Gornja Brela

Gornja Brela
	Gornja Brela, Subotišće
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska županija
Općina/grad	Brela
Najbliži veći grad	Makarska
Površina	19,9 km2
Koordinate	43°24′54″N 16°54′40″E / 43.415°N 16.911°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	154
– gustoća	8 st./km2
Poštanski broj	21255 Zadvarje
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	MA
	Gornja Brela Gornja Brela na zemljovidu Hrvatske

Gornja Brela (ili povijesno ispravnije Brela Gornja) je jedno od dva naselja u općini Brela, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Brela Gornja su starije naselje općine, poznato još iz 950. godine pod imenom Berulia (grčki: Beroyllia - iz djela O upravljanju carstvom, bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta). Novije naselje Brela (ranije Donja Brela) leži na obali i središte je općine.

Naselje je podijeljeno na 5 dijelova - zaseoka: Subotišće, Škrabići, Carevići, Zaveterje i Gornja Mala. Prema popisu stanovništva iz 2011. u mjestu živi 128 stanovnika.^[3] Gotovo cjelokupno područje Brela Gornjih nalazi se unutar Parka prirode Biokovo.

U središtu mjesta se nalazi Prezentacijski centar Parka prirode Biokovo, kao i muzejska Zbirka breljanske baštine, lokalnog Društva prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana - "Brolanenses", koje djeluje na području općine Brela od 1994. godine.

U ljeto 2008. godine u centru mjesta, Subotišću, otvoren je Informativni punkt, koji turistima i prolaznicima predstavlja turističku ponudu makarskog i omiškog primorja, posebno općine Brela.

Brela Gornja su ulaz iz unutrašnjosti na Makarsko primorje, a udaljena su samo 7 km od čvora autoceste Zagreb - Dubrovnik na Šestanovcu.

Povijest

O povijesti mjesta govore sljedeći dokazi najranije naseljenosti:

prapovijesni lokalitet kod crkve sv. Ilije
prapovijesno naselje na Ploči iznad Subotišća
ilirska Gradina iznad Škrabića
starohrvatska Berulija (Beroyllia) iz 950. godine

Mjesto se spominje u dokumentima kroz povijest:

Brolanenses - prvi spomen Breljana u povelji Jurja Šubića iz 1315. godine
Breglie, Breglie Piccolo (Brela Donja), Breglio Grande (Brela Gornja) - iz odluke mletačkog dužda Alojzija Moceniga iz 1577. godine
Brehla - u pismu (za)dvarskog dizdara Al-age omiškom providuru 1601. godine
Brela - don Nikola Ursić, kurat od Brela, u oporuci iz 1694. godine
Brehlia superior (Brela Gornja), Inferior (Brela Donja) - u dokumentima pred kraj 17. stoljeća
Breghli Gorgni i Breghli Dolgni (1687.)
Brela i Podbrehalje (Brela Donja) iz 17. i 18. stoljeća

Od sredine 20. stoljeća Brela se dijele na Gornja Brela u Zabiokovlju i Donja Brela u Primorju, da bi se konačno krajem 1980-ih Donja Brela preimenovala u Brela.

Kultura

Brolanenses, društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana
Prezentacijski centar Parka prirode Biokovo "Brela Gornja"
Zbirka breljanske baštine (zavičajna zbirka mjesta u nastajanju)

Spomenici i znamenitosti

crkva sv. Nikole iz 13. stoljeća, na 572 m nadmorske visine
crkva Gospe od zdravlja iz 17. stoljeća
nova crkva Gospe od zdravlja na Subotišću, posvećena 1939. godine
crkva sv. Ilije podno Carevića s početka 18. stoljeća
Gospina kapela na Dubcima (1870.)
kula na Poletnici (387 m) iz 16. stoljeća, Turska kula Zabrdom (17. stoljeće), Hercegova utvrda, ilirska Gradina iznad Škrabića itd.
srednjovjekovna naselja: Klešići, Besidišće, Zabrdo

Priroda

poučna staza "Putevima drevne Berulije" Parka prirode Biokovo
poučna staza "Sridivice" Parka prirode Biokovo
Šuplja stina - Biokovsko oko
pećina Pozjata
Vilina špilja
jama Zmajevača
pojilište Kale
paleontološka zona "Drinova"
paleontološka zona "Dubci"

Uprava

Brela Gornja su u sastavu Općine Brela. U deveteročlanom Općinskom vijeću nemaju svog predstavnika.^[4] Mjesni odbor Brela Gornja formiran je u studenom 2002. godine na području bivše Mjesne zajednice Gornja Brela. U međuvremenu je ugašen i ponovno formiran u studenom 2007. godine. Vijeće mjesnog odbora Brela Gornja čini 5 članova Nezavisne liste mladih. Predsjednik Vijeća Mjesnog odbora je Ivan Tomaš.