Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Baranjska bošnjačka muška nošnja
Baranjska bošnjačka ženska nošnja

Baranjski Bošnjaci ili bošnjački Hrvati su etnička skupina Hrvata u Mađarskoj.

Smještaj[uredi VE | uredi]

Žive u Baranji, u gradu Pečuhu, [1][2][3][4][5][6], a i u selima Kukinju, Semelju, [7], u Salanti (gdje su došli u 18. st., a danas čine 32% sela) , Udvaru kod Pečuha [8], Nijemetu, Poganu [9]. i t.d.. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u Ati, Suki i Sukitu, no tamošnji Hrvati su se znatno pomađarili.

Hrvatski etnograf iz Mađarske, Đuro Šarošac je u svom radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju, sela koja se nalaze južno od Pečuha su naseljena bošnjačkim Hrvatima: Ata, Kukinj, Nijemet, Udvar (Pečuški kotar), Pogan, Salanta, Semelj i Sukit [10].

Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. stoljeću, kada je taj kraj bio pod turskom vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. stoljeću u Pečuhu [9]. O koncentraciji bošnjačkih Hrvata u Pečuhu svjedoči da su svojevremeno u tom gradu imali svoju "Bošnjačku četvrt" [11].

Oslobodilački ratovi nisu bili lagodnim za njih, ali je dio preživio sve te ratove. Ni Rákóczijevi kuruci (vidi Rákóczijev ustanak 1711.) nisu bili milosrdni prema tom kraju, kao ni srpski graničari u carskoj službi; i jedni i drugi su te krajeve divljački opustošili.

U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. -1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.

Tradicionalna zanimanja[uredi VE | uredi]

Prvi zlatari u Budimu su bili iz redova ove hrvatske etničke skupine koji su ondje došli u 18. stoljeću.

Bavili su se vinogradarstvom na visokoj razini, a to je posebice dobilo maha nakon oslobađanja kmetova u 2. pol. 19. stoljeća. Bošnjaci u okolici gradova su imali u to vrijeme i jak razvitak vrtlarstva.

KUD-ovi[uredi VE | uredi]

KUD-ovi:

  • KUD Marica (Salanta)
  • KUD Ladislav Matušek (Kukinj)
  • KUD Dubrava (Semelj)
  • KUD Tanac (Pečuh)
  • KUD Baranja (Pečuh)

Govori[uredi VE | uredi]

Bošnjački Hrvati govore nenovoštokavskim štokavskim narječjem, arhaičnom istočnobosanskom dijalektu hrvatskog jezika [12] [13].

Manifestacije[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Croatica.hu Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
  2. MVP RH Bilateralni odnosi
  3. Glas Koncila Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?
  4. Živko Mandić: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj
  5. Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh Priča
  6. Podravina.net Sanja Vulić: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000. Page white acrobat.png(PDF)
  7. Hrvatski glasnik br. 34/2008. XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju Page white acrobat.png(PDF)
  8. Ansambl narodnih plesova Tanac
  9. 9,0 9,1 Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net
  10. (mađ.) Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
  11. Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor, Školske novine, Zagreb, 1993., str. 79, ISBN 953-160-004-X
  12. Hrvatski iseljenički zbornik 2001. Sanja Vulić: Hrvatska pučka imena božićnih blagdana u dijaspori
  13. Kolo br.4/2004. Prilog poznavanju štokavskoga narječja i njegovih dijalekata

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]