Moliški Hrvati

Moliški Hrvati
Ukupno pripadnika
	oko 6 000
Značajna područja naseljavanja
	Italija
Jezik
	hrvatski
Vjera
	rimokatolici

Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar). U ta tri sela Hrvati su većina. Ima oko 2 000 govornika moliškohrvatskog dijalekta. Prije su živjeli i u selima Tavenna, Mafalda, San Biase, Palata, gdje i danas stoji natpis na crkvi o graditeljima koji su došli iz Dalmacije, te u Čiritu (Ceritellu), u kojem su do 17. stoljeća zajedno živjeli Albanci i Hrvati (poslije su Albanci preselili u Montecilfone, a Hrvati u Kruč Živuvodu).

Ta tri sela su bile kolonije hrvatskih izbjeglica (pred turskim osvajanjem), a pojavili su se na južnom dijelu jadranske Italije (od Marke do Apulije) u 15. stoljeću.^[1]

Također diljem ostatka Italije ima još 1 000 Hrvata koji su podrijetlom iz Molisea.

Identitet i jezik[uredi]

Moliški Hrvati sebe smatraju podjednako i Hrvatima i Talijanima. Govore oba jezika, moliški hrvatski i talijanski. Milena Lalli, pjesnikinja čiji su roditelji Rimljani, studirala je slavistiku 70-ih godina sa željom da zamijeni talijanizme u moliškom dijalektu.

Religija i tradicija[uredi]

Moliški Hrvati su rimokatolici. Tradicija govori da su se smjestili iz one bane mora (s one strane mora) u 15. stoljeću, i od tada se broj Hrvata u Moliseu povećava. Legenda kaže da su u Molise došli jednog svibanjskoga petka sa sobom noseći samo kip svete Lucije. Pošto se ne zna kojeg datuma su točno došli, Hrvati u Moliseu svakog svibanjskog petka održavaju procesije u čast sv. Lucije, a posebno se slavi zadnji petak u Mundimitru.

Podrijetlo[uredi]

Znanstvenici daju nekoliko hipoteza o mjestu porijekla Moliških Hrvata:

Prije 500 godina, njihovi su preci u Molise došli s doline rijeke Neretve, koja je danas većim dijelom u Hercegovini i manjim dijelom u Dalmaciji;
Početkom 16. stoljeća Hrvati iz Dalmacije oko rijeke Neretve su došli u Molise (Reissmüller);
Moliški Hrvati došli su negdje iz okolice grada Zadra (Aranza);
Moliški Hrvati porijeklom su sa štokavsko-morlačkog područja Istre (Badurina);
Moliški Hrvati došli su iz Zadra i Šibenika (kopneni dio) (Hraste);
Moliški Hrvati došli su s prostora Zabiokovlja (kod planine Biokovo) između gradova Imotskoga, Zagvozda i Makarske (Muljačić).

Poznati umjetnici[uredi]

Šport[uredi]

2009. su godine osnovali športsko društvo Jizola Kroata do Moliza (Hrvatski otok)/Isola Croata del Molise.^[5]^[6]. Sjedište mu je u Kruču, a okuplja mlade nogometaše iz sva tri sela u Molizu gdje žive Hrvati.^[7]. Već 2010. su sudjelovali na Hrvatskim svjetskim igrama.^[8]

Vidi također[uredi]

Izvori i Literatura[uredi]

↑ http://www.italica.rai.it/principali/lingua/bruni/lezioni/f_lv2.htm
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 Općina Preko Nastup Folklorne grupe „Kroa Tarantata“ iz Mundimitra u Preku, 27. srpnja 2011.
↑ ^3,0 ^3,1 Index Moliški Hrvati se predstavili "s našimi riči", 23. rujna 2004.
↑ ^4,00 ^4,01 ^4,02 ^4,03 ^4,04 ^4,05 ^4,06 ^4,07 ^4,08 ^4,09 ^4,10 Pjesništvo Moliških Hrvata = Poezio de Molizaj Kroatoj (Josip Barač i dr.), uredili Marija Belošević, Đuro Vidmarović, Hrvatski esperantski savez, Zagreb, 2007., prevele Lucija Borčić, Zora Heide, ISBN 9789536118144
↑ ASD Jizola Kroata do Moliza (Hrvatski otok)/Associazioone sportiva dilettantistica Isola croata del Molise
↑ Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Molise: Blagoslov novih sportskih prostorija, 14. veljače 2010.
↑ MVP RH Hrvatski otok, 21. lipnja 2011.
↑ HIC HIC - Hrvati izvan domovine- Hrvatske svjetske igre- Zadar 2010- Hrvati iz svijeta u Zadru-Juegos Mundiales Croatas, Najvažnije je sudjelovati , 21. srpnja 2010.

Aranza, Josip (1892.); Woher die südslavischen Colonien in Süditalien (Archiv für slavische Philologie, XIV, stranice. 78. - 82., Berlin, 1892.)
Charles Barone, La parlata croata di Acquaviva Collecroce. Studio fonetico e fonologico, Firenze, Leo 5. Olschki Editore, MCMXCV, str. 206 (Accademia toscana di scienze e lettere »La Colombaria«. »Studi CXLVI).
Ivo Žanić, Nemojte zabit naš lipi jezik! , Nedjeljna Dalmacija, Split, 18. ožujka 1984.