Arheološki muzej u Zagrebu
| Arheološki muzej u Zagrebu | |
|---|---|
 Zgrada Arheološkog muzeja u Zagrebu, na Zrinjevcu
| |
| Osnovan | 1939. |
| Lokacija | Trg Nikole Šubića Zrinskog 19 Zagreb, Hrvatska |
| Ulaz | odrasli 20 kn djeca, đaci, studenti, umirovljenici 10 kn umirovljenici - besplatan ulaz utorkom |
| Javni prijevoz | tramvaj: 6, 13 |
| Ravnatelj | dr. sc. Ivan Radman-Livaja[1] |
| Web | Službene stranice |
Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja. Smješten je u historicističkoj palači Vranyczany-Hafner na Zrinjevcu. Muzejski fundus je 2014. imao približno 450.000 različitih artefakata.[2]
Muzejski fundus sistematiziran je u zbirkama: pretpovijesna, antička (grčki i rimski spomenici) i ranosrednjovjekovna zbirka. Muzej posjeduje i egipatsku zbirku, jedinu takve vrste u ovim prostorima, kao i numizmatičku zbirku, jednu od najvećih takvih zbirki u Europi i svijetu. Stalni postav muzeja sastoji se od stalnog postava pretpovijesne i egipatske zbirke; uvodnoga dijela stalnog postava antičke zbirke: grčke vaze, spomenici grčke kolonizacije istočne obale Jadrana i rimska vojna oprema te stalnog postava numizmatičke zbirke, a u sklopu muzeja nalazi se i Lapidarij.
Muzej posjeduje i jedinstvenu kolekciju etruščanskih spomenika. Najpoznatiji i svakako najdragocjeniji je glasovita Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus Zagrabiensis), rukopis s najdužim sačuvanim tekstom etruščanskog jezika i jedini očuvani primjerak lanene knjige u čitavom antičkom svijetu, zajedno sa zagrebačkom mumijom.
Muzej vodi brigu o arheološkom parku "Andautonija" u Šćitarjevu, gdje su sačuvani ostaci antičkog grada iz vremena od 1. do 4. stoljeća.
Muzej je nastao iz Narodnog muzeja osnovanog 1836. godine. Godine 1866. postao je Zemaljski zavod Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, pod upravom JAZU-a i Sabora te je bio podijeljen na dva odjela: Arheološki odjel i Prirodoslovni odjel. Od godine 1878. Arheološki odjel osamostaljuje se, no djeluje u sklopu Narodnog muzeja. Samostalan muzej postaje godine 1939. Promijenio je nekoliko lokacija, od privremenoga sjedišta u Gospodarskom društvu preko palače baruna Raucha na Markovu trgu i Pravoslovne akademije i Narodnog doma te naposljetku do sadašnje lokacije na Zrinskom trgu.
Muzej je od 19. stoljeća djelovao na terenima i pri različitim arheološkim iskapanjima, a to nastavlja i danas na terenima u Šćitarjevu te Varaždinskim Toplicama, Žumberku, Stenjevcu i ostalim lokalitetima Hrvatske, ponajviše u kontinentalnome dijelu.
Zbog potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine, Arheološki je muzej pretrpio oštećenja zgrade i teža oštećenja stalnog postava i predmeta.[3]
- ↑ Opći podaci - Arheološki muzej u Zagrebu. 3. srpnja 2024. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Povijest - Arheološki muzej u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2014. Pristupljeno 28. ožujka 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ OBAVIJEST O OŠTEĆENJIMA NAKON POTRESA 22. OŽUJKA 2020., Arheološki muzej u Zagrebu, pristupljeno 23. lipnja 2020.
