Donja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gradska četvrt
Donja Dubrava

Map of Donja Dubrava District (Zagreb).svg
Položaj gradske četvrti Donja Dubrava na zemljovidu grada Zagreba

Površina: 10.823 km²
Stanovništvo: 36 363 stan. (2011.)
Gustoća stanovništva: 3321.1 stan./km²

Donja Dubrava je gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.

Gradska četvrt je osnovana Statutom Grada Zagreba 14. prosinca 1999., a u prethodnom ustrojstvu je postojala Općina Dubrava.

Po podacima iz 2011. površina četvrti je 10,82 km2, a broj stanovnika 36 363.

Četvrt obuhvaća dio Dubrave južno od Avenije Dubrava, u kojem se nalaze brojna poluurbana naselja, kao što su Čulinec, Retkovec i Trnava.


Povijest[uredi VE | uredi]

Područje današnjeg Zagreba u antičko je vrijeme naseljavalo ilirsko pleme Varciana. Jugoistočno od Donje Dubrave razvijao se rimski municipij Andautonija, visokorazvijen grad tipične rimske urbane arhitekture.

U 7. st., u vrijeme naleta barbarskih plemena, zajedno s propašću rimske vlasti nestaje i Andautonija i njeno značenje u ovim krajevima, a počinje naseljavanje Hrvata.

Sve do 13. st. područje Donje Dubrave potpadalo je pod CASTRUM ZAGRABIENSE, tj. Gradec.

Tu sve do četrdesetih godina 19. st. nema niti jednog stanovnika. Tada počinje raskršivanje i nastanjivanje Dubrave koja se prvi put nalazi na popisu naselja 1842. sa svega devet stanovnika u tri kuće. Tijekom druge polovice 19. st. broj stanovnika Dubrave lagano se povećava na 15-25. Pred Drugi svjetski rat naselje se širi i u njegovom jugozapadnom dijelu nastaje jezgra Dubrave, kojoj gravitiraju okolna sela.

U to se vrijeme formira i uređuje glavna ulica. Četrdesetih se godina gradi, prema regulatornoj osnovi, željezničarsko naselje (današnja Slavonska ulica – između Vukovarske i Osječke). Tek se uvođenjem tramvaja Dubrava jače povezuje s gradom.

Za vrijeme 2. svj. rata u Dubravi djeluje partizanski pokret otpora, zbog kojeg su ustaše u prosincu 1944. objesile, uzduž današnje Avenije Dubrava, 13 civilnih građana (gimnazijskih profesora, obrtnika..), članova KPH. Dubravu su u svibnju 1945. oslobodili partizani. Nakon II. svjetskog rata slijedi ubrzana gradnja, a osnovnu fizionomiju naselju određuje gradnja privatnih obiteljskih kuća.

Potkraj 1947. područje MNO Zagrebačka Dubrava, koje svojim većim dijelom obuhvaća prostor Gradske četvrti Gornja Dubrava, pripojeno je Gradu Zagrebu, odnosno tadašnjem III. rajonu Maksimir. Do 1994. na području Donje Dubrave bilo je devet mjesnih zajednica: Čulinec, Donja Dubrava, Ivan Mažuranić, Novi Retkovec, Resnički Gaj, Poljanice, Stari Retkovec, 30. svibnja 1990. i Trnava.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]