Istospolna zajednica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zakonski status
istospolnih zajednica
neregistrirana kohabitacija

Australija
Hrvatska

Izrael

priznata u nekim jurisdikcijama

SAD: Maryland

Istopolna zajednica je neformalno ili zakonski priznato partnerstvo između osoba u istopolnom paru. U različitim državama razlikuju se prava, obaveze i uzajamne beneficije para, koje se dobijaju registriranjem zajednice. Istopolne zajednice u zakonima različitih država postoje pod različitim imenima, najčešće kao: građanske zajednice (eng. civil union), registrirana partnerstva (eng. registrated partnership), zajednička kućanstva ili partnerska kućanstva (domestic partnership) i registrirane ili neregistrirane kohabitacije.

Iako se ideja o zakonskom priznavanju istospolnih zajednica pojavljuje kroz povijest, tek je krajem 20. stoljeća započeta intenzivna politička debata u vezi priznavanja istospolnih zajednica, i zakonskih rješenja istih.[1][2]. Velik dio (sekularnih) država ima na neki način uređen odnos za izvanbračnu zajednicu kojoj se dodjeljuju neka bračna prava. U zemljama koje nisu pravno uredile status istospolnih zajednica, iste nisu registrirane te se u slučaju nekog spora ili traženja moraju dokazati pred sudom. Za istospolne zajednice mogućnost uživanja istog statusa kao i kod izvanbračne zajednice prva je uvela Nizozemska još 1979. godine, što je deset godina prije nego što je Danska postala prva zemlja na svijetu koja je registirala istospolnu zajednicu i priznala joj status civilne unije. Hrvatska je 2003. godine Zakonom o istospolnim zajednicama[3] priznala i dozvolila istospolne zajednice.

Osnovni oblici[uredi VE | uredi]

Građanska zajednica (poznata i po francuskom pravnom pojmu: PACS - Pacte civil de solidarité, eng. Civil Union) - je pravni partnerski ugovor između dviju osoba[4]. Građanska partnerstva su alternativna rješenja braku i omogućavaju uglavnom ista prava iz bračnih zajednica. Neke liberalne političke struje, najviše u Italiji (Radikalna stranka), Švedskoj (Feministička stranka) zalažu se da jedini oblik zajednice koji država treba priznati jest građanska zajednica, a da se brak tretira isključivo kao tradicionalna i religijska zajednica kojoj se prava tek mogu dodijeliti stupanjem i u građansku uniju kao zajednicu dviju osoba. U Ujedinjenom Kraljevstvu građanska zajednica, primjerice, dozvoljava se samo istospolnoj zajednici[5].

Registrirano partnerstvo je jedan od nekoliko naziva za vrstu građanske zajednice koji je sličan braku, ali se razlikuje od braka uglavnom po nizu bračnih prava. Registirano partnerstvo uvodi se isključivo kao način da istospolne zajednice dođu do nekih (ili svih) bračnih prava, od priznavanja (registracije), do ostalih pravnih i socijalnih uživanja. Termin se uvodi i najčešće nalazi u nazivima za skandinavske istospolne zajednice[6][7]

Brak je životna zajednica dviju osoba različitog spola (žene i muškarca), a u nekim zemljama i osoba istog spola, koja ima sociološke, kulturne, vjerske i pravne posljedice. Osnovna funkcija braka je osnivanje obitelji i stvaranje potomaka.

Aktivizam LGBT građanskih udruga[uredi VE | uredi]

Krjanji cilj aktivista i boraca za prava spolnih manjina jest priznavanje istospolnog braka, ali je važno spomenuti da i registrirana partnerstva mogu pružati identična prava koja uživaju heteroseksualni bračni parovi, ali pod drugačijim nazivom. Tradicionalno su lijeve političke opcije te koje su pokrenule cijeli proces priznavanja istospolnih zajednica, iako se i to mijenja pa se sve češće podrška može čuti iz redova desnih konzervativnih opcija. U mnogim zapadnoeuropskim zemljama problem nije u samom zakonskom priznavanju koliko u imenu istospolnih zajednica, gdje se argumentira da je brak tradicionalna zajednica žene i muškarca, i da bi istospolni parovi trebali biti zadovoljni identičnim pravima pod drugačijim imenom. Posvajanje djece i roditeljstvo od strane istospolnih zajednica je još uvijek puno kontroverznija tema od samog zakonskog priznavanja zajednica, iako se i na tom području primjećuju značajne promjene u stavovima[8].

Hrvatske su grupe "Kontra" i "Iskorak" predložile Saboru "Zakon o registiranom partnerstvu", koji je odbijen saborskom većinom u prvoj polovini 2006. godine. Iako naziv prijedloga je sadržavao "registirano partnerstvo", radilo se o prijedlogu za građansku zajednicu, jer je prijedlog sadržavao registraciju i heteroseksualnih zajednica. Taj prijedlog zakona nije uključivao pitanje posvajanja djece, osim prava na posvajanje patnerovih/partneričinih.[9] U lipnju 2014. Vlada je prihvatila konačni prijedlog Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola,[10] koji je 15. srpnja 2014. donesen većinom glasova u Hrvatskom saboru.

Pravni status[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pravni status istospolnih zajednica u svijetu

Pravni status u Europi[uredi VE | uredi]

Na dan 23. travnja 2013. godine 22 države (vidi skrižaljku niže u tekstu) u Europi zakonski priznaju neki oblik istospolnih zajednica koja variraju od istospolnog braka do različitih oblika registriranih partnerstva, i neregistriranih kohabitacija. Prva zemlja u Europi i svijetu koja je legalizirala registrirana partnerstva za istospolne zajednice je bila Danska 1989. godine, a kasnije je legalizirala i istospolni brak.[11] Prva zemlja u Europi i svijetu koja je legalizirala istospolni brak je bila Nizozemska 2001.[12]

Devet europskih država priznaje istospolni brak: Belgija, Danska, Francuska, Island, Nizozemska, Norveška, Portugal, Španjolska i Švedska.

Trenutačno stanje[uredi VE | uredi]

Status Država Godina priznavanja Članstvo u EU
Istospolni brak
(9 država)
Flag of Belgium (civil).svg Belgija 2003. Da
Flag of Denmark.svg Danska 2012. Da
Flag of France.svg Francuska 2013. Da
Flag of Iceland.svg Island 2011. Ne
Flag of the Netherlands.svg Nizozemska 2001. Da
Flag of Norway.svg Norveška 2009. Ne
Flag of Portugal.svg Portugal 2010. Da
Flag of Spain.svg Španjolska 2005. Da
Flag of Sweden.svg Švedska 2009. Da
Istospolne zajednice s različitim zakonskim riješenjima
(13 država)
Flag of Andorra.svg Andora 2005. Ne
Flag of Austria.svg Austrija 2010. Da
Flag of the Czech Republic.svg Češka 2006. Da
Flag of Finland.svg Finska 2002. Da
Flag of Greenland.svg Grenland 1996. Ne
Flag of Ireland.svg Irska 2011. Da
Flag of Liechtenstein.svg Lihtenštajn 2011. Ne
Flag of Luxembourg.svg Luksemburg 2004. Da
Flag of Germany.svg Njemačka 2001. Da
Flag of Hungary.svg Mađarska 2009. Da
Flag of Slovenia.svg Slovenija 2006. Da
Flag of Switzerland.svg Švicarska 2005. Ne
Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 2005. Yes check.svg
Neregistrirano partnerstvo
(1 država)
Flag of Croatia.svg Hrvatska 2003. Da
Istospolne zajednice nisu priznate
(28 država)
Flag of Albania.svg Albanija Ne
Flag of Armenia.svg Armenija Ne
Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan Ne
Flag of Belarus.svg Belorusija Ne
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Ne
Flag of Bulgaria.svg Bugarska Da
Flag of Cyprus.svg Cipar Da
Flag of Estonia.svg Estonija Da
Flag of Greece.svg Grčka Da
Flag of Georgia.svg Gruzija Ne
Flag of Italy.svg Italija Da
Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan Ne
Flag of Kosovo.svg Kosovo Ne
Flag of Latvia.svg Latvija Da
Flag of Lithuania.svg Litva Da
Flag of Macedonia.svg Makedonija Ne
Flag of Malta.svg Malta Da
Flag of Moldova.svg Moldavija Ne
Flag of Monaco.svg Monako Ne
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Ne
Flag of Poland.svg Poljska Da
Flag of Romania.svg Rumunjska Da
Zastava Ruske Federacije.svg Rusija Ne
Flag of Slovakia.svg Slovačka Da
Flag of San Marino.svg San Marino Ne
Flag of Serbia.svg Srbija Ne
Flag of Turkey.svg Turska Ne
Flag of Ukraine.svg Ukrajina Ne
Flag of the Vatican City.svg Vatikan Ne

Javno mnijenje[uredi VE | uredi]

Do sada su dvije europske države legalizirale istospolne zajednice koje se ne nazivaju brakom na temelju rezultata referenduma, a to su Švicarska na referendumu održanom 6. lipnja 2005. s 58% (zakon stupio na snagu 1. siječnja 2007.), i Lihtenštajn na referendumu održanom 17. i 19. lipnja 2011. godine s 68,8% (zakon stupio na snagu 1. rujna 2011.).[13][14]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. John Boswell, "Same Sex Unions in Pre-Modern Europe." (New York: Random House, 1995.) str. 80.–85.
  2. Nero missed her so greatly after her death that on learning of a woman who resembled her he at first sent for her and kept her; but later he caused a boy of the freedmen, whom he used to call Sporus,..."he formally "married" Sporus, and assigned the boy a regular dowry according to contract;" q.v., Suetonius Nero 28; Dio Cassius Epitome 62.28 Old Translation of passage at: http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/62*.html
  3. Zakon o istospolnim zajednicama. Zakonik.Org. pristupljeno 15. siječnja 2013.
  4. (fr.) Loi no. 99-944 du 15 novembre 1999 relative au pacte civil de solidarité Zakon o građanskoj zajednici Republike Francuske.
  5. Zakon o građanskim zajednicama Ujedinjenog Kraljevstva
  6. Zakon o registriranom partnerstvu Kraljevine Švedske.
  7. Zakon o registriranom partnerstvu Kraljevine Danske.
  8. Berkowitz, D & Marsiglio, W (2007.), Gay Men: Negotiating Procreative, Father, and Family Identities. Journal of Marriage and Family 69 (svibanj 2007.): str. 366.–381.
  9. Prijedlog zakona o registriranom partnerstvu udruge "Iskorak".
  10. konačni prijedlog Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola
  11. Priznavanje istospolnih brakova u Danskoj
  12. Tekst zakona o priznavanju istospolnog braka u Nizozemskoj.
  13. Referendum o legalizaciji istospolnih zajednica u Švicarskoj.
  14. Referendum o legalizaciji istospolnih zajednica u Lihtenštajnu.