi li zainteresiran za to da napišeš uvod članka? Ili da mi pomogneš naći nekog drugog tko bi to napravio. Pojam zaista zaslužuje bolje od ovog što sad imamo. --Tanburo (razgovor) 00:15, 5. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Bok, @Tanburo! Prije mjesec dana napisao sam ti poruku na tvojoj stranici za razgovor. Ne znam da li si pročitao članke iz Istarske enciklopedije. To je preduvjet iole ozbiljna pisanja o ovoj temi. Što se uvoda tiče, on se obično piše post festum (znam, zvuči paradoksalno na prvi pogled), no tako bi trebalo biti ako/kad se planira napisati ili preoblikovati veći članak. Uvod bi naime morao sažeto izlagati ono o čemu će se u članku podrobnije pisati. Budući da članak je ča je, onda teško da bih uspio sastaviti ikakav suvisao uvod. No voljan sam uputiti te u ono što bi bilo dobro pročitati da možeš steći kakav-takav uvid u temu. Jedino tako možeš napisati pristojan wikipedijski članak. Napiši što misliš o ovome... Conquistador (razgovor) 02:21, 5. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
@Tanburo, mislim da mi se iskristalizirala ideja o oblikovanju ovog članka čiji bi sadržaj morao odražavati (1) povijesni tijek pojma (od prijelaza s 19. u 20. st. do danas), (2) demografiju regionalno izjašnjenih (napose posljednjih 20-ak godina!) i (3) politički (politikantski?) aspekt pojma. Oko toga bi se morao graditi članak, a ono što je sada ondje prezentirano prebaciti u posebno, sadržajem manje opsežno poglavlje o kritikama pojma. Definicija bi mogla glasiti otprilike ovako, tj. ovako. Može se naći još jedan sličan pojam, no o tom potom. Conquistador (razgovor) 23:19, 7. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Ako vidiš da sam aktivan na NP i posebno na članku (npr. Križni put), molim te, ne uskači mi u uređivanja, osim ako želiš preuzeti i to i komunikaciju sa suradnikom.--MaGa13:14, 5. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Ne bi mi bilo žao da se krene na osuvremenjivanje infookvira. Ne samo ovog, već i nekih drugih. Imam neke zamjerke na infookvir:bolest, a situacija s kemijskim infookvirima je kaos. Ali o tome ćemo drugom prilikom, sad sam previše umoran. BTW. hvala ti na jezičnim savjetima oko imenovanja naših davnih predaka. Kao i uvijek u tom si području nenadj... nenadmašiv .--Dean72 (razgovor) 23:02, 6. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Imam pitanje u vezi članka M/T Kornati, M/T Kornati još nikada nije bio u Rijeci i njegovo opremanje se ne vrši u Rijeci već u Puli Novogradnje 505. i 506. su u Rijeci i one se tamo opremaju ne M/T Kornati ili ja nešto griješim?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Kmudri10 (razgovor • doprinosi)
Primjetih da neki članci nisu povezani s predlošcima iako isti stoji na dnu članaka (primjerice čovječja spolnost) pa bi ih tribalo povezati. A vezano za uvodne rečenice u zaglavlju, one bi se tribale navoditi isključivo koristeći predloške za višeznačne pojmove. Ako sintaksa zbog predloška ne odgovara najbolje, valjalo bi napraviti predloške kako bi zaglavlja bila standardizirana. Pozdrav. BlackArrow (razgovor) 02:07, 14. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Pojedini članci nisu povezani s predlošcima jer sam predloške napravio u nadi da će ih poplaviti suradnici koji su pokazali interes za neku temu. Plavljenje poveznica nažalost nije išlo očekivanim tempom, a htio sam dodati predloške tek nakon što se članci znatnije zaplave jer crveni predlošci nisu previše atraktivni (mada s druge strane pokazuju što bi sve valjalo napisati). Što se zaglavnih rečenica tiče, postojeći su predlošci nedostatni i pomalo ograničavajući za objašnjenje uputnica. Pisati nove predloške? Standardizacija? Hm, svakako zanimljive teme koje zasad ipak ne namjeravam otvarati s obzirom na suradnički kadar kojim hrvatska wikipedija raspolaže, a koji usto ne odaje dojam zainteresiranosti za takva pitanja (nažalost!). U protivnom bi sve spalo na leđa jednog suradnika, a ta mi se opcija trenutačno nimalo ne sviđa. No slažem se da su ovo važne teme koje će kad-tad doći na red. Nadam se čim prije. ;) Conquistador (razgovor) 02:45, 14. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Spajanjem povijesti se čuvaju sve izmjene na oba članka, a ostavlja se zadnja verzija. Ako je nekome bitno nešto iz povijesti članka, sve je tu, pa može vraćati. Ne postoji automatizam spajanja i razgovora, pa sam ga premjestio, jer na Rapallskom nije bilo nikakvih pisanja, pa da ne kompliciram život bez veze.--MaGa15:45, 22. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Bok, Conquistador :), dobio sam poruku da si mi prije dva sata ostavio poruku na mojoj stranici za razgovor a ja je ne mogu naći... Je li to neka greška u sustavu ja dobro ne gledam? Očito je da se dobro ne snalazim ovdje... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Peregrin Falcon (razgovor • doprinosi) 17:49, 22. svibnja 2014.
Kako je kandidat za izabranog, moga si ga malo ispolirat, ima krivih poveznica, pravopisnih sitnica i malo šušavih prijevoda. Nakon 4 godine su se izbistrile mnoge stvari.--MaGa15:52, 23. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
[53] He-he, tko je ono predložio GPS za izabrani članak? [54] I tko bi ga onda morao urediti? Ne gledam blagonaklono na uređenje članaka kandidata za IČ jer bi, s obzirom na poštovanje prema suradničkim glasovima, uređenje bilo bolje obaviti prije, a ne za vrijeme ili poslije glasanja. Postavlja se pitanje za što su onda suradnici birači glasali?! Što se manjkavosti predmetnog članka tiče, nadam se da je uzet u obzir u nedavnom znanstvenom članku u kojem su wikipedijski članci u kategoriji tehnologije i primijenjenih znanosti dobro parirali onima u HE-u. Članak se poslije 4 godine, bez kvalitativno i kvantitativno većih izmjena sadržaja, još i dobro drži. I to toliko dobro da ima suradnika koji smatraju da bi mogao biti IČ. (Bacit ću oko na nj prije nego se pojavi na naslovnici kad si se već odvažio sastaviti molbu.) Conquistador (razgovor) 03:33, 24. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
I da i ne, dobra volja predlagača je da ga sredi prije predlaganja. Nisu to nikakve izmjene tipa Zemlje ravne ploče, već sitne i kozmetičke[55] koje ničim nisu narušile članak i obezvrijedile glasove koje je članak već dobio. Znam zašto sam naveo 4 godine bistrenja: lekturu članka u trenutku rada ne može napraviti onaj tko ga radi. Dva su rješenja: ili u trenutku rada dati članak nekome drugome na lekturu, ili sačekati neko vrijeme odmaka od članka pa sam napraviti lekturu. Vanjske poveznice unutar članka ostavljam tebi.--MaGa09:19, 24. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Koliko vidim na tvoj prijedlog postavljen na Mayinoj stranici nema odgovora. Na tragu tog problema, ja sam imao malo drukčiji prijedlog, ali sam na kraju zasut tehnikalijama i po meni nebitnim stvarima da na kraju ni sam nisam znao na čemu smo. Nekako stičem dojam da je loptica prebačena u moj dio igrališta, čisto da se drugi ne zamaraju s time. Mislim da je za ovaj tjedan glupo bilo što mijenjati, a ako bi trebalo raditi preinake, onda na vrijeme treba izvijestiti ljude u kafiću da se izjasne, i onda se (ako dođe do sloge) može promijeniti redoslijed izabranih članaka, mada si za kunu trebao reagirati prošli tjedan.--MaGa18:35, 26. svibnja 2014. (CEST)[odgovori]
Vor ein paar Monaten schrieb man einen Artikel über die Küste Weg von Wales: Obalni put duž južnovelške obale i severnskog estuarija. Es gibt eine internationale Herausforderung am hier, die ich denke, Sie wirklich interessiert sind zu helfen wird. It would be good to see the Croatian banner flying high, and knowledge given about our little nation - to the Croatian people. I look forwards to seeing you at the party! Llywelyn2000 (razgovor) 16:30, 8. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
Napravi ti te izmjene u članku, ionako IČ stoji tjedan dana i adio Mare u ropotarnicu. Što se tiče preusmjeravanja, pravopis je pilatovski oprao ruke, u stilu da, ali ne. Ne preostaje ni meni nego nastaviti u istom stilu: ...Evo vam ga izvodim, da znate...--MaGa08:10, 11. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
Za pravopis sam već rekao iznad, tako da ne mislim vodu varit, vodu ladit. Uostalom, postoji kolega koji je napravio preusmjeravanje, a bome postoji i cijeli kufer drugih kolega.--MaGa08:53, 11. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
Hvala za ovo [59]. Samo sam uradio jednu provjeru i onaj dolje "info box" me "odvukao" od razmišljanja. Provjeru sam radio baš zato što mi je razdvojeno bilo sumLJivo. • Bonč (razgovor) • Moja jedina mana je skromnost, inače sam savršen. • 23:11, 12. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
Ne čini li ti se da se ovo i ostala preusmjerenja koja si napravio vrte u krug: Prosinački solsticij → suncostaj → prosinački solsticij? --Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. • 15:26, 21. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
[63] Da, riječ je o petlji, iako je to manje važno. Uoči da sam isto učinio i s UT-om u predlošku. Kad se nađe neka dobra duša koja će napisati više o ovim stvarima (ekvinociju, solsticiju, vremenu), onda će samo ukloniti uputnice i napisati članak o ovim natuknicama. Da sam u predlošku stavio poveznice na ekvinocij i solsticij, onda bi one bile crne (neklikabilne poveznice), a ovako su plave (funkcionalne). Nadam se da nema problema s time. Conquistador (razgovor) 15:35, 21. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
Nije stvar u tome da poveznice trebaju biti plave - efekt je isti i kao da su crne (tj. da ih nema). Ako se traži efekt izazova za pisanje članaka, treba ostaviti crvene poveznice. Dakle, preusmjerenja nemaju efekta i trebaju se ukloniti.
Po meni (a mislim da to i piše negdje) ne treba rabiti preusmjerenja više nego što je nužno. Nikad se ne mogu predvidjeti svi mogući oblici naslova koji suradnicima mogu pasti na pamet. Npr. predložak koji si spomenuo Predložak:Ravnodnevnica i suncostaj:
nepotrebno kreiraš preusmjerenje umjestio da izravno povežeš na postojeći članak - o čemu bi se pisalo u članku "Univerzalno vrijeme" što već nije napisano u članku na koji vodi? (Ovdje je bilo jednostavnije popraviti poveznicu u članku Okultacija.)
Što je "UT"? UTC je općeprihvaćena i prepoznatljiva oznaka (ako treba ostati u obliku kratice).
[65] Raspetljao sam zapetljano. I ekvinocije i solsticije i vremenske standarde. Što se tiče UT-a i UTC-a, riječ je o dvjema posve različitim definicijama vremena, odnosno vremenskih sustava. UT se zasniva na Zemljinoj rotaciji, a UTC na oscilacijama atoma. Drugim riječima, UT se određuje neposrednim opažanjem prolaza zvijezda poznatih rektascenzija preko referentnog griničkog meridijana, a UTC koji je izveden i usklađen s TAI-jem određuje se mnogobrojnim preciznim atomskim satovima i uređajima po cijelom svijetu. UTC "slijedi" UT povremenim uvođenjem prijestupne (skokovite) sekunde aproksimirajući građansko vrijeme. Više o tome ovdje. Usput, onaj UBR uspio sam odgonetnuti, ali zato mi one obratnice i dalje ostaju nejasne glede iskorištenja/povezivanja?
UBR nije trebalo biti kriptično , kratica je uobičajena naša zamjena za BTW. Članke o obratnicama sam spomenuo jer govore o istoj temi na drugi način.
Uf, prvi put nikad nije lako a mislim da je spajanje povijesti bila nepotrebna akrobacija, kao jedini autor novog predloška mogao si samo novi sadržaj staviti preko starog i premjestiti ga pod novo ime. • Bonč (razgovor) • Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno. • 00:31, 25. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
odg: Ivan Karlo Prvi Burbonski (španj. Juan Carlos Primero de Borbón)
Nemam ništa protiv. Ovakav argument je dovoljan. Žalim što me ranije nisi obavijestio o namjeri premještanja stranice i naveo razlog, jer ja sam stranicu premjestio samo dan-dva prije tebe. Dakle, što se tiče preimenovanja, imaš potporu. --Wüstenfuchs21:19, 21. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
Suvremenije, manje - više, ali za funkcionalnost od mene imaju čistu jedinicu. Kao da su web pravili za uski krug ljudi ultravisokog stupnja obrazovanja. Gledao sam i neke druge zavode statistiku okolnih država, kao da je jedan te isti pravio web, kako izgledom, tako i funkcionalnošću.--MaGaporuči mi14:15, 25. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
Nadam se da će Bojovnik napisati sažetak, nemam vremena danas. Možemo li ovo iskoristiti kao sažetak ili je predugo:
Izbijanjem I. svjetskoga rata 1914. u Istri i Dalmaciji prestaju zasjedanja zemaljskih sabora, a svaka politička djelatnost je suzbijana; u Hrvatskoj i Slavoniji Sabor se povremeno sastajao, ali je ratno stanje sprječavalo konkretniji politički angažman oporbe. Aktivno je djelovala skupina političara u izbjeglištvu, koja pod vodstvom F. Supila i A. Trumbića osniva 1915. u Londonu → Jugoslavenski odbor koji je sa srpskom kraljevskom vladom potpisao → Krfsku deklaraciju (1917) te sudjelovao u donošenju Ženevske deklaracije (1918). Sudbina hrvatskih teritorija, međutim, rješavala se među velikim silama – → Londonskim ugovorom (1915) Italiji je za pristupanje snagama Antante obećana Istra, otoci Cres, Lošinj i Rab, sjeverna Dalmacija do rta Ploče kraj Šibenika, kao i većina dalmatinskih otoka; dio hrvatskoga teritorija u tim je diplomatskim pregovorima bio namijenjen i Srbiji. Kao pripadnici postrojbi Monarhije brojni su Hrvati sudjelovali u ratu na strani Centralnih sila: u zajedničkoj carsko-kraljevskoj vojsci, u mađarskim honvedima (Hrvati iz Bačke, Baranje i Međimurja), u austrijskim landverima (Hrvati iz Istre, Dalmacije i Boke kotorske te BiH) i u hrvatskom domobranstvu (Hrvatska i Slavonija); borili su se na balkanskom bojištu protiv Srbije (bitke na Ceru, Kolubari, Drini) i Crne Gore, te na ruskom i talijanskom (Soča) bojištu. Dio Hrvata sudjelovao je i na strani Antante: hrvatski dragovoljci iz prekomorskih zemalja (ponajprije iz Sjedinjenih Američkih Država) te vojni zarobljenici ili bjegunci iz austrougarske vojske. U predvečerje konačna sloma Austro-Ugarske, 5–6. X. 1918. u Zagrebu je osnovano → Narodno vijeće SHS kao političko predstavništvo tih naroda u Austro-Ugarskoj, s političkom programom sjedinjenja spomenuta tri naroda u samostalnu državu; za predsjednika je izabran slovenski političar Anton Korošec, a potpredsjednici su bili → Ante Pavelić i → Svetozar Pribićević. Dana 29. X. 1918. Hrvatski je sabor na temelju potpunog prava naroda na samoodređenje raskinuo sve državno-pravne sveze s Austro-Ugarskom i proglasio Hrvatsku (Dalmacija, Slavonija, Hrvatska s Rijekom) neovisnom državom, koja istodobno pristupa novoproglašenoj → Državi Slovenaca, Hrvata i Srba; tom odlukom prestala je vladavina Habsburgovaca nad Hrvatima, a Hrvatski je sabor priznao vrhovnu vlast Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba. Istodobno talijanska ratna mornarica provodi okupaciju istarskih i dalmatinskih gradova; Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba prosvjedovalo je kod američkoga predsjednika Thomasa Woodrowa Wilsona i bezuspješno nastojalo da Državu Slovenaca, Hrvata i Srba prizna neka od savezničkih vlada. Napokon, 23–24. XI. 1918. Središnji odbor Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba prihvatio je zaključak da se Država Slovenaca, Hrvata i Srba ujedini s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu državu; pristupanjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba Kraljevini Srbiji 1. XII. 1918. stvorena je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (od lipnja 1921. Kraljevina) s dinastijom Karađorđevića na prijestolju; sjedinjenje su pratili i veliki prosvjedi u Zagrebu (prosinačke žrtve).
Da ne bi bilo zabune, ovo govorim isključivo u moje osobno ime: ne mislim više raditi ovakve akrobacije. Imate toliko dana i nađete se prepravljati članak zadnji dan nakon što je članak za naslovnice već napravljen, i to nije prvi put. Postoji popis izabranih članaka, postoje izbori za izabrane članke pa se malo aktivnije uključite u to. Ono što zateknem u nedjelju tako ću staviti na naslovnicu. Što napisah - napisah.--MaGaporuči mi07:26, 30. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
Nije bitna kvaliteta sliike nego povijesni čin. Jasno da su neke slike kvalitetnije a neke nisu. One koje su slikane u prvom svjetskom ratu su slabije kvalitete nego one snimane današnjom tehnikom. No ponavljam, kada bi se tako gledalo, polovica ovih sklika gore bi bila izbačena. Bitna je informacija. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.1.252.81 (razgovor • doprinosi) 17:32, 30. lipnja 2014.
Ako je doista riječ o (enciklopedijski relevantnom, važnom?) povijesnom činu, onda vjerujem da ima (ili bi moralo biti?) i više fotografija o njemu. Slika osim što je loše kvalitete, nema veze s onim o čemu se u tekstu članka govori. Jedina veza s člankom je osoba na slici. Svakako preporučujem pogledati ostale wikipedije koje sadrže ovu natuknicu (npr. katalonsku, španjolsku, englesku) i vidjeti spominju li one ovaj povijesni čin u biografiji Caballéove. To bi otprilike moglo dati dojam o važnosti tog čina za njezinu biografiju. Ako se nešto od toga navodi(lo) i u javnim glasilima, tim bolje. Predlažem da se slika, ako je to već nužno, postavi u članak koji je za sliku vezaniji (v. potpis pod slikom). Conquistador (razgovor) 21:06, 30. lipnja 2014. (CEST)[odgovori]
Zašto mnogi od tih jezika imaju dvostruka mjerila kada je pak riječ o Afroamerikancima, a ne o Aframerikancima, bolje me nemoj pitati. 
Takvih dvostrukih primjera koji su tvoreni od imena kopnenih masa ima više nego što se obično misli.
--Conquistador (razgovor) 05:23, 12. siječnja 2014. (CET)
, a isto, dakako na svojem jeziku, čine Česi, Nijemci i Japanci. Talijani film pak nazivaju Pronaći ću vas. 
Huh, dobro je, nismo najgori. 
BlackArrow (razgovor) 17:47, 11. siječnja 2014. (CET)
Al uglavnom da, slažen se. Budući da obitavam u glazbenim i filmskim člancima, naiša san na dosta sličnih nepravilnosti (npr. kod nekih pisama je u zagradi pjesma, a kod nekih izvođač). Slažen se da bi tribalo sve standardizirati. Al za to triba staviti prijedlog na pripadajuće misto i usuglasiti mišljenja suradnika. Što se tiče spomenutih preusmjeravanja, preusmjerenje Nineteen Eighty-Four je nepotribno jer na njega ništa ne vodi (praktički, taj naziv kod nas ne postoji, navodi se samo ka naslov izvornika). Kod ostalih isto tako jer nemaju ni jednu poveznicu, a do svih se dolazi priko razdvojbe. Uostalom, ni na engleskoj Wikipediji nemaju preusmjerenje Sonja i bik na Sonja and the Bull. 
Gotov sam napokon s Tisuću devetsto osamdeset četvrtom i člancima vezanim s njome. Protrčao sam i kroz članke čije sam premještanje odgodio zasad (Oceanija, Eurazija, Bratstvo, 1984. (TV drama, 1954.) i 1984. (film iz 1984.)). Nakon tjedan-dva premjestit ću ih ako ih se uopće sjetim. 
Tamo je naveden naziv Začet. Isto tako, tu je, uz još neke podatke, naveden isti naziv. BlackArrow (razgovor) 20:05, 12. siječnja 2014. (CET)
Ga 14:21, 13. siječnja 2014. (CET)
Ga 14:48, 13. siječnja 2014. (CET)
Onda ovako. Svaki, ali baš svaki pravopis propisuje pisanje općih imenica malim početnim slovom, a opće imenice o kojima ovdje pišemo jesu nazivi biljaka i životinja (i ne samo njih). Nećemo valjda stvarati pravopisne nesuglasice ondje gdje ih nema?! Prije nego što se odem igrati s i dalje neutišivim sviscem i njegovom družinom ostavljam te uz jedan poučan vic. O pravopisu, dakako. 
--Conquistador (razgovor) 22:15, 18. siječnja 2014. (CET)
Bacio sam oko na svaki članak s popisa i ne vidim koji valja spasiti!? Upravo sam to naime učinio u Crvenim krilima da bih spriječio moguće brisanje članka koje je dodatno bilo otežano okolnošću Deanova72 odsustva premda se radi o temi koja me pretjerano ne zanima. Što se tiče članaka s gornjeg popisa, vidim da članci pate od mnogih nedostataka, ali hajde barem nisu od onih koji su nekim čudesnim čudom odjednom postali političkoideološki i svjetonazorski, je l', neuravnoteženi. 
). Budući da sam dobre volje, ovaj put ću učiniti iznimku i ispuniti tvoju izazovnu molbu (ili molben izazov?) i u skoro vrijeme preurediti članke s popisa. Pa kud puklo da puklo. 
--Conquistador (razgovor) 11:01, 24. siječnja 2014. (CET)
--Conquistador (razgovor) 11:01, 24. siječnja 2014. (CET)
--MAN_USK recider 18:39, 31. siječnja 2014. (CET)
U svakom slučaju drago mi je da te vidim (skupa s potpisom 
Sve one plave poveznice na evolucijske članke, slike, sheme, predloške, izvore... Slina mi samo tako navre preko kutova usana. 
Nisam ni znao da je autor drva života jedan našijenac. 
Ukratko, dok čitam članak/članke na en.wikiju izgledam kao Mačak u Čizmama iz Shreka kada pokušava biti umiljat. Oči goooooleme... 
U članak sam zasad samo ubacio navigacijski predložak {{evolucija}}. --Conquistador (razgovor) 13:41, 2. veljače 2014. (CET)
Najbolje od svega, Struna bez problema navodi drifter i driftnu brzinu (brodograđevni, odnosno fizički naziv), mada navodi i zanošenje u aeronautici i strojarstvu (no i drift je također ovjeren naziv u tim strukama). Biolozi se i dalje drže drifta (Hrvatska enciklopedija, Hrvatski obiteljski leksikon, Mrežni udžbenik iz genetike), mada se ponekad umjesto drifta mogu pročitati prevedenice otklon, pomak, odstupanje, nanos i dr. Članak o genskom driftu imenovao bih genski drift, a u uvodnoj definiciji napisao bih: Genski drift ili alelni drift (engl. drift: nanos) promjena je u frekvenciji varijante gena (alela) itd. O značenju drifta možeš pročitati ovdje. Ne bih inzistirao na nekoj od prevedenica, već bih to prepustio struci i – vremenu. 
Bilo kako bilo, u predlošcima radije rabi ovu grafičku oznaku {{·w}} umjesto •. Mogla bi razmisliti i o grupiranju država i državolikih zajednica (primjer) te prebacivanje projekcijskih prikaza kontinenata zdesna. Čim budeš imala pet plavih članaka u predlošku, mogla bi ga prebaciti u GIP (glavni imenski prostor). Neka te na dobro potaknu Njegovi Nudlasti Privjesci! Usput, jesi li pročitala ovu vijest? 
Spolnost me dokrajčila. 
). Ovdje na stranicama CC-a možeš pročitati o inačici licencije rabljene za zastavu Buzeta. Nadam se da sam uspio pomoći. 
). Naposljetku, uvijek me raduje vidjeti da članak, makar i putem sažetka, privuče nečiju pozornost. Čestitke još jednom! 
--Conquistador (razgovor) 15:49, 16. veljače 2014. (CET)
--Conquistador (razgovor) 18:20, 21. veljače 2014. (CET)
Mislio sam da će na šaljivi ton ukazivati dodatak taga; inače, ako se prevede, gubi osnovnu ideju..jpg){kind=small}
, a što se tiče ugljikohidrata, ne bih se štel mešat.
Budući da ga nisi propisno rabio, povjerena mi je čast da ti dodijelim čitav spektar kartona kao opomenu za ubuduće. Infracrveni i ultraljubičasti kartoni također su ti dodijeljeni, ali njih ne možeš vidjeti pa mi moraš vjerovati na riječ. 
Ma koga briga za jezik kad je dovoljno imati pridjev hrvatski u imenu. (Mjesto za nepostojećeg smješka koji ne zna da li bi se smijao ili plakao.) Conquistador (razgovor) 12:59, 30. travnja 2014. (CEST)
--Ma
Usput sam primijetio da su sve izabrane godišnjice loše kodirane na linkovima uredi. To bi valjalo isto srediti, a budući da su mi ruke vezane, moram se baviti (ne)pametnijim poslovima. 
, kratica je uobičajena naša zamjena za BTW. Članke o obratnicama sam spomenuo jer govore o istoj temi na drugi način.
.jpg){kind=link}
.svg){kind=link}
.svg){kind=link}
