Perušić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Perušić. Za druga značenja, pogledajte Perušić (razdvojba).
Perušić
Perušić (grb).gif
Perušić na karti Hrvatska
Perušić
Perušić
Perušić na karti Hrvatske
Koordinate: 44°39′N 15°23′E / 44.65°N 15.38°E / 44.65; 15.38
Županija Ličko-senjska
Načelnik općine Ivan Turić
Naselja u sastavu općine 20 naselja, vidi Općinska naselja
Površina 382,94 km2
Stanovništvo (2001.) 3.494
Poštanski broj 53202
Perušić na karti Ličko-senjska županija
Perušić
Perušić
Perušić na karti Ličko-senjske županije
Koordinate: 44°39′N 15°23′E / 44.65°N 15.38°E / 44.65; 15.38

Perušić je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Urbano naselje Perušić smješteno je u jugoistočnom dijelu Like na nadmorskoj visini od 575 do 600 , na prostoru udoline - polja između željezničke pruge istočno od Gradine (starog grada Perušića na mjestu današnje Kule) i brda Klisa zapadno, uz glavnu komunikaciju (Otočac-Gospić). Najvažniji su prometni pravci zahvaljujući kojima je Perušić dobro prometno povezan : državna cesta D-50 između Otočca i Gospića, autocesta Zagreb-Split (izlaz s autoceste u Perušiću) i magistralna željeznička pruga MP 11.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Općina ima 20 naselje: Bakovac Kosinjski, Bukovac Perušićki, Donji Kosinj, Gornji Kosinj, Kaluđerovac, Klenovac, Konjsko Brdo, Kosa Janjačka, Kvarte, Krš, Lipovo Polje, Malo Polje, Mezinovac, Mlakva, Perušić, Prvan Selo, Rudinka, Studenci, Sveti Marko i Vukelići

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Općina Perušić po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine ima oko 3500 stanovnika. Nacionalni sastav: *Hrvati 89%, Srbi 9%, ostali 2%.

Perušić (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 957
  • 1991. - 1.316 (Hrvati - 1.234, Srbi - 54, Jugoslaveni - 11, ostali - 17)
  • 1981. - 1.218 (Hrvati - 1.102, Srbi - 53, Jugoslaveni - 51, ostali - 12)
  • 1971. - 1.343 (Hrvati - 1.239, Srbi - 70, Jugoslaveni - 10, ostali - 24)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi VE | uredi]

Prostor uprave općine Perušić obuhvaća zapadni dio Ličkog polja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nastanak Perušića kao organiziranog naselja datira iz ranog novog vijeka 16. i 17. stoljeća, kada se taj prostor nalazio na graničnoj crti između Osmanskog Carstva i Europe. Prvi put se Perušić spominje 1487. godine. Osnivaju ga braća Dominik i Gašpar Perušić, iz plemićke obitelji koja dolazi iz Zagore. Po njihovom prezimenu mjesto dobiva ime, a na uzvisini obitelj gradi obrambenu utvrdu koja u literaturi ima različite nazive- Perušićki stari grad, Gradina, a u narodu najčešće samo Perušićka kula. Kada su Turci pokorili Liku i Krbavu, Perušić, kao dio Ličkog sandžaka, postaje glavno tursko uporište Like. Turcima je u istom razdoblju pripadao i čitav kosinjski kraj. Stalno su naseljavali opustjela područja kako bi utvrdili svoj granični pojas prema Veneciji i Habsburškoj Monarhiji. To je granično područje između triju velikih imperija (Habsburške Monarhije s ostatcima Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva, Mletačke Republike i Otomanskog Carstva) bilo poprište stalnog ratovanja. Oslobađanje od turske vlasti u Lici je počelo 1685. g. Perušićko područje oslobađa vojska otočke pukovnije, narod pod vodstvom popa Marka Mesića i senjski uskoci. Prema povijesnim dokumentima Perušić možemo nazvati i kolijevkom hrvatske pismenosti. Nedugo nakon što je izumljen tiskarski stroj u naselju Kosinj u blizini Perušića tiskan je Misal po zakonu rimskoga dvora ili Kosinjski misal (Katolička crkvena knjiga), jedna od najstarijih tiskanih knjiga u Hrvatskoj i Europi s mnogobrojnim ilustracijama i uresima.

U vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, Perušić se našao u blizini crte bojišnice. Sigurnost ovog gradića nije bila sigurna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Pored topničkih napada, 19. siječnja 1992. velikosrbi su poduzeli i pješački napad kojeg su hrvatske postrojbe odbile. [1]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poljodjelstvo i nešto industrije osnovne su gospodarske grane. Autocesta donosi ubrzan razvoj gospodarstva.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Gašpar Perušić bio je banski namjesnik. Poznat je po potpisivanju Požunskog mira kojim je habsburškoj kući zajamčio pravo nasljedstva na hrvatskom prijestolju.
  • Juraj Juco Rukavina - hrvatski nacionalni revolucionar, vođa Ličkog ustanka (Velebitski ustanak)
  • Ana Karić, hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Grabovača[uredi VE | uredi]

Grabovača je uzvišenje-dio srednjeg Velebita, smješteno između ličke krške zaravni i Perušićkog polja, 2 km udaljeno od središta Perušića. Nalazi se na 770 m nadmorske visine u neposrednoj blizini krškog sljeva rijeke Like. S njega na zapad i jugoistok puca široka panorama na prostrane ličke krške zaravni s kanjonom rijeke Like, umjetnim jezerom Kruščica i zelenim zidom Velebita na udaljenom obzoru. Na istoku se vide povijesni spomenici; Kula s kraja 17. stoljeća i župna crkva sv. Križa s kraja 17. stoljeća. Na Grabovači je neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, što čini 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Sklop raznovrsnih i po bogatstvu kalcitnih tvorevina vrijednih speleoloških pojava (šest špilja i jedna jama) nalazi se na prostorno ograničenom lokalitetu od samo 1,5 km².[2]

Kosinjski most[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kosinjski most
Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dugi most preko rijeke Like, spaja Gornji i Donji Kosinj. Projektirao ga je u 19. stoljeću projektant Milivoj Frković,a izgrađen je po uzoru na starohrvatsku mostogradnju, tehnikom "uklinjenjem kamena". Most je i jedinstven po otvorima u lukovima koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala pri udaru na most, a u vodi se ocrtavaju kao pravilni krugovi.

Kruščica[uredi VE | uredi]

Nedaleko od Ličkog polja 1966. godine je stvoreno umjetno akumulacijsko jezero s 80 metara visokom branom, u čijim se dubinama nalazi potopljeno selo s crkvom sv. Ilije.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • OŠ Perušić [1]

Kultura[uredi VE | uredi]

Nošnje iz okolice Perušića, snimljene u Etnografskom muzeju u Zagrebu.
  • KUD Perušić

Šport[uredi VE | uredi]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • 1857. g. - otvoren je poštanski ured
  • 1874. g. - otvorena je djevojačka škola
  • 1886. g. - osnovan je Odbor za uređenje Samograda, koji se smatra prvim speleološkim društvom u Hrvatskoj
  • 1920. g. - izrađena je željeznička stanica

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Perušić koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.