Prijeđi na sadržaj

Švedski red slobodnih zidara

Izvor: Wikipedija
Švedski red slobodnih zidara
Svenska Frimurare Orden
{{{logo opis}}}
{{{logo opis}}}
Skraćenica SFmO
Utemeljena 1760.
Tip regularna velika loža
Sjedište Stockholm
Lokacija Švedska
Finska
Ključni ljudi Christer Persson, veliki majstor
Broj članova 15.400
Službena stranica frimurarorden.se

Švedski red slobodnih zidara (šve. Svenska Frimurare Orden), odnosno Velika loža Švedske (Sveriges Storloge), je regularna slobodnozidarska velika loža u Švedskoj. Švedski kralj Karlo XVI. Gustav je visoki zaštitnik Reda.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Slobodno zidarstvo u Švedsku je donio grof Axel Wrede-Sparre, konjički časnik koji je tijekom službe u Francuskoj postao slobodni zidar. Nakon povratka u Švedsku okupio je neke prijatelje koji su poput njega postali slobodni zidari u inozemstvu. Godine 1735. inicirao je i prošao svog šurjaka grofa Carla Gustafa Tessina u Stockholmu. Većina članova koja su se pridružila Wrede-Sparreovoj masonskoj loži pripadala je višem plemstvu. Ova loža je prestala raditi krajem 1740-ih.[1]

Početkom 1750-ih postojao je prilično velik broj slobodnih zidara u Švedskoj koji su bili inicirani od strane Wrede-Sparrea ili inozemstva. Grof Knut Posse osnovao je Ložu "Sveti Ivan Krstitelj" (S:t Jean Auxiliaire Loge) 1752. godine. Wrede-Sparre i većina članova njegove lože pridružili su se novoj loži a i sam Wrede-Sparre je predao svoje rituale i druge dokumente novoj loži.[1]

Loža "Sveti Ivan" zvala se Švedska matična loža (Sveriges Moderloge) i smatrala se ovlaštenom izdavati naputke drugim ložama u zemlji i Finskoj, koja je u to vrijeme bila dio Švedske. Grof Carl Fredrik Scheffer, koji je mason postao 1737. godine u Parizu, izabran je za nacionalnog velikog majstora 1753. godine. Tijekom 1750-ih lože su otvorile svoja vrata članovima drugih društvenih slojeva osim plemstva.[1]

Godine 1756. Carl Fredrik Eckleff zajedno sa šestero masona osnovao je škotsku Ložu "L'Innocente" u Stockholmu, radeći u takozvanim škotskim stupnjevima Svetog Andrije. Sljedeći korak u razvoju švedskog slobodnog zidarstva poduzeo je Eckleff 1759. godine, kada je osnovao Veliki kaptol u Stockholmu. Eckleff koji je bio zaposlenik švedskog Ministarstva vanjskih poslova, imao je strani patent koji ga je ovlastio da osniva lože. Nije bilo moguće utvrditi datum i mjesto nastanka patenta i rituala. Velika loža Švedske osnovana je 1760. godine, a Velika loža Engleske priznala ju je kao nacionalnu veliku ložu 1770. godine.[1]

Eckleff je uspostavio masonski sustav na kršćanskim osnovama. Moralnu filozofiju švedskog obreda dalje je razvio vojvoda Karlo, kasnije kralj Karlo XIII., koji je naslijedio Eckleffa kao švedski masonski vođa. Dvjema velikim revizijama rituala 1780. i 1800. godine stvorio je masonski sustav s deset stupnjeva.[1]

Slobodno zidarstvo u Švedskoj nastavilo se razvijati pod vodstvom svojih velikih majstora, koji su svi pripadali kraljevskoj kući više od 200 godina.[1]

Organizacija[uredi | uredi kôd]

Karlo XIII. u odori velikog majstora Reda.

Sjedište Švedskog reda slobodnih zidara je u Stockholmu.

Lože[uredi | uredi kôd]

U Švedskoj postoji 58 plavih loža, 28 loža koje rade na stupnjevima sv. Andrije, dvije lože upravitelja, osam kapitela i jedna istraživačka loža.[1]

U Finskoj postoji sedam plavih loža pod Švedskim redom slobodnih zidara. Također postoje dvije lože koje rade na stupnjevima sv. Andrije, jedna upraviteljska loža i jedan kapitel u Helsinkiju.[1]

Popis velikih majstora[uredi | uredi kôd]

Dosadašnji veliki majstori Švedskog reda slobodnih zidara su:

  1. grof Carl Fredrik Scheffer / kralj Adolf Frederick (1753. – 1771.)
  2. kralj Gustav III. (1771. – 1792.)
  3. kralj Gustav IV. Adolf (1793. – 1809.)
  4. kralj Karlo XIII. (1809. – 1818.)
  5. kralj Karlo XIV. Ivan (1818. – 1844.)
  6. kralj Oskar I. (1844. – 1859.)
  7. kralj Karlo XV. (1859. – 1872.)
  8. kralj Oskar II. (1872 – 1907.)
  9. kralj Gustav V. (1907. – 1950.)
  10. kralj Gustav VI. Adolf (1950. – 1973.)
  11. princ Bertil, vojvoda od Hallanda (1973. – 1997.) – sin kralja Gustava VI. Adolfa
  12. Gustaf Piehl (1997. – 2001.)
  13. Anders Fahlman (2001. – 2012.)
  14. Anders Strömberg (2012. – 2019.)
  15. Christer Persson (od 2019.)

Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]

Švedski red sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 regularnih velikih loža.[2]

Obredi[uredi | uredi kôd]

Povijesni masonski obred Švedskog reda je Švedski obred i to je izvorni obred svih loža.[1]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e f g h i Who we are. frimurarorden.se (engleski). Pristupljeno 7. rujna 2023.
  2. Grand Lodges etc. in amity. frimurarorden.se (engleski). Pristupljeno 21. rujna 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]