Prijeđi na sadržaj

Zagrebački Glavni kolodvor

Koordinate: 45°48′17″N 15°58′44″E / 45.80472°N 15.97889°E / 45.80472; 15.97889
Izvor: Wikipedija
Zagreb Glavni kolodvor
Datoteka
Datoteka
Zgrada Glavnog kolodvora
Opće informacije
Upravitelj Hrvatske željeznice
Broj perona 7
Međunarodna kratica MFL
Otvorenje 18. kolovoza 1892.[1]
Arhitektonski podaci
Arhitektonski stil Neoklasicizam
Arhitekt Ferenc Pfaff
Lokacija
Grad Zagreb
Država Hrvatska
Koordinate 45°48′17″N 15°58′44″E / 45.80472°N 15.97889°E / 45.80472; 15.97889
Pogled iz zraka na kolodvor
Peroni na Glavnom kolodvoru

Zagrebački Glavni kolodvor (službeno: Zagreb Glavni kolodvor) najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj. Nalazi se u središtu Zagreba, na Trgu kralja Tomislava 12.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Gradnja zgrade Glavnog kolodvora počela je 1890., a objekt je svečano otvoren 18. kolovoza 1892. pod imenom Državni kolodvor. Projekt za zgradu izradio je arhitekt Državnih ugarskih željeznica Ferenc Pfaff. Zgrada Glavnog kolodvora registrirana je kao kulturno dobro. Veća rekonstrukcija izvedena je za Univerzijadu (1986./87.), te ponovo 2006. godine. Zgrada je oblikovana u neoklasicističkom stilu, te je ukrašena skulpturama i dekoracijama. Dugačka je 186,5 metara. Glavni kolodvor u Zagrebu zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske.[2]

1974. godine dogodila se teška željeznička nesreća, koja se smatra jednom od najvećih željezničkih nesreća u Hrvatskoj.

Prigodom pastirskog pohoda Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994., na kolodvoru je otvorena kapelica.[3]

Pruge

[uredi | uredi kôd]

Putnički promet

[uredi | uredi kôd]

Zagreb je povezan mnogim međunarodnim dnevnim i noćnim linijama. Linije su dostupne u smjeru Münchena, Beča, Budimpešte, Beograda i Züricha.

Domaće linije

[uredi | uredi kôd]

Hrvatske Željeznice nude izravne domaće veze sa Splitom, Rijekom, Osijekom, Vinkovcima te Slavonskim Brodom.

Od 2005. godine voze nagibni vlakovi ICN na relaciji do Splita. To skraćuje vrijeme putovanja do Splita s devet na šest sati.

Međunarodne linije

[uredi | uredi kôd]
  • EC 158/159 CROATIA: Zagreb – Beč Hbf (preko Maribora)
  • 200/201 AGRAM: Zagreb – Budimpešta Déli (preko Koprivnice)
  • 204/205 GRADEC: Zagreb – Budimpešta Déli (preko Koprivnice)
  • 210/211 SAVA: Villach – Zagreb – Vinkovci
  • EC 212/213 MIMARA: Zagreb – Villach (– Frankfurt na Majni)
  • 412/413 NIKOLA TESLA: Zagreb – Beograd
  • IC 310/311: Zagreb – Villach
  • 414/415: Beograd – Zagreb – Schwarzach im Pongau (- Zürich HB)
  • EN 498/499 LISINSKI: Zagreb – München

Osim toga, drugi brzi vlakovi tijekom dana i noći voze prema susjednim državama.

Gradski prijevoz

[uredi | uredi kôd]
Tramvajsko stajalište

Neposredno ispred glavnog željezničkog kolodvora postoji stajalište zagrebačkih tramvajskih linija 2, 4, 6, 9 i 13. Njima upravlja Zagrebački električni tramvaj (ZET). S linijama 2 i 6 može se doći do autobusnog kolodvora koji je udaljen tri stanice i s kojeg mnogi autobusi putuju u veće i manje gradove u Hrvatskoj i susjednim državama.

Usluge

[uredi | uredi kôd]

Zagreb Glavni kolodvor otvoren je za promet putnika, prijem i otprema putnika i prijevoz vagonskih pošiljaka. Sporedne djelatnosti Glavnog kolodvora su: služba garderobe, rezervacija mjesta u vlakovima, informacije, mjenjačnica novca, restauracija, reklame i propaganda, služba nađenih stvari, prijevoz automobila vlakom.

Peroni i kolosijeci

[uredi | uredi kôd]
Grafički prikaz perona i kolosijeka

Vidi i

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. „12o godina Zagreb Glavnog kolodvora” szz.hr. Savez za željeznicu. Objavljeno 20. kolovoza 2012. Pristupljeno 27. studenoga 2022.
  2. Glavni kolodvor Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pristupljeno 2023-01-25
  3. „Nakon gotovo 30 godina uredili poznatu kapelicu na zagrebačkom Glavnom kolodvoru” book.hr. Pristupljeno 27. studenoga 2022.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Zagrebački Glavni kolodvor


 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.