Hrvati u Argentini
Hrvati u Argentini argentinski su državljani hrvatskoga podrijetla ili osobe rođene u Hrvatskoj koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u Buenos Airesu, u istoimenoj pokrajini, Santa Feu, Córdobi, Chacu i Patagoniji.[1] Prema procjenama, više od 250 000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Povijest hrvatskog iseljeništva u ArgentiniNa prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120 000 Hrvata,[3] a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja Dalmacije i Hrvatskoga primorja. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku pampu. Pionire s otoka Hvara slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje Hrvatske.[4]
Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je Nikola Mihanović, jedan od prvih doseljenika. Došao je u Montevideo, u Urugvaj, 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 plovila, uključujući 82 parobroda, a 1918. zapošljavao je 5000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala ponajprije dalmatinska.
Drugi doseljenički val bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. doselilo se 15 000 Hrvata. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.
Prva dva doseljenička vala bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon Drugoga svjetskog rata. Oko 20 000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.[5]
Brojnost[uredi | uredi kôd]
Od 30. lipnja 2020. do 15. lipnja 2022. Cristian Sprljan, Iva Vidic i Jelena Nadinic provodili su dragovoljno digitalan popis Hrvata u Argentini. Odazvalo se 18 041 osoba, 97% od kojih je rođeno u Argentini, prosječne starosti 42 godine. Dvije trećine među popisanim mladima (14-42 g., 6800 ljudi) nije govorilo hrvatski jezik.[6]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Hrvatski centri nalaze se u Buenos Airesu, Córdobi i Rosariu. Centar sv. Leopolda Bogdana Mandića djeluje i kao župa u biskupiji San Justo.[7]
U katoličkim centrima u Buenos Airesu djeluje i Škola hrvatskoga jezika.[7]
U Hurlinghamu, u Buenos Airesu djeluje Školski centar „Kardinal Stepinac”.[7]
Hrvati se okupljaju u zborovima, folklornim društvima i klapama.[7]
Misije[uredi | uredi kôd]
Prvi zadarski franjevci u Argentinu dolaze 1929. Prvi Leonardo Rusković, a za njim Živko Žic, Paško Andrić, Urban Štefanić i Blaž Štefanić. Nakon njih, među argentinskim Hrvatima djeluju Rafo Capurso, Gabrijel Arko, Stjepan Rade, Lino Pedišić, Bonifacije Perović, Vlaho Margaretić, Stjepan Gregov, Marijan Zlovečera, Job Mikulić, Aleksandar Longin, Berislav Ostojić, Matija Matošević, Ilija Kozina, Ivan Gavran, Josip Peranić i ini.[7]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Alejandro Spajić, odbojkaš
- Alicia Kirchner Ostoić, političarka
- Daniel Bilos, nogometaš
- Diego Maradona, nogometaš. Njegova baka po majci Salvadora Kariolić bila je hrvatskoga podrijetla.
- Daniel Orsanic, tenisač
- Darío Cvitanich, nogometaš
- Davor Ivo Stier, političar Hrvatske demokratske zajednice
- Antonio Mohamed Matijevich, nogometaš
- El Trinche, nogometaš. Oba njegova roditelja bila su hrvatskog podrijetla.
- Emilio Ogñénovich, biskup rimokatoličke crkve
- Estanislao Esteban Karlic, kardinal Rimokatoličke crkve
- Fernando Siro (rođen Francisco Luksich), glumac i redatelj
- Iván Gabrich, nogometaš
- Javier Frana, tenisač
- José María Buljubasich, nogometaš
- Juan Vucetich, antropolog i policijski službenik koji je pionir u uporabi otisaka prstiju
- Juan Yustrich, nogometni vratar
- Leonardo Pisculichi, nogometaš
- Lita Stantić, filmašica
- Ljerko Spiller, violinist
- Markos Milinković, odbojkaš
- Martin Šarić, nogometaš
- Nicolás Mihanovich, brodarski magnat
- Nicolás Pavlovich, nogometaš
- Néstor Kirchner Ostoić, bivši predsjednik Argentine
- Pablo Vranjicán, nogometaš
- Sandra Mihanovich, pjevačica/kantautorica
- Sebastián Crismanich, taekwondoaš
- Federico Grabich, plivač
- Maximiliano Stanic, košarkaš
- Drago Pilsel, novinar
- Mario Markić, novinar i književnik
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Antić, Ljubomir. 1991. Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914. Institut za migracije i narodnosti. Zagreb. ISBN 86-7075-094-5
- ↑ Ivin, Renée. Interview. Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia. (5. studenoga 2005.) Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2011. Pristupljeno 31. siječnja 2021.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte [Croatia and Chile: Dubrovnik, the last bastion] (španjolski). hrvatskimigracije.es.tl. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2011.
- ↑ Bilić, Danira. 5. svibnja 2008. Vučetić's time and the Croatian community in Argentina. Croatian Heritage Foundation. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2011.
- ↑ Soltys, Michael. 1998. A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina. casahistoria.net. Buenos Aires Herald. Pristupljeno 30. studenoga 2016.
- ↑ „Results of first digital census of Croats and their descendants in Argentina presented” (engl.) croatiaweek.com. Objavljeno 15. srpnja 2022. Pristupljeno 2. prosinca 2022.
- ↑ a b c d e Kilijan, Hana: Fra Josip Peranić - zadarski franjevac koji 40 godina neumorno služi Hrvatima u Argentini hkm.hr. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 23. travnja 2023.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
