Moliški Hrvati

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Moliški Hrvati
Ukupno pripadnika
oko 6 000
Značajna područja naseljavanja
Flag of Italy.svg Italija
Jezik
hrvatski
Vjera
rimokatolici

Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar). U ta tri sela Hrvati su većina. Ima oko 2 000 govornika moliškohrvatskog dijalekta. Prije su živjeli i u selima Tavenna, Mafalda, San Biase, Palata, gdje i danas stoji natpis na crkvi o graditeljima koji su došli iz Dalmacije, te u Čiritu (Ceritellu), u kojem su do 17. stoljeća zajedno živjeli Albanci i Hrvati (poslije su Albanci preselili u Montecilfone, a Hrvati u Kruč Živuvodu).

Ta tri sela su bile kolonije hrvatskih izbjeglica (pred turskim osvajanjem), a pojavili su se na južnom dijelu jadranske Italije (od Marke do Apulije) u 15. stoljeću.[1]

Također diljem ostatka Italije ima još 1 000 Hrvata koji su podrijetlom iz Molisea.

Identitet i jezik[uredi VE | uredi]

Moliški Hrvati sebe smatraju podjednako i Hrvatima i Talijanima. Govore oba jezika, moliški hrvatski i talijanski. Milena Lalli, pjesnikinja čiji su roditelji Rimljani, studirala je slavistiku 70-ih godina sa željom da zamijeni talijanizme u moliškom dijalektu.

Religija i tradicija[uredi VE | uredi]

Moliški Hrvati su rimokatolici. Tradicija govori da su se smjestili iz one bane mora (s one strane mora) u 15. stoljeću, i od tada se broj Hrvata u Moliseu povećava. Legenda kaže da su u Molise došli jednog svibanjskoga petka sa sobom noseći samo kip svete Lucije. Pošto se ne zna kojeg datuma su točno došli, Hrvati u Moliseu svakog svibanjskog petka održavaju procesije u čast sv. Lucije, a posebno se slavi zadnji petak u Mundimitru.

Podrijetlo[uredi VE | uredi]

Znanstvenici daju nekoliko hipoteza o mjestu porijekla Moliških Hrvata:

  • Prije 500 godina, njihovi su preci u Molise došli s doline rijeke Neretve, koja je danas većim dijelom u Hercegovini i manjim dijelom u Dalmaciji;
  • Početkom 16. stoljeća Hrvati iz Dalmacije oko rijeke Neretve su došli u Molise (Reissmüller);
  • Moliški Hrvati došli su negdje iz okolice grada Zadra (Aranza);
  • Moliški Hrvati porijeklom su sa štokavsko-morlačkog područja Istre (Badurina);
  • Moliški Hrvati došli su iz Zadra i Šibenika (kopneni dio) (Hraste);
  • Moliški Hrvati došli su s prostora Zabiokovlja (kod planine Biokovo) između gradova Imotskoga, Zagvozda i Makarske (Muljačić).

Poznati umjetnici[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

2009. su godine osnovali športsko društvo Jizola Kroata do Moliza (Hrvatski otok)/Isola Croata del Molise.[5][6]. Sjedište mu je u Kruču, a okuplja mlade nogometaše iz sva tri sela u Molizu gdje žive Hrvati.[7]. Već 2010. su sudjelovali na Hrvatskim svjetskim igrama.[8]

Vidi također[uredi VE | uredi]

Izvori i Literatura[uredi VE | uredi]

  1. http://www.italica.rai.it/principali/lingua/bruni/lezioni/f_lv2.htm
  2. 2,0 2,1 2,2 Općina Preko Nastup Folklorne grupe „Kroa Tarantata“ iz Mundimitra u Preku, 27. srpnja 2011.
  3. 3,0 3,1 Index Moliški Hrvati se predstavili "s našimi riči", 23. rujna 2004.
  4. 4,00 4,01 4,02 4,03 4,04 4,05 4,06 4,07 4,08 4,09 4,10 Pjesništvo Moliških Hrvata = Poezio de Molizaj Kroatoj (Josip Barač i dr.), uredili Marija Belošević, Đuro Vidmarović, Hrvatski esperantski savez, Zagreb, 2007., prevele Lucija Borčić, Zora Heide, ISBN 9789536118144
  5. ASD Jizola Kroata do Moliza (Hrvatski otok)/Associazioone sportiva dilettantistica Isola croata del Molise
  6. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Molise: Blagoslov novih sportskih prostorija, 14. veljače 2010.
  7. MVP RH Hrvatski otok, 21. lipnja 2011.
  8. HIC HIC - Hrvati izvan domovine- Hrvatske svjetske igre- Zadar 2010- Hrvati iz svijeta u Zadru-Juegos Mundiales Croatas, Najvažnije je sudjelovati , 21. srpnja 2010.
  • Aranza, Josip (1892.); Woher die südslavischen Colonien in Süditalien (Archiv für slavische Philologie, XIV, stranice. 78. - 82., Berlin, 1892.)
  • Charles Barone, La parlata croata di Acquaviva Collecroce. Studio fonetico e fonologico, Firenze, Leo 5. Olschki Editore, MCMXCV, str. 206 (Accademia toscana di scienze e lettere »La Colombaria«. »Studi CXLVI).
  • Ivo Žanić, Nemojte zabit naš lipi jezik! , Nedjeljna Dalmacija, Split, 18. ožujka 1984.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • [1] Osservazioni in occasione di una visita ai Croati del Molise (Italia), in: Linguistica 26, 1986, 99-106.
  • Novi list Članak „Moliški Hrvati – čudo ujedinjene Europe”, povodom završenih 3. susreta književnika hrv. manjina s književnicima u Hrvatskoj