Dolazak Hrvata

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dolazak Hrvata na Jadran, Oton Iveković

Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen. Ne zna se sigurno odakle su došli i kada su došli.

Većina razmatranja počinje od onog što je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet (912. - 959.) u svom djelu "O upravljanju carstvom" (De administrando imperio) napisao o dolasku Hrvata:

Ali, Hrvati su u to vrijeme živjeli iza Bagibareje, tamo gdje su sada Bjelohrvati (Belohrobatoi). Od njih se odijelio jedan rod od petoro braće, Kloukas i Lobelos i Koseniz i Mouhlo i Hrobatos i dvije sestre, Touga i Bouga,i došli su sa svojim narodom u Dalmaciju i našli su Avare kao gospodare zemlje. Pošto su jedni s drugima ratovali nekoliko godina, Hrvati su nadvladali i pobili neke od Avara a ostale su prisilili na podložnost. I tako je od tog vremena ova zemlja zaposjednuta po Hrvatima, a u Hrvatskoj (Hrobatia) još postoje potomci Avara, i njih se prepoznaje kao Avare. Ostali Hrvati su ostali kod Franačke i sada se nazivaju Bjelohrvati, to su bijeli Hrvati, i oni imaju svoga vlastitoga kneza, oni su podložni Otonu, velikom kralju Franačke, ili Saksonije (Saksias), i oni su nekršteni, i oni se uzajamno žene s Turcima i prijateljuju s njima. (De administrando imperio, gl. XXX[1])

U sljedećoj glavi (31.) se navodi malo drugačija priča: nema petoro braće, ali se spominju neki drugi detalji. Tako se navodi da su Hrvati došli u današnju domovinu na poziv bizantskog cara Heraklija (610. – 641.), da mu kao ratni saveznici pomognu u borbi protiv divljih Avara:

Hrvati, koji sada žive u predjelu Dalmacije jesu potomci nekrštenih Hrvata, također nazvanih "bijeli", koji žive iza Turaka (Tourkias), i u susjedstvu Franačke, a za slavenske susjede imaju nekrštene Srbe. "Hrvati", na slavenskom jeziku znači: "oni koji imaju mnogo zemlje". Ti su isti Hrvati došli zatražiti zaštitu kod Heraklija, imperatora Bizantinaca, prije nego su Srbi zatražili zaštitu tog istog imperatora Heraklija, i to u vrijeme kad su Avari potukli i istjerali iz tih krajeva Rimljane koje je imperator Dioklecijan doveo iz Rima u ove zemlje i tamo naselio, i koji su bili nazvani "Rimljani" zbog toga što su bili preseljeni iz Rima u te krajeve, ja mislim na one koji su sada nazvani Hrvatska i Srbija. Ovi su isti Rimljani, protjerani od Avara u doba tog istog imperatora Bizantinaca Heraklija, i njihove su zemlje ostale puste. I tako, po zapovijedi imperatora Heraklija, ovi isti Hrvati potukli su i protjerali Avare iz tih zemalja, i sa dozvolom imperatora Heraklija, oni su se naselili u toj istoj zemlji Avara, u kojoj sada stanuju. (De administrando imperio, gl. XXXI[1])

U obje verzije, koje su prilično paralelne, Hrvati se dovode u vezu a Avarima. Većina povjesničara smatra se da su se Hrvati doselili oko 620.-630. godine. Međutim, postoji i mišljenje (koje je izrazio Lujo Margetić) da je do naseljevanja došlo tek oko 790. godine[2], da je Konstantin izmislio ulogu Heraklija. Većina povjesničara se slaže da je 30. glavu napisao netko drugi, a ne Konstantin.

De administrando imperio je napisan stoljećima nakon tih događaja, a stariji izvori ne spominju dolazak Hrvata.

[uredi] Poveznice

[uredi] Izvori

  1. 1,0 1,1 Konstantin VII. Porfirogenet: De administrando imperio, dostupno na montenegrina.net
  2. L. Margetić, Dolazak Hrvata - Ankunft der Kroaten, Književni krug Split, Split, 2001
Osobni alati
Imenski prostori

Inačice
Radnje
Orijentacija
Ispis/izvoz
Alati
Drugi jezici