Konzervacija restauracija predmeta od krzna: razlika između inačica
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
ispravci |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{rad obožavatelja}} |
{{rad obožavatelja}} |
||
{{kalendarske godine}} |
|||
{{pravopis}} |
|||
'''[[Konzervacija-restauracija|Konzervacija restauracija]] predmeta od krzna''' je djelatnost koja se bavi očuvanjem i zaštitom predmeta od krzna, odnosno predmeta koji sadrže i dijelove od krzna. Kod muzealiziranih predmeta na njihovoj zaštiti rade za ovaj materijal specijalizirani konzervatori restauratori. |
'''[[Konzervacija-restauracija|Konzervacija restauracija]] predmeta od krzna''' je djelatnost koja se bavi očuvanjem i zaštitom predmeta od krzna, odnosno predmeta koji sadrže i dijelove od krzna. Kod muzealiziranih predmeta na njihovoj zaštiti rade za ovaj materijal specijalizirani konzervatori restauratori. |
||
== Određenje po vrstama objekata == |
== Određenje po vrstama objekata == |
||
Redak 11: | Redak 9: | ||
Razlika je [[Semantika|semantičke]] prirode. I kosa i krzno izgrađeni su od keratina, a od njega su također i koža, kandže, nokti, kopita, i rogovi.<ref name=":1">{{Cite web |url=http://mentalfloss.com/article/58251/whats-difference-between-hair-and-fur |title=What’s the Difference Between Hair and Fur? |website=Mental Floss |access-date=24. travnja 2016.}}</ref> |
Razlika je [[Semantika|semantičke]] prirode. I kosa i krzno izgrađeni su od keratina, a od njega su također i koža, kandže, nokti, kopita, i rogovi.<ref name=":1">{{Cite web |url=http://mentalfloss.com/article/58251/whats-difference-between-hair-and-fur |title=What’s the Difference Between Hair and Fur? |website=Mental Floss |access-date=24. travnja 2016.}}</ref> |
||
=== Preparirane životinje=== |
=== Preparirane životinje=== |
||
[[Prepariranje]] je kao tehnika postojalo već u [[Egiptologija|Drevnom Egiptu]]. Iako se ovdje radilo više o [[Mumificiranje|mumificiranju]] nego prepariranju, oni su životinje sačuvali u njihovom izvornom obliku uklanjanjem unutarnjih organa i isušivanjem lešine pomoću soli iz rijeke Nil.<ref name=":4">{{Cite web |url=http://www.ravishingbeasts.com/a-short-history-of-taxidermy/ |title=taxidermy - A Short History of Taxidermy |website=www.ravishingbeasts.com |access-date=30. travnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161105030811/http://www.ravishingbeasts.com/a-short-history-of-taxidermy/ |archivedate=5. studenoga 2016.}}</ref> Najranija primjena prepariranja u suvremenom smislu počinje početkom 16. stoljeća.<ref name=":4" /> Vremenom su se tehnike razvijale, i u [[Viktorijansko doba]] već imamo |
[[Prepariranje]] je kao tehnika postojalo već u [[Egiptologija|Drevnom Egiptu]]. Iako se ovdje radilo više o [[Mumificiranje|mumificiranju]] nego prepariranju, oni su životinje sačuvali u njihovom izvornom obliku uklanjanjem unutarnjih [[Organ|organa]] i isušivanjem lešine pomoću soli iz [[Nil|rijeke Nil]].<ref name=":4">{{Cite web |url=http://www.ravishingbeasts.com/a-short-history-of-taxidermy/ |title=taxidermy - A Short History of Taxidermy |website=www.ravishingbeasts.com |access-date=30. travnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161105030811/http://www.ravishingbeasts.com/a-short-history-of-taxidermy/ |archivedate=5. studenoga 2016.}}</ref> Najranija primjena prepariranja u suvremenom smislu počinje početkom 16. stoljeća.<ref name=":4" /> Vremenom su se tehnike razvijale, i u [[Viktorijansko doba]] već imamo prepariranje jednako današnjem. Dolazi do prelaza s tehnike punjenja životinskih koža slamom ili papirom do uporabe unutarnje potporne konstrukcije i izvornih životinjskih lubanja.<ref name=":4" /> Preparirane se životinje u muzejima koriste i danas. Kao posebno značajan možemo ovdje izdvojiti rad Carla Akeleya, koji je prvi preparirane životinje počeo izlagati u simuliranom prirodnom okolišu.<ref>{{Cite web |url=https://www.fieldmuseum.org/carl-akeley |title=Carl Akeley |last=admin |date=2011-11-29 |website=The Field Museum |access-date=30. travnja 2016.}}</ref> |
||
[[File:Alexandra of Denmark (1902).jpg|thumb|296x296px|Aleksandra Danska u odjeći od hermelina]] |
[[File:Alexandra of Denmark (1902).jpg|thumb|296x296px|Aleksandra Danska u odjeći od hermelina]] |
||
=== Krznena odjeća i srodni predmeti === |
=== Krznena odjeća i srodni predmeti === |
||
Ljudi krznenu odjeću nose od pradavnih vremena. Najpoznatiji stari primjer je danas svakako [[Ötzi]] - Ledeni čovjek, |
Ljudi krznenu odjeću nose od pradavnih vremena. Najpoznatiji stari primjer je danas svakako [[Ötzi]] - Ledeni čovjek, koji nam daje neposredan dokaz o korištenju i izgledu krznene odjeće i obuće prije otprilike 5300 godina. |
||
=== Umjetnički objekti === |
=== Umjetnički objekti === |
||
Redak 57: | Redak 55: | ||
=== Smrzavanje === |
=== Smrzavanje === |
||
Ovo je jedini siguran način uništenja štetnika na krznu.<ref name=":16">{{Cite web |url=http://icon.org.uk/what-is-conservation/caring-your-collection |title=Caring for your collection {{!}} Icon |website=icon.org.uk |access-date=30. travnja 2016.}}</ref> Objekte stavimo u poliesterne vreće iz kojih istisnemo sav zrak.2 tjedna u frizeru je obično dovoljno (-18 C).Na temperaturi od - 30 dovoljna su 72 sata.<ref name=":16" /> |
Ovo je jedini siguran način uništenja štetnika na krznu.<ref name=":16">{{Cite web |url=http://icon.org.uk/what-is-conservation/caring-your-collection |title=Caring for your collection {{!}} Icon |website=icon.org.uk |access-date=30. travnja 2016.}}</ref> Objekte stavimo u poliesterne vreće iz kojih istisnemo sav zrak. 2 tjedna u frizeru je obično dovoljno (-18 °C). Na temperaturi od - 30 °C dovoljna su 72 sata.<ref name=":16" /> |
||
== Preventivna zaštita == |
== Preventivna zaštita == |
||
"Od svih predmeta od prirodnih materijala,oni dobiveni od životinjskih koža među natrajnijim i najotpornijim su materijalima u zbirkama |
"Od svih predmeta od prirodnih materijala, oni dobiveni od životinjskih koža među natrajnijim i najotpornijim su materijalima u zbirkama."<ref name=":14">{{Cite web |url=http://www.mnhs.org/preserve/conservation/connectingmn/docs_pdfs/repurposedbook-skinandskinProducts_000.pdf |title=Skin and Skin Products (Leather) |last=Minnesota Historical Society |access-date=15. travnja 2016.}}</ref> Međutim sva su krzna osjetljiva na oštećenja od svjetlosti i temperature. Također, je obvezna primjena Muzejske integrirane zaštite od štetnika. |
||
=== Krzna === |
=== Krzna === |
||
Redak 69: | Redak 67: | ||
==Dodatna literatura== |
==Dodatna literatura== |
||
Kite,M.,Thomson,R.:Conservation of Leather and Related Materials,London 2006. |
* Kite,M.,Thomson,R.: ''Conservation of Leather and Related Materials'',London 2006. |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
Posljednja izmjena od 13. siječnja 2022. u 22:12
Konzervacija restauracija predmeta od krzna je djelatnost koja se bavi očuvanjem i zaštitom predmeta od krzna, odnosno predmeta koji sadrže i dijelove od krzna. Kod muzealiziranih predmeta na njihovoj zaštiti rade za ovaj materijal specijalizirani konzervatori restauratori.
Određenje po vrstama objekata[uredi | uredi kôd]
Krzna[uredi | uredi kôd]
Krznom definiramo životinjsku kožu sa sačuvanom dlakom.
Razlika između kose i krzna[uredi | uredi kôd]
Razlika je semantičke prirode. I kosa i krzno izgrađeni su od keratina, a od njega su također i koža, kandže, nokti, kopita, i rogovi.[1]
Preparirane životinje[uredi | uredi kôd]
Prepariranje je kao tehnika postojalo već u Drevnom Egiptu. Iako se ovdje radilo više o mumificiranju nego prepariranju, oni su životinje sačuvali u njihovom izvornom obliku uklanjanjem unutarnjih organa i isušivanjem lešine pomoću soli iz rijeke Nil.[2] Najranija primjena prepariranja u suvremenom smislu počinje početkom 16. stoljeća.[2] Vremenom su se tehnike razvijale, i u Viktorijansko doba već imamo prepariranje jednako današnjem. Dolazi do prelaza s tehnike punjenja životinskih koža slamom ili papirom do uporabe unutarnje potporne konstrukcije i izvornih životinjskih lubanja.[2] Preparirane se životinje u muzejima koriste i danas. Kao posebno značajan možemo ovdje izdvojiti rad Carla Akeleya, koji je prvi preparirane životinje počeo izlagati u simuliranom prirodnom okolišu.[3]
Krznena odjeća i srodni predmeti[uredi | uredi kôd]
Ljudi krznenu odjeću nose od pradavnih vremena. Najpoznatiji stari primjer je danas svakako Ötzi - Ledeni čovjek, koji nam daje neposredan dokaz o korištenju i izgledu krznene odjeće i obuće prije otprilike 5300 godina.
Umjetnički objekti[uredi | uredi kôd]
Moderna umjetnost[uredi | uredi kôd]
Postoji više primjera ovakovih predmeta u razdoblju Moderne. Kao najpoznatiji primjer izdvojimo rad Merret Openheim naziva Le Déjeuner en fourrure.
Uzroci propadanja krznenih predmeta[uredi | uredi kôd]
Insekti[uredi | uredi kôd]
Temperatura i vlažnost zraka[uredi | uredi kôd]
Kemijski uzroci[uredi | uredi kôd]
Neprimjerena pohrana[uredi | uredi kôd]
Rukovanje[uredi | uredi kôd]
Krzneni se predmeti lako prljaju. Kod odjeće dolazi i do oštećenja zbog nošenja. S predmetima treba rukovati u nitrilnim rukavicama.
Preparirani objekti[uredi | uredi kôd]
Stariji su primjerci prepariranih životina ispunjavani slamom i papirom,kako bi se rekreirala muskulatura životinja.[4] B
Čišćenje[uredi | uredi kôd]
Suho čišćenje[uredi | uredi kôd]
Četke i usisač[uredi | uredi kôd]
Čišćenje spužvom[uredi | uredi kôd]
Mokro čišćenje[uredi | uredi kôd]
Štetno za sve na bjelančevinama zasnovnae materijale.
Smrzavanje[uredi | uredi kôd]
Ovo je jedini siguran način uništenja štetnika na krznu.[5] Objekte stavimo u poliesterne vreće iz kojih istisnemo sav zrak. 2 tjedna u frizeru je obično dovoljno (-18 °C). Na temperaturi od - 30 °C dovoljna su 72 sata.[5]
Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]
"Od svih predmeta od prirodnih materijala, oni dobiveni od životinjskih koža među natrajnijim i najotpornijim su materijalima u zbirkama."[6] Međutim sva su krzna osjetljiva na oštećenja od svjetlosti i temperature. Također, je obvezna primjena Muzejske integrirane zaštite od štetnika.
Krzna[uredi | uredi kôd]
Preparirani objekti[uredi | uredi kôd]
U viktorijansko doba u uporabu je ušao arsenov sapun.[7] Francuski farmaceut Jean-Baptiste Bécoeur, izumio je 1738. pastu za preveniranje napada štetnika na prepariranim objektima.[8] Radilo se o mješavini arsen trisulfida, kamfora, kalijeva karbonata, kalcijeva hidroksida i sapuna .[2] On nije za svog života javno obznanio sastav mješavine. No isti je 1820. ustanovio i popularizirao Louis Dufresne, francuski preparator.[7]
Odjeća i pribor[uredi | uredi kôd]
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Kite,M.,Thomson,R.: Conservation of Leather and Related Materials,London 2006.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ What's the Difference Between Hair and Fur?. Mental Floss. Pristupljeno 24. travnja 2016.
- ↑ a b c d taxidermy - A Short History of Taxidermy. www.ravishingbeasts.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. studenoga 2016. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ admin. 29. studenoga 2011. Carl Akeley. The Field Museum. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ 11 Things You Probably Didn't Know About Taxidermy. Mental Floss. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ a b Caring for your collection | Icon. icon.org.uk. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ Minnesota Historical Society. Skin and Skin Products (Leather) (PDF). Pristupljeno 15. travnja 2016.
- ↑ a b Marte, Fernando; Pequignot, Amandine; Endt, David W. Von. 1. siječnja 2006. Arsenic in taxidermy collections: History, detection, and management. 21 (1). Pristupljeno 30. travnja 2016. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Fox, Gene. Arsenic and old mounts – be careful. Examiner. Pristupljeno 30. travnja 2016.