Hrvati u Rumunjskoj

Karaševci, Šokci i Turopoljci
Ukupno pripadnika
6.993 - 15.000(procjena)
Značajna područja naseljavanja
Rumunjska
Županije: Karaš-Severin, Timiš
Jezik
Hrvatski jezik
Vjera
Rimokatolici

Hrvati u Rumunjskoj (2002)

Hrvati u Rumunjskoj dijele se u tri skupine Karaševce, Šokce i Turopoljce. Službeno hrvatska zajednica u Rumunjskoj nije brojna, ali je stabilna s dobro očuvanom tradicijom i jezikom. Hrvata u Rumunjskoj ima nešto više od 14000, ali je njihov broj vjerojatno veći, no odvojenost od matice zemlje, izoliranost Rumunjske i srbizacija putem medija imali su veliki utjecaj na ovaj broj.

Hrvati oko grada Rešice najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973.. kad se postupno obnavljaju veze. Nakon osamostaljenja Hrvatske, veze su se intenzivirale, no velikosrpska propaganda koja se širila putem medija do rušenja Miloševića bila je prava agresija na rumunjske Hrvate budući da su se zbog ravnog terena signali srpskih elektronskih medija vrlo dobro «hvatali». Najveće je hrvatsko naselje Karaševo ([1]).

Rumunjske Hrvate možemo podijeliti u nekoliko grupa:

Hrvati u Hrvatskoj Keči

Karaševski Hrvati ispred Katoličke Crkve

Hrvati Šokci iz grada Rekaša

To su kajkavci koji su se doselili na prijelazu iz 18. stoljeću u 19. stoljeće (proces preseljenja završen je 1801.), kada je zagrebački biskup za zemlje oduzete u Pokuplju dobio posjede u Banatu. Veliki su hrvatski posjedi za vrijeme komunizma oduzeti hrvatskoj manjini, ali su im vraćeni nakon demokratskih promjena.
Selo i danas na rumunjskom nosi ime "Checea Croată". Selo se nalazi nedaleko od srpsko-rumunjske granice, nekih par kilometara, na 45° 45' s.z.š. i 20° 49' 60" i.z.d..

Hrvati u Hrvatskom Čeneju

Oni su porijeklom Ličani. U komunizmu im je oduzeta imovina, a nakon demokratskih promjena nije im u potpunosti vraćena. Za mnoge je to sve prekasno jer su to uglavnom starci; ovdje se rađalo jako malo djece.
Hrvatski pridjev u imenu se može naći na mađarskim zemljovidima iz 19. stoljeća.
Selo se također nalazi u Banatu, nekoliko km jugoistočno od Hrvatske Keče, na 45° 42' 57" s.z.š. i 20° 54' 14" i.z.d..

Hrvati u Rekašu

U ovom velikom selu (6 500) Hrvati danas čine manjinu. Doselili su se iz Dalmacije, Bosne, Slavonije i Gorskog kotara. Došli su sredinom 17. stoljeća i na ovome su području manjina iako su starosjedioci. Govore ekavicom s velikim primjesama ikavskog govora. Hrvati se iz ovog područja okupljaju u svetištu Marija Radna za vrijeme blagdana. Danas u selima Radna i Lipovac živi jako malo Hrvata.

Hrvatska dijaspora kod Rešice

Ovo je najbrojnija hrvatska zajednica[[2]. Njih je preko osam tisuća u osam naselja. To je najstarija hrvatska dijaspora nastala možda već u 14. st (prema jednoj od teorija, otišli su nakon bitke na Kosovu, 1396. godine, a podrijetlom su iz srednje Bosne, s planine Vlašića). Zadržali su svoje običaje i govor te nošnju. Ne baš plodna zemlja uzrokovala je slab priliv naseljenika iz drugih naroda. Hrvati su se prilagodili tom području i žive od stočarstva, voćarstva, rudarstva, a rade i u industrijskim pogonima u Ričici. U novije vrijeme znatan broj stanovnika ovih sela odlazi na rad u inozemstvo (proces uočljiv u cijeloj Rumunjskoj).
U svim se naseljima govori hrvatski, jedino u Jabalču, najstarijem, ali i najmanjem i vjerojatno najizoliranijem od karaševskih sela, broj govornika hrvatskoga opada. Budući da Hrvati predstavljaju većinu stanovnika, pripadanici drugih naroda koji žive u karaševskim selima (npr. ovdašnji Romi) također govore hrvatski. U ovim je selima udio Rumunja neznatan pa je ta zajednica stabilna. Ovdašnje Hrvate zovu još i Krašovanima.

Hrvati u Sulini

Ovo je najmanje brojna zajednica Hrvata u Rumunjskoj. Hrvata je jako malo, no ostali su vrlo brojni tragovi koji upućuju na činjenicu da je Hrvata tu nekad bilo više. Ovo naselje nalazi se na obali Crnog mora.

Vidi još

• Krašovani
• Rumunji u Hrvatskoj

Vanjske poveznice

• MVPEI.hr Hrvatska nacionalna manjina u Rumunjskoj
• Hrvatska revija broj 4/2008. Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna manjina u Rumunjskoj
• Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj
• Karaševo

Napomena:Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Karaševo.net i Zajedništva Hrvata Rumunjske. Vidjeti dopusnicu Karaševo.net i dopusnicu Zajedništva Hrvata Rumunjske.