Kronologija Domovinskog rata: svibanj 1996.
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
1. svibnja[uredi | uredi kôd]
- Međunarodni sud pravde (organ UN) počinje jednotjedno javno razmatranje tužbe BiH protiv Srbije da je potpomagala i prouzročila genocidni rat u Bosni.[1]
2. svibnja[uredi | uredi kôd]
3. svibnja[uredi | uredi kôd]
4. svibnja[uredi | uredi kôd]
5. svibnja[uredi | uredi kôd]
6. svibnja[uredi | uredi kôd]
7. svibnja[uredi | uredi kôd]
- Prvi put nakon Nürnberga i Tokija, u Den Haagu započelo suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću za ratne zločine protiv čovječnosti.[1]
8. svibnja[uredi | uredi kôd]
- Na sjednici Sabora Republike Hrvatske, po hitnom postupku uvršten Prijedlog zakona o oprostu počiniteljima kaznenih djela s područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.[1]
9. svibnja[uredi | uredi kôd]
- VIJEĆE sigurnosti UN-a donijelo Predsjedničku izjavu, kojom se, uz najdublju zabrinutost, optužuje SRJ da ne surađuje s Međunarodnim sudom za ratne zločine.[1]
- SLUŽBENI predstavnik haškog suda za ratne zločine Christian Chartier priopćio da je Musliman Zejnil Delalić izručen Sudu, zbog zločina počinjenih nad Srbima u BiH.[1]
10. svibnja[uredi | uredi kôd]
11. svibnja[uredi | uredi kôd]
12. svibnja[uredi | uredi kôd]
13. svibnja[uredi | uredi kôd]
14. svibnja[uredi | uredi kôd]
- U HRVATSKO Podunavlje počeo stizati hrvatski tisak.[2]
15. svibnja[uredi | uredi kôd]
- IFOR predao predstavnicima Vlade BiH upravljanje nad dijelom sarajevske zračne luke.[2]
16. svibnja[uredi | uredi kôd]
- NAFTNO polje Đeletovce više ne kontroliraju Arkanovi odmetnici - INA preuzima poslove crpljenja nafte u istočnoj Slavoniji, a ekonomska eksploatacija započinje već 3. lipnja.[2]
17. svibnja[uredi | uredi kôd]
18. svibnja[uredi | uredi kôd]
19. svibnja[uredi | uredi kôd]
20. svibnja[uredi | uredi kôd]
21. svibnja[uredi | uredi kôd]
- Na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema započela demilitarizacija, a prema riječima generala Kleina, treba završiti točno za mjesec dana.[3]
- HAŠKI sud donio odluku s dosad najdalekosežnijim političkim značenjem - uskoro će se održati javno preslušavanje o zločinima Karadžića i Mladića.[3]
22. svibnja[uredi | uredi kôd]
23. svibnja[uredi | uredi kôd]
24. svibnja[uredi | uredi kôd]
- SINOĆ oko 21 sat pokraj Otoka, nedaleko od Vinkovaca, Srbi ispalili pet minobacačkih granata, u Vinkovcima objavljena opća opasnost. To je najveća oružana provokacija na tom području od kada je potpisano primirje.[3]
25. svibnja[uredi | uredi kôd]
26. svibnja[uredi | uredi kôd]
27. svibnja[uredi | uredi kôd]
28. svibnja[uredi | uredi kôd]
29. svibnja[uredi | uredi kôd]
- ČELNICI bosanskih Srba Karadžić i Mladić ponovno u Beogradu, gdje su s vlastima Srbije i SRJ razgovarali o Daytonskom sporazumu, te o statusu Brčkog, a od Karadžića se, navodno, zatražilo da pismeno potvrdi svoje povlačenje s vlasti.[3]
30. svibnja[uredi | uredi kôd]
31. svibnja[uredi | uredi kôd]
- U Haagu optuženi Dražen Erdemović priznao svoju krivnju, da je kao pripadnik srpskih snaga sudjelovao u ubijanju pučanstva Srebrenice, jer, kako kaže, da nije poslušao zapovijed, bio bi i sam ubijen sa žrtvama.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. svibnja – 10. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
- ↑ a b c Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. svibnja – 20. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
- ↑ a b c d e Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. svibnja – 31. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
| |||||||||||||||||||||||||||||
