Švedski red slobodnih zidara
| Švedski red slobodnih zidara
Svenska Frimurare Orden | |
|---|---|
 | |
| Skraćenica | SFmO |
| Utemeljena | 1760. |
| Tip | regularna velika loža |
| Sjedište | Stockholm |
| Lokacija | Švedska Finska |
| Broj članova | 14.000 |
| Službena stranica | frimurarorden |
Švedski red slobodnih zidara (šve. Svenska Frimurare Orden), odnosno Velika loža Švedske (Sveriges Storloge), je regularna slobodnozidarska velika loža u Švedskoj. Red je osnovan 1760. godine. Švedski kralj Karlo XVI. Gustav je visoki zaštitnik Reda.
Slobodno zidarstvo u Švedsku je donio grof Axel Wrede-Sparre, konjički časnik koji je tijekom službe u Francuskoj postao slobodni zidar. Nakon povratka u Švedsku okupio je neke prijatelje koji su poput njega postali slobodni zidari u inozemstvu. Godine 1735. inicirao je i prošao svog šurjaka grofa Carla Gustafa Tessina u Stockholmu. Većina članova koja su se pridružila Wrede-Sparreovoj loži pripadala je višem plemstvu. Ova loža je prestala raditi krajem 1740-ih.[1]
Početkom 1750-ih postojao je prilično velik broj slobodnih zidara u Švedskoj koji su bili inicirani od strane Wrede-Sparrea ili inozemstva. Grof Knut Posse osnovao je Ložu "Sveti Ivan Krstitelj" (S:t Jean Auxiliaire Loge) 1752. godine. Wrede-Sparre i većina članova njegove lože pridružili su se novoj loži a i sam Wrede-Sparre je predao svoje rituale i druge dokumente novoj loži.[1]
Loža "Sveti Ivan" zvala se Švedska matična loža (Sveriges Moderloge) i smatrala se ovlaštenom izdavati naputke drugim ložama u zemlji i Finskoj, koja je u to vrijeme bila dio Švedske. Grof Carl Fredrik Scheffer, koji je slobodnim zidarom postao 1737. godine u Parizu, izabran je za nacionalnog velikog majstora 1753. godine. Tijekom 1750-ih lože su otvorile svoja vrata članovima drugih društvenih slojeva osim plemstva.[1]
Godine 1756. Carl Fredrik Eckleff zajedno sa šestero slobodnih zidara osnovao je škotsku Ložu "L'Innocente" u Stockholmu, radeći u takozvanim škotskim stupnjevima Svetog Andrije. Sljedeći korak u razvoju švedskog slobodnog zidarstva poduzeo je Eckleff 1759. godine, kada je osnovao veliki kapitel u Stockholmu. Eckleff koji je bio zaposlenik švedskog Ministarstva vanjskih poslova, imao je inozemnu povelju koja ga je ovlastila da osniva nove lože. Nije bilo moguće utvrditi datum i mjesto nastanka povelje i rituala. Velika loža Švedske osnovana je 1760. godine, a Velika loža Engleske priznala ju je kao nacionalnu veliku ložu 1770. godine.[1]
Eckleff je uspostavio slobodnozidarski sustav na kršćanskim osnovama. Moralnu filozofiju švedskog obreda dalje je razvio vojvoda Karlo, kasnije kralj Karlo XIII., koji je naslijedio Eckleffa kao švedski vođa slobodnih zidara. Dvjema velikim revizijama rituala 1780. i 1800. godine stvorio je sustav s deset stupnjeva.[1]
Slobodno zidarstvo u Švedskoj nastavilo se razvijati pod vodstvom svojih velikih majstora, koji su svi pripadali kraljevskoj kući više od 200 godina.[1]
Sjedište Švedskog reda slobodnih zidara, odnosno Velike lože Švedske, je u Stockholmu.
Pod okriljem Velike lože Švedske djeluje 58 Ivanovskih loža i jedna istraživačka loža u Švedskoj i sedam Ivanovskih loža u Finskoj.[1]
Sve lože su raspoređene u osam pokrajinskih loža po švedskim županijama:[2]
- Pokrajinska loža Svea (Svea Provinsialloge) – nadležna za županije Stockholm, Gävleborg, Södermanland, Uppsala, Västmanland i Gotland.
- Pokrajinska loža Skonska (Skånska Provinsiallogen) – nadležna za županije Skåne, Blekinge, Kronoberg, južni dio Hallanda te južni dio Kalmara s Ölandom.
- Pokrajinska loža Göta (Göta Provinsialloge) – nadležna za županiju Västra Götaland.
- Pokrajinska loža Östgöta (Östgöta Provinsialloge) – nadležna za županije Jönköping, Kalmar i Östergötland.
- Pokrajinska loža Värmlanda (Värmländska Provinsiallogen) – nadležna za županije Dalarna, Värmland i Örebro.
Veliki kapitel u Finskoj (Stor Capitlet i Finland) – nadležan za područje Finske.- Provincijska loža središnjeg Norrlanda (Mellersta Norrlands Provinsialloge) – nadležna za županije Västernorrland i Jämtland.
- Provincijska loža gornjeg Norrlanda (Övre Norrlands Provinsialloge) – nadležna za županije Västerbotten i Norrbotten.
_Grand_maitre_de_l'ordre.jpg)
Švedskim redom slobodnih zidara upravlja veliki majstor (šved. stormästare) koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:
- grof Carl Fredrik Scheffer / kralj Adolf Frederick (1753. – 1771.)
- kralj Gustav III. (1771. – 1792.)
- kralj Gustav IV. Adolf (1793. – 1809.)
- kralj Karlo XIII. (1809. – 1818.)
- kralj Karlo XIV. Ivan (1818. – 1844.)
- kralj Oskar I. (1844. – 1859.)
- kralj Karlo XV. (1859. – 1872.)
- kralj Oskar II. (1872 – 1907.)
- kralj Gustav V. (1907. – 1950.)
- kralj Gustav VI. Adolf (1950. – 1973.)
- princ Bertil, vojvoda od Hallanda[a] (1973. – 1997.)
- Gustaf Piehl (1997. – 2001.)
- Anders Fahlman (2001. – 2012.)
- Anders Strömberg (2012. – 2019.)
- Christer Persson (2019. – 2025.)
- Michael Boström (od 2025.)[3]
Švedski red sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih velikih loža. Također, potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 regularnih velikih loža.[4]
Primarni slobodnozidarski obred Velike lože Švedske je Švedski obred i to je izvorni obred svih loža.[1] Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.
Upravljanje visokim stupnjevima Velika loža Švedske provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:
- Nacionalna velika loža Švedske (Den Svenske Store Landsloge) – nadležno za rad Švedskog obreda
- Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Švedskoj:
Velika loža Kraljevskog reda Škotske – nadležno za rad Kraljevskog reda Škotske.
Struktura Švedskog reda u visokim stupnjevima Švedskog obreda uključuje sljedeće:[1]
- devet kapitela (za stupnjeve od 7. do 11.) u Švedskoj i jedan veliki kapitel u Helsinkiju, Finska,
- dvije podvorničke lože za kapitel (samo 7. i 8. stupanj) u Švedskoj i jedna u Finskoj;
- 30 loža koje rade na stupnjevima sv. Andrije (od 4. do 6. stupnja), od toga 28 u Švedskoj i dva u Finskoj,
Velika loža Kraljevskog reda Škotske na području Švedsje ima tri svoje pokrajinske velike lože:
- Pokrajinska velika loža Švedske – osnovana je 2000. godine
- Pokrajinska velika loža Skåne – osnovana je 2002. godine
- Pokrajinska velika loža Ostrogotije (Provincial Grand Lodge of Ostrogothia)[5] – osnovana je 2016. godine
- ↑ Princ Bertil je sin kralja Gustava VI. Adolfa.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Who we are. frimurarorden.se (engleski). Pristupljeno 7. rujna 2023.
- ↑ Fördelningskanslier. frimurarorden.se (švedski). Pristupljeno 6. studenoga 2025.
- ↑ Ny Stormästare vald för Svenska Frimurare Orden. frimurarorden.se (švedski). 16. rujna 2025. Pristupljeno 6. studenoga 2025.
- ↑ Grand Lodges etc. in amity. frimurarorden.se (engleski). Pristupljeno 21. rujna 2023.
- ↑ Provincial Grand Lodge of Ostrogothia. ros-pgl-ostrogothia.se (engleski i švedski). Pristupljeno 12. kolovoza 2024.