Siksto V.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Felice Peretti)
Skoči na: orijentacija, traži
Siksto V.
Sisto V Papa.jpg
Pravo ime Felice Peretti di Montalto
Početak pontifikata 24. travnja 1585.
Kraj pontifikata 27. kolovoza 1590.
Prethodnik Grgur XIII.
Nasljednik Urban VII.
Rođen 13. prosinca 1521.
Grottammare, Italija
Umro 27. kolovoza 1590.
Rim, Italija
Papinski grb

C o a Sisto V.svg

Ostali pape imena Siksto

Papa Siksto V. (Grottamare kod Jakina, 13. prosinca 1521.Rim, 27. kolovoza 1590.), pravim imenom Felice Peretti di Montalto (iz Montalta),[1] bio je papa od 1585. do 1590. godine. Pripadao je redu franjevaca.[2] Bio je poznat kao državnik velikog autoriteta i vrlo uporan. Posvetio se obrani vjere, obnovi Crkve i povećanju ugleda Svete Stolice i Papinske Države. 1588. ekskomunicirao je englesku kraljicu Elizabetu I. iz katoličke Crkve.

Rodio se u Grottamaru, primorskom mjestu kod Ancone (Jakina) koje se nalazi nasuprot Šibeniku. Otac mu je živio u Montaltu, koji je između Ascolija i Ferma, u Jakinskoj krajini (Marca Anconitana). Ujak je bio konventualac i gvardijan u samostanu u Montaltu. Školovao se u Fermu, Ferrari, Bologni, Riminiju i Sieni. U Fermu je doktorirao teologiju.[3]

Prijateljevao je s katoličkim obnoviteljima Nerijem, Ignacijem Lojolskim, Feliceom da Cantaliceom, kasnijim svecima te s budućim papama, Carafeom i Ghislierijem.[3]

Obnašao je dužnosti glavnog vikara konventualaca, biskupa sv. Agate dei Goti u Kampaniji te poslije kardinala.[3]

Siksto V. je skrbio za sestru koja je ostala udovica i njenu djecu. Unuk (njegov pranećak) njene sestre Aleksandar Peretti je poslije postao kardinal, a mlađi unuk, Mihovil Peretti gubernator Borga sv. Petra, general crkvene vojske, grof, markiz i knez. Sikstov čukunnećak, Mihovilov sin Franjo Peretti postao je također kardinal.[3]

Važan je kao osoba koja je napravila važne zahvate u rimskoj crkvi i u urbanoj nadgradnji i podgradnji grada Rima.[4] Temeljito je reformirao rimsku Kuriju.[4] Gradu Rimu dao je nanovo izgraditi i obnoviti rimsko gradsko središte time što je otvorio šest novih glavnih gradskih ulica,[4] i ništa manje važno, obnovio vodoopskrbnu mrežu.[4] Osim infrastrukturnih i soprastrukturnih zahvata, radio je na javnom redu i miru, gdje je poduzeo radikalne mjere kojima se je borio protiv razbojnika i kriminalaca.[4] Borio se je i protiv moralnog laksizma i raskalašenosti.[4] Zgrade koje je dao izgraditi, dovršiti, urediti i obnoviti su:[4]

Rim je htio učiniti "metropolom svijeta".[5] Osobno je radio na izdanju Vulgate.[5] Istu je proglasio službenom katoličkom Biblijom 1590. godine.[5]

Crkvu sv. Jeronima Siksto V. poklonio je Hrvatima iz Rima.[4] Neki smatraju da je Sikstu V. u izgradnji crkve sv. Petra pomogao hrvatski arhitekt Lucijan Vranjanin te njegov brat, obojica nadahnuti u školi graditelja šibenske katedrale Jurja Dalmatinca (prema Andriji Mutnjakoviću), a oko rekonstrukcije kupole sv. Petra presudno su utjecali Boškovićevi izračuni (prosudba o statici gradnje), nasuprot stavovima stare škole. [6]

Podrijetlo[uredi VE | uredi]

Felice Peretti je bio sin jednostavnih zemljoradnika iz krajeva s južnog ruba hrvatskog etničkog prostorâ. Vjerojatno je iz Kruščice u Boki Kotorskoj.[1] Otac Hrvat[7] mu se preselio u Italiju gdje se oženio njegovom majkom koja je bila Talijanka.[6] Odrastao je u siromašnim uvjetima. Rodom je iz mjesta Grottamare u provinciji Ascoli Piceno (Marche).[4]

Hrvatstvo Siksta V. se vidi i u tome što je članom hrvatskog zavoda sv. Jeronima mogla postati samo osoba koja znade ilirski jezik (v. vatikansku definiciju što je "ilirsko" i spor sa Slovencima[8][3]) te je hrvatskog podrijetla. (akademik Andrija Mutnjaković u "Arhitektonika pape Siksta V.")[5] Od osam kardinala koje je postavio, jedini stranac bio je – Juraj Drašković (kasniji kaločki nadbiskup, pečuški biskup, kancelar kraljevski, namjesnik ugarski, biskup zagrebački i ban hrvatski, zajedno s Franom Frankapanom Slunjskim) koji je uvijek isticao da je Hrvat (u latinskim tekstovima: Croata).[3]

Papa Lav XIII. je u buli Slavorum gentem napisao "...Siksto V. iz svoje prema sv. Jeronimu pobožnosti i iz dobrohotnosti prema hrvatskom narodu iz kojega je potekao..." (latinski izvornik: "...atque in Chroaticam nationem, ex qua ducebat originem, benevolentiam..."[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Hrvatski zavod sv. Jeronima
  2. Kotorska biskupija Osvrt na povijest Kotorske biskupije
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Hrčak Stjepan Sakač: Papa Siksto V. — talijanski Hrvat, Obnovljeni život, sv.24. br.3.-4. prosinac 1943.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 4,8 Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Italiji Vijesti
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 Večernji list Darko Pavičić: Otac Siksta V. bio je Hrvat, u Italiju je došao iz Dalmacije, 9. ožujka 2012.
  6. 6,0 6,1 Slobodna Dalmacija (HINA): I. Golub: Papa Siksto V. je bio Hrvat (Na tribini HAZU „Kupola Svetoga Petra u Rimu“), 8. ožujka 2012.
  7. Slobodna Dalmacija Ivica Mlivončić: Wojtyla - treći papa koji je pohodio naše krajeve, 5. travnja 2005.
  8. [1] Ivan Golub: Juraj Križanić i pitanje prava Slovenaca na svetojeronimske ustanove u Rimu

Vidi[uredi VE | uredi]


Emblem of the Papacy SE.svg Nedovršeni članak Siksto V. koji govori o papi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.