Janjevci
Janjevci su regionalna hrvatska manjina na Kosovu. Ime su dobili po gradu Janjevu u blizini Prištine, gdje danas većina njih na Kosovu i živi.
Potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika i obližnje Bosne i Hercegovine, koji su se tijekom 14. stoljeća naselili na Kosovu. Katoličku vjeru i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća.
Prvo pismeno spominjanje je godine 1303. od strane pape Benedikta XII., koji Janjevo spominje kao središte katoličke župe Svetog Nikole. U srpskim izvorima nalazimo i naziv Njanjevo koji dalje upućuje na Janjevo. [1]
Od 1991. nadalje, ponajprije zbog pojačanog pritiska Srba, a zatim od 1998. zbog nemira na Kosovu, većina njih je iselila, ponajviše u Hrvatsku. U Hrvatskoj su im ponekad dodjeljivana od Srba napuštena i danas prazna područja.
Godine 1948. bilo je 5.290 Hrvata (0.7% stanovništva Kosova), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. Godine 1971. bilo je 8.264, a 1981. 8.718 Hrvata na Kosovu (0.6% stanovništva), 1991. 8.062 (0.4% ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1.800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350.
Trenutno stanje je takvo da se na Kosovu osjećaju neugodno i ugroženo. Hrvatska u suradnji s Katoličkom crkvom razmišlja o mogućnosti cjelovitog preseljenja u Dubrovnik i Zagreb[nedostaje izvor].
Vanjske poveznice [uredi]
- http://www.unizd.hr/odjeli/geografija/Geoadria/Geo%209-1/Siljkovic-Glamuzina%209-1.pdf
- http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV03.html
- http://www.hrt.hr/arhiv/hrvati_u_svijetu/izbor_iz_emisija/11-99/hrvati_s_kosova_eng.html
Izvori i bilješke [uredi]
- ↑ Elezović, Gliša. Rečnik kosovsko-metohiskog dijalekta, sv. I., izdanje Zadužbine Veljka Savića i Srpske kraljevske akademije, Beograd, 1932., stranica 469.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
