Perušić
|
|
|
|---|---|
.gif) |
|
  Perušić
|
|
| Županija | Ličko-senjska |
| Načelnik općine | Ivan Turić |
| Naselja u sastavu općine | 20 naselja, vidi Općinska naselja |
| Površina | 382,94 km² |
| Stanovništvo (2001.) | 3.494 |
| Poštanski broj | 53202 |
 Perušić
|
|
Perušić je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji.
Sadržaj |
Zemljopisni položaj[uredi]
Urbano naselje Perušić smješteno je u jugoistočnom dijelu Like na nadmorskoj visini od 575 do 600 , na prostoru udoline - polja između željezničke pruge istočno od Gradine (starog grada Perušića na mjestu današnje Kule) i brda Klisa zapadno, uz glavnu komunikaciju (Otočac-Gospić). Najvažniji su prometni pravci zahvaljujući kojima je Perušić dobro prometno povezan : državna cesta D-50 između Otočca i Gospića, autocesta Zagreb-Split (izlaz s autoceste u Perušiću) i magistralna željeznička pruga MP 11.
Općinska naselja[uredi]
Općina ima 20 naselje: Bakovac Kosinjski, Bukovac Perušićki, Donji Kosinj, Gornji Kosinj, Kaluđerovac, Klenovac, Konjsko Brdo, Kosa Janjačka, Kvarte, Krš, Lipovo Polje, Malo Polje, Mezinovac, Mlakva, Perušić, Prvan Selo, Rudinka, Studenci, Sveti Marko i Vukelići
Stanovništvo[uredi]
Općina Perušić po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine ima oko 3500 stanovnika. Nacionalni sastav: *Hrvati 89%, Srbi 9%, ostali 2%.
Perušić (naseljeno mjesto)[uredi]
- 2001. - 957
- 1991. - 1.316 (Hrvati - 1.234, Srbi - 54, Jugoslaveni - 11, ostali - 17)
- 1981. - 1.218 (Hrvati - 1.102, Srbi - 53, Jugoslaveni - 51, ostali - 12)
- 1971. - 1.343 (Hrvati - 1.239, Srbi - 70, Jugoslaveni - 10, ostali - 24)
Izvor[uredi]
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Uprava[uredi]
Prostor uprave općine Perušić obuhvaća zapadni dio Ličkog polja.
Povijest[uredi]
Nastanak Perušića kao organiziranog naselja datira iz ranog novog vijeka 16. i 17. stoljeća, kada se taj prostor nalazio na graničnoj crti između Osmanskog Carstva i Europe. Prvi put se Perušić spominje 1487. godine. Osnivaju ga braća Dominik i Gašpar Perušić, iz plemićke obitelji koja dolazi iz Zagore. Po njihovom prezimenu mjesto dobiva ime, a na uzvisini obitelj gradi obrambenu utvrdu koja u literaturi ima različite nazive- Perušićki stari grad, Gradina, a u narodu najčešće samo Perušićka kula. Kada su Turci pokorili Liku i Krbavu, Perušić, kao dio Ličkog sandžaka, postaje glavno tursko uporište Like. Turcima je u istom razdoblju pripadao i čitav kosinjski kraj. Stalno su naseljavali opustjela područja kako bi utvrdili svoj granični pojas prema Veneciji i Habsburškoj Monarhiji. To je granično područje između triju velikih imperija (Habsburške Monarhije s ostatcima Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva, Mletačke Republike i Otomanskog Carstva) bilo poprište stalnog ratovanja. Oslobađanje od turske vlasti u Lici je počelo 1685. g. Perušićko područje oslobađa vojska otočke pukovnije, narod pod vodstvom popa Marka Mesića i senjski uskoci. Prema povijesnim dokumentima Perušić možemo nazvati i kolijevkom hrvatske pismenosti. Nedugo nakon što je izumljen tiskarski stroj u naselju Kosinj u blizini Perušića tiskan je Misal po zakonu rimskoga dvora ili Kosinjski misal (Katolička crkvena knjiga), jedna od najstarijih tiskanih knjiga u Hrvatskoj i Europi s mnogobrojnim ilustracijama i uresima.
U vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, Perušić se našao u blizini crte bojišnice. Sigurnost ovog gradića nije bila sigurna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Pored topničkih napada, 19. siječnja 1992. velikosrbi su poduzeli i pješački napad kojeg su hrvatske postrojbe odbile. [1]
Gospodarstvo[uredi]
Poljodjelstvo i nešto industrije osnovne su gospodarske grane. Autocesta donosi ubrzan razvoj gospodarstva.
Poznate osobe[uredi]
- Gašpar Perušić bio je banski namjesnik. Poznat je po potpisivanju Požunskog mira kojim je habsburškoj kući zajamčio pravo nasljedstva na hrvatskom prijestolju.
- Juraj Juco Rukavina - hrvatski nacionalni revolucionar, vođa Ličkog ustanka (Velebitski ustanak)
- Ana Karić, hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica
Spomenici i znamenitosti[uredi]
Grabovača[uredi]
Grabovača je uzvišenje-dio srednjeg Velebita, smješteno između ličke krške zaravni i Perušićkog polja, 2 km udaljeno od središta Perušića. Nalazi se na 770 m nadmorske visine u neposrednoj blizini krškog sljeva rijeke Like. S njega na zapad i jugoistok puca široka panorama na prostrane ličke krške zaravni s kanjonom rijeke Like, umjetnim jezerom Kruščica i zelenim zidom Velebita na udaljenom obzoru. Na istoku se vide povijesni spomenici; Kula s kraja 17. stoljeća i župna crkva sv. Križa s kraja 17. stoljeća. Na Grabovači je neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, što čini 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Sklop raznovrsnih i po bogatstvu kalcitnih tvorevina vrijednih speleoloških pojava (šest špilja i jedna jama) nalazi se na prostorno ograničenom lokalitetu od samo 1,5 km².[2]
Kosinjski most[uredi]
Podrobniji članak o temi: Kosinjski most
Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dugi most preko rijeke Like, spaja Gornji i Donji Kosinj. Projektirao ga je u 19. stoljeću projektant Milivoj Frković,a izgrađen je po uzoru na starohrvatsku mostogradnju, tehnikom "uklinjenjem kamena". Most je i jedinstven po otvorima u lukovima koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala pri udaru na most, a u vodi se ocrtavaju kao pravilni krugovi.
Kruščica[uredi]
Nedaleko od Ličkog polja 1966. godine je stvoreno umjetno akumulacijsko jezero s 80 metara visokom branom, u čijim se dubinama nalazi potopljeno selo s crkvom sv. Ilije.
Obrazovanje[uredi]
- OŠ Perušić [1]
Kultura[uredi]
- KUD Perušić
Šport[uredi]
Zanimljivosti[uredi]
- 1857. g. - otvoren je poštanski ured
- 1874. g. - otvorena je djevojačka škola
- 1886. g. - osnovan je Odbor za uređenje Samograda, koji se smatra prvim speleološkim društvom u Hrvatskoj
- 1920. g. - izrađena je željeznička stanica
Izvori[uredi]
Vanjske poveznice[uredi]
Nedovršeni članak Perušić koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
